Ljudi imaju različita vjerovanja o životu nakon smrti. Jedni vjeruju u uskrsnuće, drugi u reinkarnaciju, mnogi da nakon smrti ne postoji ništa. Međutim, ono što je sigurno: tijelo se nakon smrti počinje razgrađivati.
Prema istraživanjima Live Sciencea, tijelo pokopano u lijesu u zemlji počinje se razgrađivati nakon otprilike godinu dana.
S druge strane, ako se odlučite za kremiranje, proces je mnogo kraći. Kremiranje obično traje između jednog i tri sata, nakon toga se jedan do dva sata pepeo hladi, kažu stručnjaci iz Funeral Partnersa, a prenosi LadBible.
Uz postupak kremiranja vezuje se puno pitanja, nedoumica i mitova. Jedno od njih je i je li se tijelo pokojnika doslovno zapali, piše net.hr.
Prema riječima direktora pogrebnog poduzeća, Simona Savagea, to se zapravo ne događa. On je objavio video na TikToku, koji je izazvao veliku pažnju.
"Obećao sam ljudima da ću ovo učiniti kako bi vidjeli kako zapravo izgleda komora za kremaciju", rekao je Savage, te objasnio da je dobio dopuštenje obitelji za snimanje.
Na snimci se vidi drveni lijes, u pozadini se otvaraju vrata komore za kremiranje u kojoj nema plamena. Lijes se u komoru uvodi pomoću automatskog uređaja.
"Toliko je jednostavno", zaključio je direktor u videu.
Jednog gledatelja je zanimalo može li tijelo u kremacijsku komoru bez lijesa, na što mu je odgovoreno: "Apsolutni minimum je drveni pokrov."
Jedno od pitanja bilo je može li se dogoditi da se pepeo jedne kremirane osobe pomiješa s pepelom drugih ljudi.
"Ne, kao što vidite, u komori za kremiranje je samo jedan lijes. I komora se isprazni prije idućeg kremiranja. Tako da takvo nešto zapravo nije moguće‘‘, objasnio je Savage.
Kremiranje je, prema određenim spisima, bilo prisutno još u Antičkoj Grčkoj, ali je kršćanski svijet ranije smatrao ukop jedinim pravilnim načinom opraštanja od pokojnika.
U Europi pojavljuje sredinom 19. stoljeća, kada se zbog prevelike napučenosti i higijenskih propisa preminule počelo spaljivati prema jasno definiranim pravilima.
U Hrvatskoj trenutno postoje dva krematorija – jedan u Zagrebu, puno stariji od ovog drugoga koji je tek nedavno otvoren u Osijeku. U posljednje vrijeme je broj kremiranih u stalnom porastu zbog manjih troškova pogreba te manje potrebe za održavanjem grobnog mjesta.
Kako se obavlja kremiranje?
Cjelokupan proces kremiranja uglavnom traje tri dana. Kada osoba premine, njena obitelj obavještava javnost putem obavijesti o smrti, odnosno osmrtnice. Tada dolazi do ceremonije posljednjeg ispraćaja, a proces kremiranja počinje odmah nakon sprovoda.
Pokojnik se mora nalaziti u posebnom lijesu koji je napravljen od mekog drveta, ali osoba koja vrši kremaciju prije mora provjeriti je li u lijesu ostao neki predmet koji tamo ne bi smio biti.
Nakon što su obavljene sve provjere, lijes se unosi u peć te se izvodi kremiranje, obično pomoću plina. Najviša temperatura peći kod kremiranja može se popeti sve do 1000 stupnjeva, a kremiranje je gotovo kada više nema vidljivog plamena.
Pepeo se nakon ovog procesa stavlja u urnu te ga se može odložiti u obiteljsku grobnicu ili zasebnu grobnicu. Ukoliko obitelj u Hrvatskoj želi pepeo pokojnika prosuti na posebnom mjestu, za to trebaju dozvolu.
Drugi načini kremiranja
U državama kao što su SAD i Kanada postoji još jedan način kremiranja, tzv. bio-kremacija, odnosno kremacija putem alkalne hidrolize.
U ovoj se vrsti kremacije tijelo razlaže pomoću otopine na bazi vode, a koja sadržava i lužine, te se u ovoj vrsti kremacije također koristi toplina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....