(Polu)ilegalan uvoz: sumnjiva trgovina sadnicama munjevito mijenja dalmatinski krajolik

Brojne invazivne biljne i životinjske vrste udomaćile su se u Dalmaciji. Američki cvrčak, palmina pipa, šimširov moljac, pajasen, narančin moljac - zajedničko je ovim pošastima da su ilegalno ili poluilegalno u međunarodnoj trgovini sadnicama dospjeli u Hrvatsku.

Pajasen (čemerika-smrdljika) tolikom se brzinom širi da mijenja i vizuru dalmatinskog krajobraza, američki cvrčak napada vinovu lozu, narančin moljac nasade agruma.

Palmina pipa poharala je gotovo sve palme u dalmatinskom priobalju. Štetnika koji je ilegalno došao iz egzotičnih krajeva Azije teško ćemo se riješiti.

Palme se suše i nestaju s lica zemlje, a s njima i vizura Dalmacije kakva se može vidjeti samo na starim razglednicama. Šimširov moljac obrstio je i ogolio živice te opustošio topiare od šimšira po botaničkim vrtovima.

Uvezene invazivne vrste postale su posljednjih godina veliki društveni i gospodarski problem, u čije su se rješavanje uključili lokalna uprava i Ministarstvo poljoprivrede.

Pajasen stvara velike probleme u Dalmaciji pa je stoga Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, kao nositelj projekta, potpisalo ugovor s Europskom komisijom za projekt LIFE CONTRA Ailanthus kojim se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen (Ailanthus altissima) u mediteranskoj regiji Hrvatske.

Uspostavljanje kontrole provodit će se u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (šire područje NP Krka i JI dio Pelješca) te u gradovima s povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).

Ukrasna biljka

Ta invazivna vrsta uvezena je u Europu iz Azije u 18. stoljeću kao ukrasna biljka, no postala je najinvazivnija vrsta u Europi koja se brzo širi, istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi, te uništava kulturnu baštinu i druge građevine izuzetno jakim sustavom korijena.

Stručnjaci biolozi ističu da se pajasen jako brzo širi jer mu iz korijena raste i po nekoliko izbojaka. Jedini način njegova uklanjanja je čupanje s korijenom jer ne postoje kemijska sredstva kojima bi se učinkovito mogao ukloniti.

Drugi, još i veći problem od nekontroliranog širenja stabala pajasena su štete koje uvozni štetnici čine u poljoprivredi, amarički cvrčak u vinogradima, a narančin trnoviti štitasti moljac u plantažama agruma.

Ipak, čini se da će se ovakve pojave, ako ne iskorijeniti, onda barem smanjiti temeljem Zakona o biljnom zdravstvu, koji se primjenjuje od početka ove godine i koji propisuje nova pravila kod uvoza sadnica u Hrvatsku.

Cvrčak je došao u loznim cjepovima iz Srbije - kazuju nam pojezerski vinogradari koji su zamijetili cvrčka u svojim vinogradima, ali na svu sreću u malom broju jedinki pa za sada ne čini velike štete.

Podsjetimo, Zakon o biljnom zdravstvu pooštrava uvoz bilja i sadnog materijala, uvodi strože fitopatološke i carinske kontrole na granici te u konačnici donosi i obvezu da će prije ulaska na teritorij RH biljni materijal i sadnice morati odležati u karanteni.

Za ilegalne uvoznike sadnica i bilja propisane su i novčane kazne pa tako onaj tko se usudi uvesti zaraženi sadni materijal ili ne predoči na granici odgovarajuće podatke o podrijetlu bilja, riskira kaznu i do trideset tisuća kuna. Ipak, takozvani hobisti izuzeti su od oštrih zakonskih rješenja. Naime, i dalje je bez posebne fitopatološke kontrole u Hrvatsku preko granice dopušteno unijeti male količine bilja.

Osobne potrebe

Kako doznajemo, fitosanitarnom pregledu ne podliježu male količine bilja i biljnih proizvoda podrijetlom iz europskih zemalja koje se unose za osobne potrebe.

Tako se bez problema u Hrvatsku može unijeti svježe voće i povrće (isključujući krumpir) ukupne težine do pet kilograma, jedan buket ili vijenac cvijeća, sjeme cvijeća i povrća u izvornom pakiranju, ukupne težine do 100 grama, koje nije namijenjeno prodaji, te do pet pakiranja lukovica i gomolja ukrasnog bilja te jedno božićne drvce bez korijena, što je također važno znati pred nadolazeće blagdane.

Dopušteno je unijeti i tri lončanice sobnog bilja i deset ukrasnih grmova. Bonsai nije dopušten, a svatko tko ga pokuša "prošvercati" mimo fitopatološke kontrole riskira kaznu.

Zabranjeno je unositi krumpir, koji je označen kao veliki prijenosnik zaraznih bolesti i štetnika biljaka.

{infobox-gray_full}218660{/infobox-gray_full}

{infobox-gray_full}218662{/infobox-gray_full}