Upravo kada se prvoga rujanskoga petka na kioscima pojavi novi broj Otvorenog mora, pred rezalištem u Aliagi trebao bi se pojaviti brod Piri, nakon više od šest tisuća milja traversade preko Atlantika i Sredozemlja. Bit će to kraj puta za nekoć slavnu dubrovačku Petku, no ne i kraj štorije o najboljim brodovima ikad izgrađenim za plovidbu iz Europe za Velika jezera.
Pod imenom Piri i egzotičnom zastavom Sijera Leonea zapravo je kanadski brod Algoma Spirit. S nekoliko važa piture prebojan je najveći dio njegova imena, pa su za ultimu partencu ostala samo četiri slova za brzi zaborav. Tako je to u današnjemu svijetu brodova i rezališta. Imena pod kojima su plovili godinama skraćuju se na nekoliko besmislenih slova, a brodovi se upisuju u afričkim zemljama bez flote i mornara.
Turobno ime
U brodskim knjigama kao vlasnik se navodi Dido Steel Corp., grčka kompanija sa sjedištem u Liberiji. U pomorskome svijetu dobro je znana, jer je u rezališta otpremila na stotine brodova, posebno usko surađuje s turskim rezačima iz Aliage, a glavni je isporučitelj kanadskih jezerskih teretnjaka. I tako se približavamo našoj Petki. Do prije šest tjedana vijala je kanadsku zastavu kao Algoma Spirit, prije toga je bila norveški Sandviken, a iz Jadrana je otišla, sada već davne, 2000. godine.
Vratimo se, ipak, na sami početak priče, a to je već dobrih 35 godina unatrag! U riječkome brodogradilištu 3. maj je 29. travnja 1986. svečano porinuta novogradnja 634, brod što je dobio ime Petka. Naručila ga je dubrovačka Atlantska plovidba, a dva jednaka bulk carriera gradila su se za Jugoliniju. Izvan stručnih pomorskih krugova malo tko je imao predodžbu o svjetskome značenju tih brodova, koje nije izblijedilo ni sada kada je prvijenac Petka pred pijeskom smrti u Aliagi!
Još od 1959. godine i otvaranja Plovnoga puta svetoga Lovrijenca (St. Lawrence Seaway), koji je sjevernoamerička Velika jezera povezao s morem, brodari i brodograditelji tražili su pravi brod koji će kroz složeni sustav kanala, ustava i premosnica prevesti što više tereta. Pojava Petke bila je kruna tih napora! Brod je bio uistinu neobičan, dug 221,1 i širok samo 23,08 metara, s promjenjivim gazom od 9,7 metara na otvorenome moru i 7,9 metara u jezerskim ustavama.
Takve dimenzije broda značile su da je ostajalo tek nekoliko centimetara do zidova ustava na kanalu Welland! Njegova je najveća nosivost bila 34.750 tona, ali u sustav St. Lawrence Seaway mogao je ući s najviše 25 tisuća tona tereta. Čini se malo, no bio je to svjetski korak od sedam milja! Prije pojave Petke do jezera Ontario mogao je proći brod s najviše 17.000 tona tereta. Da bi tako zahtjevna plovidba uopće bila moguća Petka je imala tada najvišu razinu automatizacije i kompjutorizacije.
Sve bajno, ali...
Ali nije imala kormilo! Zamijenile su ga okretne sapnice s prekretnim propelerima koje omogućuju iznimnu preciznost upravljanja, ključnu za manevriranje u ustavama i kanalima. Glavni stroj je bio pouzdani Sulzer od 8300 kilovata, izgrađen u 3. maju.
Zanimljivu vijest objavila je Slobodna Dalmacija 30. travnja 1986. godine: INA Rafinerija Rijeka proizvela je prve količine brodskih motornih ulja po licenciji nizozemskoga Shella. Tako će i našim brodovima uvijek biti dostupna ulja gorgonela i rubella, a prvi na kojem će se koristiti bit će upravo dubrovačka Petka!
Sve rože fjori, rekli bi naši stari. Ali, očito nije bilo ni bajno ni sjajno. Što se i kako događalo teško je točno znati, šuškalo se o mnogo čemu, ali ni Dubrovčani ni Riječani ništa nisu govorili. Da se mnogo toga ozbiljnoga zbivalo otkrila je informacija što ju je Slobodna Dalmacija objavila 18. listopada 1986. godine. Vijest veličine kutije žigica, kako se znalo reći, potpisuje riječki dopisnik Goran Zelić.
I spominje dugotrajne pregovore i kompromis oko iskrslih problema, enormno poskupljenje materijala ugrađenog u brod i niz drugih teškoća koje su pratile njegovu gradnju. Kako bilo, brod je 17. listopada predan Atlantskoj plovidbi. U vijesti još manjoj od kutije žigica saznajemo da je Petka 23. listopada 1986. godine doplovila u dubrovačku luku Gruž. I ni riječi više. Za našu je priču mnogo važnije da je brod ispunio sva očekivanja.
Čvrsta trojka
Vrlo brzo pridružila su mu se dva broda građena za Jugoliniju. Bili su jednaki Petki, no imali su mnogo snažnije strojeve Sulzer od 9660 kilovata. Omišalj je predan već 14. siječnja, a Malinska 28. travnja 1987. godine. Točno desetljeće poslije morali su otići iz Jadrana!
U očajničkom pokušaju spašavanja Croatia Linea od propasti prodani su velikoj norveškoj grupaciji Viken Shipping iz Bergena. Godine 2000. Norvežani od Dubrovčana kupuju i Petku, pa trojka, sada pod imenima Goviken, Daviken i Sandviken, plovi zajedno.
Zajedno su i prodani 2008. godine kanadskoj kompaniji Algoma. Isprva su upisani na Bahamima i bili su u najmu tvrtke FedNav iz Montreala, a 2010. prelaze pod kanadsku zastavu, matična im je luka St. Catherines u Ontariju. Nekadašnja Petka postaje Algoma Spirit, Malinska je Algoma Discovery, a Omišalj dobiva ime Algoma Guardian.
Premda se radi o brodovima sada starijima od 30 godina, nije se razmišljalo o njihovome slanju u rezalište. Jezerski teretnjaci i danas u pravilu plove 50 godina, a trojka iz 3. maja iznimno je čvrste gradnje. Budući da prevoze isključivo sipke terete već odavna su im uklonjene četiri palubne dizalice. A drugo je ostalo isto. Pa što je onda presudilo nekadašnjoj Petki?
O plovidbi St. Lawrence Seawayjom mnogo govori fotografija što ju je snimio Paul Beesley u gradiću Thoroldu u Ontariju, u jednoj od ustava na kanalu Welland. Naš junak Algoma Spirit se provlači kao kroz iglene uši i pravo je čudo što svaki puta dobro ne zadere oplatu.
Na Velikim jezerima brodovi zimuju na vezovima pet do šest mjeseci godišnje, no kada plove nema ni sata predaha. Pa se događaju svakovrsne nezgode, najčešće lakša nasukanja i udari u zidove kanala, ali rijetko i nešto ozbiljnije. U izvješćima o nezgodama ime Algoma Spirita često se spominjalo. Netko će reći i prečesto.
Neželjena slava
Neželjenu slavu stekao je u svibnju 2015. godine kad je na tri dana zatvorio promet na velikome dijelu Plovnoga puta svetoga Lovrijenca! Tadašnje kronike bilježe da je brod pun žita plovio rijekom St. Lawrence, iz Port Colbournea za Port Cartiera, kada je 16. svibnja 2015. pretrpio havariju stroja. Ostavši bez pogona nasukao se posred rijeke, nedaleko poznato mosta Seaway International Bridge koji spaja Sjedinjene Države i Kanadu.
Promet je odmah obustavljen i kako su tada javljali mediji širom svijeta, nastao je kaos. Veliki brod, dug 221 metar i pun žita, bio je tvrd orah, pa je uz silne napore odsukan tek navečer 17. svibnja. Promet je u cijelosti uspostavljen 18. svibnja. Slijedile su mnoge manje nezgode, no onda je jedna dozvala zlu sreću, da bi se u konačnici pretvorila u ultimu partencu stare Petke.
Usred božićnoga ugođaja, na svetoga Stjepana 2020., Algoma Spirit je doživio nezgodu ploveći rijekom iz Port Wellera u Quebec. Nedaleko gradića Brockvillea brod je, kako je službeno objavila uprava St. Lawrence Seawayja, samo dotakao dno, no vrlo brzo se nagnuo na lijevi bok.
Očito nije bio nasukan, jer je mogao sam nastaviti do ustave Iroquois gdje su ga ronioci pregledali. Kakva su bila šteta nije objavljeno, no Spirit je po iskrcaju tereta otplovio u Montreal gdje je raspremljen.
Brod u nevolji privukao je mnoštvo znatiželjnika, a lokalni dnevnik Brockville Recorder & Times sve je iscrpno pratio.
Zadnja postaja
Premda se nije radilo o ozbiljnijoj šteti vlasnici su odlučili brod prodati u staro željezo. I tako je Algoma Spirit postao afrički Piri. Po njega je stigao snažni, 50 metara dugi tegljač VB Hispania. Iako plovi pod malteškom zastavom vlasnici su mu Španjolci, poznata tvrtka Boluda čiji tegljači već godinama otpremaju gotovo sve stare kanadske brodove u Aliagu. VB Hispania je stalno na tim rutama i zahtjevnim tegljenjima, ima vrhunsku posadu, pa samo ostaje pričekati vijest da je nekadašnja Petka stigla na groblje brodova.
A Omišalj i Malinska? Njih nije bilo u crnim kronikama, stalno su u plovidbi, tereta ne manjka, pa su na dobrome putu da dožive duboku starost...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....