Pet milijuna državnih ‘kvadrata‘ preko noći prešlo u ruke privatnika. Natječaja nije bilo, iz Općine tvrde: ‘Kriminal!‘

Tko se i kako uknjižio na državno zemljište od pet milijuna četvornih metara na području općine Gračac, pitaju se tamošnji mještani zatečeni podatkom da su tri fizičke osobe “preko noći” postale zemljišnoknjižni vlasnici 500 hektara oranica, pašnjaka i šume na području Bruvna i Rudopolja Bruvanjskog.

Općina Gračac, poznato je, površinom je najveća općina u Hrvatskoj s najmanjim brojem stanovnika po četvornom kilometru. Stanovnici spadaju među najstarije na području Zadarske županije, s uvjerljivo najmanjim BDP-om po glavi stanovnika, a većina njih koji tamo borave tijekom cijele godine bavi se poljoprivredom ili stočarstvom.

Kada u takvoj “mikroklimi” stigne informacija da su njive i livade, koje generacijama pastiri koriste za ispašu, odjednom postale privatno vlasništvo, prva stvar na koju ljudi pomisle je povjerenje u pravnu državu, odnosno kako je na djelu opet neki “državotvorni kriminal”.

– Ovdje je zasigurno riječ o nekim kriminalnim radnjama – iz prve kaže Nebojša Rađenović, zamjenik načelnika općine Gračac iz redova srpske nacionalne manjine. Poznato mu je da je u tijeku proces digitalizacije zemljišnih knjiga, postupak usklađivanja katastara i zemljišnoknjižnih odjela, ali da netko ima pravo upisati se na toliko kvadrata bez ikakve osnove, njemu je neprihvatljivo.

Nebojša Rađenović, općinski vijećnik iz redova srpske nacionalne manjine

Robert Fajt/Cropix

Ugovor s Hrvatskim šumama

– Osobe koje imaju pravo korištenja dijelova tih državnih zemljišta, upisane su u ARKOD ili s Hrvatskim šumama imaju ugovor o korištenju zemljišta za ispašu stoke. Sada je, doslovno preko noći, ta državna zemlja prešla u ruke privatnika. Bez ikakvog natječaja, bez ikakvog javnog poziva... Kako je to moguće? – pita se Rađenović.

Država natječaj za prodaju zemljišta nije oglasila, ali i da je, naglašava Rađenović, pravo prvenstva imali bi dosadašnji korisnici s lokalne razine.

– Ne govorimo o česticama od nekoliko stotina kvadrata, već od nekoliko stotina hektara čiji su vlasnici, prema stanju u zemljišnim knjigama, postali tri fizičke osobe. Na temelju čega su se upisali, ne znam, ali netko će to morati objasniti – govori Rađenović, koji je cijeli slučaj prijavio Državnom odvjetništvu.

Mještani su se najviše pobunili zbog upisa na nekoliko čestica ukupne površine od gotovo 300 hektara. Dušan Cvjetković uknjižen je na zemljište površine od 141 hektara, a Damir Dragosavac na parcelu od 95 hektara u Rudopolju Bruvanjskom, dok se Nikola Dragičević u Bruvnu upisao na terene koji zauzimaju površinu od 51 hektara.

Upis još nije okončan

Sva trojica, Cjetković, Dragosavac i Dragičević, žive na području općine Gračac, kaže Rađenović, i upisali su se tijekom ove i prošle godine, ali nam nije znao objasniti po kojoj su osnovi stekli vlasništvo nad državnim zemljištem.

Stvari se u Gračacu moraju istjerati na čistac

Jure Mišković/Cropix

Obratili smo se stoga Dubravki Rukavini, predsjednici Općinskog suda u Gospiću, koja tvrdi da postupak upisa u zemljišne knjige za katastarske općine Bruvanj i Rudopolje Bruvanjsko još nije okončan, odnosno da se nalazi u fazi prigovora u sklopu izrade novih zemljišnih knjiga za područje općine Gračac.

Naime, izrada novih zemljišnih knjiga za katastarske općine Bruvno i Rudopolje Bruvanjsko otvorene su 14. srpnja prošle godine. Stare zemljišne knjige uništene su tijekom Domovinskog rata i sad je krenuo novi postupak usklađivanja katastra sa stanjem u zemljišniku. Prigovori na tijek upisa traju do sredine prosinca.

– Otvaranjem zemljišne knjige zatvaraju se polozi isprava u kojima su se do otvaranja zemljišne knjige provodili upisi zemljišnoknjižnih prava. Isto tako, otvaranjem zemljišne knjige otvoren je ispravni postupak u kojem sve osobe koje smatraju da bi trebalo u navedenim zemljišnim knjigama upisati nešto što nije upisano ili da bi trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati neki upis ili njegov prvenstveni red, mogu Općinskom sudu u Gospiću staviti svoje prijave ili prigovore do 15. prosinca 2024. godine – kaže sutkinja Rukavina.

Osim podataka o obliku, površini i načinu korištenja nekretnine, ističe predsjednica Rukavina, iz katastra se preuzimaju podaci o posjednicima koji se u novoosnovanim zemljišnim knjigama upisuju kao vlasnici.

Katastar nekretnina

S obzirom na neusklađenost podataka u katastarskom operatu i polozima isprava, provodi se postupak verifikacije preuzetih podataka u vlastovnici zemljišnoknjižnog uloška.

Vjetroelektrane u Velikoj Popini

CROPIX

Među njima su se našli podaci Cvjetkovića, Dragosavca i Dragičevića koji su očito još puno prije rata bili upisani kao vlasnici.

Naime, kako je tijekom Domovinskog rata izgorio velik broj zemljišnih knjiga i drugih zemljišnoknjižnih isprava za zemljišne knjige k.o. Bruvno i k.o. Rudopolje Bruvanjsko, zemljišnoknjižni odjel Gračac Općinskog suda u Gospiću raspolaže ispravama u kojima se vode podaci o zemljišnoknjižnim vlasnicima. Među njima su i podaci o vlasnicima koji su bili upisani daleko prije Domovinskog rata, neki čak tijekom osamdesetih godina, odnosno imena Dušana Cvjetkovića, Damira Dragosavca i Nikole Dragičevića.

– Dušan Cvjetković upisan je u zk.ul. 442 k.o. Rudopolje Bruvanjsko na temelju isprave pod brojem P.L.89/a, Damir Dragosavac upisan je u zk.ul. 400 k.o. Rudopolje Bruvanjsko na temelju isprave pod broje P.l.142, a Nikola Dragičević upisan je u zk.ul. 666 k.o. Bruvno na temelju isprave pod brojem P.L.569/a – odgovara Rukavina.

Iz navedenih podataka, dodaje, jasno proizlazi da se Republika Hrvatska u navedenim ispravama nije vodila kao zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina u zk.ul. 666 k.o. Bruvno, zk.ul. 442 i 400 k.o. Rudopolje Bruvanjsko.

Prema objašnjenju predsjednice suda u Gospiću, pretpostavlja se da je Republika Hrvatska mogla biti eventualno upisana u katastru nekretnina kao posjednik navedenih nekretnina, ali ne i vlasnik. Za upise zk.ul. 666 k.o. Bruvno, te zk.ul. 442 i 400 k.o. Rudopolje Bruvanjsko u zemljišne knjige navedeno je da se ne smatraju istinitim i potpunim sve dok traje rok za ispravak, odnosno rok za podnošenje prijava i prigovora, koji prestaje teći 15. prosinca ove godine.

Sve do tada ne vrijedi načelo povjerenja u zemljišne knjige jer se podaci mogu izmijeniti uslijed prijava i prigovora, o kojima odlučuje sudac nakon provedenog postupka.

Nebojša Rađenović pokazao nam je odgovor koji je dobio iz Općinskog državnog odvjetništva u Gospiću, koje bi trebalo skrbiti o državnoj imovini, pa i ovih 500 hektara. Od njih je tražio da ulože prigovor na uknjižbu Cjetkovića, Dragosavca i Dragičevića na nekretnine koje su bile vlasništvo RH. ODO je uložio prigovor na nekretnine u Rudopolju Bruvanjskom, ali ne i za čestice u Bruvnu, no Rađenović ne želi odustati i ponovno je tražio da se uloži prigovor i za Bruvno.

– Oni predstavljaju državu. Oni trebaju štititi državni interes. Neka oni ovu stvar istjeraju na čistac – poručuje zamjenik načelnika općine Gračac.