Palmarijanska crkva (također poznata kao Palmarijanska katolička crkva ili Palmarian Catholic Church) mala je, kontroverzna kršćanska zajednica sa sjedištem u španjolskom gradu El Palmar de Troya, u Andaluziji. Osnovana je 1978. godine, nakon što je njezin osnivač, Clemente Domínguez y Gómez, tvrdio da je božanski izabran za papu nakon smrti pape Pavla VI., te da je rimska Katolička crkva zapala u otpadništvo.
Prvi palmarijanski papa bio je Clemente Domínguez y Gómez (papa Grgur XVII.), a trenutni papa je Petar III. Crkva je imala ukupno četiri pape od osnutka. Sjedište im se nalazi u katedrali bazilici Naše Okrunjene Majke od Palmarija u El Palmar de Troyi u Španjolskoj. Procjenjuje se da crkva ima između 1000 do 1500 članova.
Ova crkva tvrdi da je ona jedina prava, sveta, katolička i apostolska crkva koju je osnovao Isus Krist, te da je Sveta Stolica premještena iz Rima u El Palmar zbog navodne apostazije (otpadništvo, odvajanje, odmetništvo, osobito u vjerskom smislu) u Vatikanu nakon Drugog vatikanskog sabora.
Palmarijanska crkva odbacuje Drugi vatikanski sabor i sve pape nakon Pavla VI., smatrajući ih antipapama. Ima vlastitu "Palmarijansku bibliju", vlastite svece i vrlo stroga pravila za članove, uključujući zabrane gledanja televizije, filmova, čitanja novina i glasanja. Članovi su često izolirani od vanjskog svijeta i podložni strogim pravilima ponašanja, odijevanja i kontakta s nečlanovima.
Povijest i nastanak
Palmarijanska crkva nastala je iz serije navodnih ukazanja Djevice Marije u El Palmar de Troyi 1968. godine. Pokret je privukao sljedbenike nezadovoljne modernizacijom Katoličke crkve, posebno promjenama Drugog vatikanskog sabora. Nakon što je Domínguez tvrdio da je primio viziju u kojoj ga je Isus Krist postavio za papu, zajednica se potpuno odvojila od Rima i proglasila vlastitu crkvenu hijerarhiju.
Mnogi novinari, bivši članovi i vjerski analitičari opisuju Palmarijansku crkvu kao sektu ili kult zbog njezine zatvorenosti, strogih pravila i izolacionističke prakse. Crkva je bila predmet brojnih kritika zbog navodnog psihološkog pritiska na članove, prijavljenih zlostavljanja i proglašavanja vlastitih svetaca, uključujući politički kontroverzne figure poput Francisca Franca.
Palmarijanska crkva na kritike i negativne komentare odgovara tvrdeći da su često žrtva dezinformacija, posebno od strane Vatikana i Katoličke crkve, koji ih žele diskreditirati i odvratiti vjernike od pridruživanja njihovoj zajednici. Crkva smatra da Vatikan širi tvrdnje kako je Palmarijanska crkva "heretička sekta" i da promiče lažna učenja, ali te optužbe odbacuju kao pristrane i motivirane institucionalnim interesima Katoličke crkve.
Palmarijanci pozivaju pojedince da sami istraže i kritički razmotre informacije o njihovoj zajednici, umjesto da slijepo prihvaćaju službeni narativ Vatikana. Naglašavaju važnost otvorenog uma i traženja istine, tvrdeći da širenje dezinformacija samo produbljuje podjele među vjerskim zajednicama.
Ukratko, Palmarijanska crkva se na kritike osvrće obrambeno, ističući da su meta nepravednih napada i pozivajući na neovisno, nepristrano informiranje o njihovu vjerovanju i praksi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....