Mladi i kod nas nažalost prate negativne trendove. Kockanje, droge, poremećaji u prehrani i drugi problemi iz generacije u generaciju rastu, a pojavom koronakrize sve to poprimilo je ozbiljnije oblike čije razmjere ćemo tek vidjeti.
Samo za primjer: čak 16 posto splitskih srednjoškolaca se klade, svaki peti učenik zapalio je prvu cigaretu s 13 i manje godina, 38,3 posto učenika s 13 i manje godina popilo je pivo, najmanje jednom u životu marihuanu je probalo 6,64 posto učenika osmih razreda te gotovo polovica maturanata...Sve više djevojaka bori se s poremećajima u prehrani...Dobne granice u svemu padaju...
Sve su to teme o kojima se razgovaralo na webinaru udruge Most održanog u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske i u sklopu programa "Centri znanja za društveni razvoj".
- Ovu godinu posvetit ćemo se više mentalnom zdravlju djece i mladih jer je o njemu jako važno pričati posebice sagledavajući posljedice koronakrize. Puno nam se roditelja obraća, a mi imamo malo manevarskog prostora jer nam u Splitu, s obzirom na potrebe, nedostaje više educiranih stručnjaka za specijalističke poteškoće s kojima se mladi susreću, nemamo dnevnu bolnicu za ovisnosti i poremećaje, a u Zagrebu koji ima takve odjele su liste čekanja - kaže Đordana Barbarić iz Mosta gdje se bave s mladima s rizima u ponašanju.
I zaista, u Splitu rade tek tri specijalizirana dječja psihijatra. Godinama se najavljuje bolnički odjel za dječju i adolescentsku psihijatriju pri KBC-u Split, pa se djeca i adolescenti zbrinjavaju ambulantno.
MoStovom webinaru odazvali su se stručnjaci Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu pri kojoj djeluju dnevne bolnice: za ovisnost o kockanju, za ovisnost o duhanu, te za poremećaje prehrane.
Psihijatar dr. Davor Bodor voditelj je jedine Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju u našoj zemlji, kroz koju godišnje prođe oko 100 pacijenata i članova njihovih obitelji. Ovaj liječnik kaže kako je kockanje maloljetnika u Hrvatskoj jako izraženo i da dio maloljetnika ima ozbiljnih psihosocijalnih problema izazvanih kockanjem.
- U Hrvatskoj je gotovo 100 tisuća ljudi ovisno o kockanju, a tek ih se ispod 10 posto javi na liječenje. Porast online igranja, ali i teška ekonomska i socijalna situacija, doveli su do toga da nam se sada javlja na liječenje sve veći broj ljudi. Mladi su tu u riziku. Oni se upuštaju u kockanje radi bijega od problema i osjećaja moći, a klađenje im je jako dostupno preko weba i mobilnih aplikacija, najviše sportsko. Također, iz godine u godinu raste broj mjesta za igre na sreću, čak 15 puta više nego u devedesetim, uz internet aplikacije. Iako su igre na sreću zabranjene za maloljetnike, primjerice, automate u kafićima nitko ne provjerava - kaže dr. Bodor.
Upozorava kako postoje obitelji koje imaju dosta pozitivan stav prema igrama na sreću, pa mladi prve listiće uplaćuju zajedno s roditeljima, neki igraju uz njihovo odboravanje.
- Ovisnost o kockanju vuče za sobom razdražljivost, laganje, posuđivanje i krađu novaca, loše ocjene, uzrokuje psihološke, emocionalne, sociološke probleme, javljaju se depresije, anksioznost, pa je što ranije liječenje važno. U srednjoj školi bilo bi dobro uvesti preventivne mjere ali i edukaciju roditelja - predlaže ovaj stručnjak.
Njegov kolega psihijatar dr. Hrvoje Handl upozorio je na poremećaje u prehrani s kojima se djevojke u pubertetu suočavaju poput bulimije, anoreksije i kompuzivnog prejedanja. Handl radi u Dnevnoj bolnici za poremećaje prehrane postoji koja djeluje od 2014. godine.
- Imamo pacijenticu od 30 godina koja ima problem s hranom od svoje 14. godine! Druga, 27-godišnjakinja povraćala je tri puta dnevno, vikendom i do 10 puta dnevno nakon prejedanja. Liječenje je išlo polako, ali učinkovito. Na koncu se zaljubila i sada sretno živi.
Sve te djevojke jako su dobre, inteligentne, sklone perfekciji, no s poremećajem se prilično dugo bore stoga ih treba odmah, bez odgode uputiti liječniku! Treba znati da poremećaji u prehranu imaju svoje specifičnosti: bulimija se recimo, za razliku od anoreksije, ne primjeti tako lako osim po ožiljcima na rukama, lošim zubima...Većina djevojaka s tim poremećajima doslovce brani tat svoj poremećaj jer se u njemu osjeća dobro. Zato kažemo da anoreksija prestaje u tijelu, ali u glavi ostaje jako dugo, no ipak je se može pobijediti. Liječenje traje mjesecima, nekada godinu, dvije - kaže ovaj psihijatar koji je spreman pomoći svima u Dalmaciji da osnuju svoje centre za liječenje ovakvih poremećaja.
Na Jankomiru pri Sv. Ivanu radi i dr. Jadranka Hübler kojoj dolaze maloljetnici ovisni o kanabisu, amfetaminima, speedu, i raznim psihostimulansima.
- Svaki peti 15-godišnjak učenik prova marihuanu, a iz godine u godinu broj mladih koji konzumiraju ilegalne supstance se povećava, kao što se povećava i online prodaja droga. Pada i dobna granica, pa se početak uzimanja droga spustio sa 14,15 na 11, 12 godina. Što ranije počnu, to je veća opasnost od dugoročnih posljedica kao što su smanjenje motivacije i interesa, slabija koncentracija i pamćenje, depresija i, naravno, ovisnost.
Kod nas mladi najčešće koriste marihuanu, speed, ecstasy, kokain, a nove psihoaktivne tvari koriste više od svojih europskih vršnjaka. Često moram guglati o novim vrstama droga jer to tržište raste nevjerojatnom brzinom. Sve je to jako zabrinjavajuće - upozorava ova psihijatrica.
Zajedno s kolegama slaže se kako se mladima trebamo 'baviti' više nego ikad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....