Rast cijena stambenih nekretnina u zadnjem kvartalu 2020. godine, dakle u vrijeme kad se očekivalo da će padati, u trenutku je postao vijest broj jedan.
S razlogom jer se pokazalo da je riječ o fenomenu koji se pojavio širom svijeta, zahvatio sve kontinente, velik broj zemalja neovisno o njihovoj gospodarskoj razvijenosti.
Naravno i Hrvatsku, što se dalo naslutiti već ranije, iz podataka za lanjski listopad, kad je analiza internetskog oglasnika Njuškalo pokazala da su tražene cijene zabilježile rast od 6,6 posto u odnosu na isti mjesec 2019. godine.
'Krive' su i niske kamate
– Kad je krenula pandemija, ovo nitko nije mogao predvidjeti, jer su svi očekivali njihovu korekciju i pad tako da su svi ostali iznenađeni – kazao nam je Branko Papeš, direktor "Dogma nekretnina", navodeći uzroke za koje smatra da su doveli do rasta:
– Pokazalo se da su ljudi u kriznim situacijama skloni sigurnosti, a u ovom su slučaju ulaganje u nekretnine doživljavali kao stabilan ulog. Na to su utjecale i negativne kamate u bankama. Banke im jednostavno nisu djelovale sigurno, pa su svi pohrlili oplemeniti novac. Jer kroz najobičniji najam ostvare četiri do pet posto prihoda godišnje, nasuprot negativnim kamatama u banci.
Prema riječima našeg sugovornika, burza, trgovanje dionicama normalnom čovjeku je nepoznanica.
– Za razliku od burze, većini ljudi, njih 95 posto, nekretnine su jednostavne, lako razumiju njihovu kupoprodaju – uspoređuje Papeš i slikovito obrazlaže:
– Kad kupite dionice, sve što možete je svako jutro pogledati izvještaj. Kod nekretnine možete i utjecati, na način da je, primjerice, obnovite, uredite i slično kako biste povećali njezinu cijenu ili je prilagodili zahtjevima tržišta.
Papeš iznosi i zanimljive podatke iz iskustva agencije "Dogma nekretnine":
– Nikad nismo imali više prodaja, a manje kredita, što znači da se aktivira gotovina.
Osim toga, promijenio se odnos prema nekretnini. Prije pandemije ljudima je bilo važno kakav automobil voze, za COVID-a su shvatili da je važno u koliko kvadrata i kakve kvalitete žive, posebno je li to možda kuća s okućnicom.
Dodatno nas je iznenadila tržišna niša hrvatske dijaspore. Nama se taj segment povećao deset puta. To je logično, jer je dijaspora reagirala i za vrijeme Domovinskog rata doživljavajući Hrvatsku kao neku majku, pa tako reagira i u ovoj pandemijskoj kriznoj situaciji. Mnogi su pred umirovljenjem, nekima su se oslobodila određena sredstva pa onda kupuju nekretninu kako bi se vratili ovamo – kazuje naš sugovornik.
Iduće dvije godine bez rasta cijena
Kad je o rastu cijena riječ, Papeš navodi da su u posljednjih godinu dana porasle za pet do deset posto, te da se promjene ne očekuju u iduće dvije godine.
Isto pokazuju i podaci oglasnika Crozilla.com, po kojima su prosječne tražene cijene stanova tijekom 2020. godine bile pet posto više nego godinu prije, te oko 10 posto više nego 2018. godine.
Očekivano, i lani su se najskuplji stanovi na oglasniku Crozilla.com mogli pronaći u gradovima na Jadranu. Najskuplji je bio Dubrovnik, gdje se za kvadrat u prosjeku tražilo 4038 eura, što je 7,5 posto više nego 2019. godine. Na listi najtraženijih, ali ujedno i najskupljih gradova 2020., našao se Split s prosječnom cijenom kvadrata stana od gotovo 3000 eura, što je 1,8 posto više u odnosu na godinu prije.
Prosječna tražena cijena zagrebačkih stanova tijekom 2020. godine na oglasniku Crozilla.com iznosila je 2145 eura po kvadratu, ili 6,7 posto više nego godinu prije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....