znanstveno proročanstvo

Poznati lovac na viruse prije devet godina je najavio pandemiju. Predlagao je i kako je spriječiti: Trebaju nam ‘stražarnice‘...

Piše:

Tihomir Rajčić

Objavljeno: 3. prosinca 2021. 14:02

Jesper Klausen/Science Photo, Hector Retamal/AFP

Usprkos tome što mnogi tvrde suprotno, sada je jasno kako su žive konzumne životinje, uključujući rakune, pse i lasice, koje su se prodavale na tržnici Huanan u kineskom gradu Wuhanu, polazna točka pandemije koronavirusa koja hara svijetom.

Ovako je u svojem najnovijem istraživanju, objavljenom u prestižnom časopisu "Science", napisao američki virolog Michael Worobey.

Ovo otkriće baca u drugi plan američku ideološko-političku optužbu kako je virus "pobjegao" iz laboratorija u Wuhanu i aktualizira devet godina staro znanstveno predviđanje da će smrtonosni virus prijeći sa životinja na ljude.

Prema raspoloživim podacima koji se mogu izvući iz ralja kineske cenzure, pandemija koronavirusa započela je još sredinom studenog 2019. godine. Ipak, prvo ljudsko biće na koje je koronavirus "preskočio" najvjerojatnije je bila prodavačica na tržnici živih konzumnih životinja Huanan u Wuhanu. Ova žena, Wei Guixian, prve je simptome osjetila 10. ili 11. prosinca 2019., ali se vjerojatno zarazila puno prije.

Za nas je danas zanimljivo to što je oko 66 posto prvih žrtava koronavirusa, 27 od 41, bilo u izravnoj vezi sa spomenutom tržnicom živih konzumnih životinja. Do sada je prvom žrtvom koronavirusa, zbog pogreške Svjetske zdravstvene organizacije, smatran jedan sredovječni računovođa koji živi u predgrađu Wuhana, koji je obolio 16. prosinca i u bolnici je završio 22. prosinca 2019.

Nedugo nakon toga wuhanskim je liječnicima 27. prosinca 2019. došao stariji bračni par na čijim je plućima računalna tomografija otkrila nešto poput bijelih fleka koje su ukazivale na virusnu zarazu. Poslije se pokazalo da je muž posjećivao tržnicu živih konzumnih životinja na otvorenom, gdje je mogao "pokupiti" virus.

Još gore je, devet dana prije, bilo s prodavačem na tržnici Huanan koji je virus "pokupio" između 13. i 15. prosinca, kojem su stradala oba plućna krila i kojem nisu pomagali ni antibiotici ni lijekovi za gripu.

Tako je započeo i SARS

Sljedećih dana u bolnice su počeli dolaziti pacijenti sa sličnim poremećajima. Čitava situacija postala je opasna krajem prosinca 2019., jer je od otprilike 1500 slučajeva koronavirusa u Wuhanu njih samo oko 100 prošlo kroz ruke zdravstvenih djelatnika, što znači da preostalih oko 1400 zaraženih čine moguće širitelje virusa s tržnice divljih životinja na širu populaciju Wuhana.

Da je to istina, svjedoči činjenica da su kineske vlasti prvih dana siječnja 2020. konačno zatvorile wuhansku tržnicu živih konzumnih životinja Huanan.

Iza ovog zatvaranja je povijesna pouka pandemije virusa poznatog pod imenom SARS, koja je započela na tržnicama živih konzumnih životinja u južnoj kineskoj pokrajini Guandong, gdje je virus 2003. s konzumnih šišmiša preskočio na žrtvu koja je, nedugo zatim, umrla u najvećim mukama.

Zato virolog Michael Worobey u svojem istraživanju ističe kako je za nas danas vrlo važno "odvrtjeti" wuhanski pandemijski film ne samo u prosincu, nego i u studenom 2019., i pokušati otkriti točan trenutak u kojem je na tržnici Huanan koronavirus "preskočio" s divljih konzumnih životinja na čovjeka. Jedino na takav način moguće je izbjeći buduće pandemije koje našu civilizaciju mogu potresti iz temelja.

Važnost ove teze potvrđuje i New York Times, koji je u razgovoru s mnogim globalnim istraživačima pandemije koronavirusa također došao do zaključka kako je virus na wuhanskoj tržnici "preskočio" sa životinja na ljude sredinom studenog 2019. godine.

Ova intrigantna detektivsko-znanstvena istraga ima i svoju političku pozadinu.

Naime, kako piše najnoviji broj prestižnog časopisa Nature, povezivanje pandemije koronavirusa s tržnicom živih konzumnih životinja u Wuhanu predstavlja ozbiljan udarac teoriji kako je koronavirus "iscurio" iz wuhanskih laboratorija.

Ako je virus zaista "preskočio" sa životinja na ljude, to objašnjava njegovo brzo širenje i spomenuti broj zaraženih koji je prošao ispod radara kineskih zdravstvenih vlasti, pa genetska analiza ovog "preskakanja" pruža dragocjene podatke za borbu protiv budućih pandemija.

Propala teorija zavjera

Uz sve ovo, sklanjanje u stranu priče kako je koronavirus "iscurio" iz wuhanskog laboratorija umanjuje važnost rasprava o teoriji zavjere i priču skreće prema čistoj znanosti. Zbog toga je važno to što najnovija otkrića aktualiziraju upozorenje koje je još prije devet godina svijetu uputio poznati američki lovac na viruse dr. Nathan Wolfe.

Ovaj znanstvenik s prestižnog američkog Sveučilišta u Stanfordu dva je desetljeća putovao svijetom i lovio viruse. Rezultat toga lova je knjiga "Oluja virusa. Svitanje ere novih pandemija", objavljena još 2012., u kojoj je Wolfe najavio pandemiju koja se danas zbiva pred našim očima i za koju nismo bili spremni.

Zato u našem današnjem europskom korona-ludilu valja zastati i pogledati unatrag na vrlo ozbiljno znanstveno proročanstvo koje se ostvarilo.

Virusna opasnost, kako je 2012. napisao dr. Wolfe, najvećim dijelom prijeti iz središnje Afrike, gdje ljudi radi golog preživljavanja love i jedu majmune. Drugi, još opasniji, izvor virusa je jugoistočna Azija sa spomenutim tržnicama živih konzumnih životinja. Na tim područjima razni virusi kroz tjelesne sokove i krv raskomadanih životinja prelaze sa životinja na ljude.

Da bi se to spriječilo, dr. Wolfe je 2012. predlagao da se na ovim područjima postave epidemiološke stražarnice za promatranje virusa. Uz to, napisao je Wolfe, "promatračnice" treba postaviti među zdravstvene djelatnike, kabinsko zrakoplovno osoblje i na mnoga druga mjesta gdje je masovna cirkulacija ljudi.

Uz to, znanstvene "stražarnice" treba usmjeriti prema svijetu divljine, s posebnim naglaskom na pojavu naglog izumiranja pojedinih životinjskih vrsta, koje može biti povezano s genetskom mutacijom virusa koji mogu postati opasni i za ljude.

Ključ svega je, smatra Wolfe, stvaranje globalnog sustava lova na genetski mutirane viruse.

Ovaj sustav, koji bi donekle sličio na svojevrsnu virusnu prognozu, omogućio bi stvaranje ogromne baze podataka potencijalno opasnih virusa, što bi znanstvenicima omogućilo da unaprijed osmisle prevenciju te da stvore lijekove i cjepiva.

Osim toga, Wolfe je važnim smatrao kvalitetno i transparentno izvješćivanje, što bi običnim ljudima omogućilo da shvate i smireno provode savjete zdravstvenih vlasti.

Da bi se ova vizija ostvarila, potrebno je milijarde dolara potrošenih za naoružanje i za borbu protiv terorizma usmjeriti na izgradnju globalnog sustava lova na viruse.

Negativne posljedice prisile

Iako se smatra da je kineski veliki vođa Xi Jinping politikom čvrste ruke obuzdao pandemiju koronavirusa, ta slika ima i svoje naličje.

Naime, kako piše Financial Times, trojica vodećih kineskih epidemiologa nekidan su raskrinkali neučinkovitost drakonskih mjera ovdašnjih vlasti.

Primjer neučinkovitosti kineske politike prisile je odluka vlasti u gradu Chengdu, koji ima otprilike 2,5 milijuna stanovnika, u kojem su vlasti nametnule karantenu i obvezno testiranje osobama za koje se utvrdi da su se više od 10 minuta nalazile u krugu od 800 metara od potvrđenog slučaja koronavirusa.

Rezultat ovakve politike je 82.000 ljudi koji su poslani u, za europske prilike, neobičnu samoizolaciju od tri dana, nakon čega se moraju testirati tri puta tijekom sedam dana.

Komentirajući učinke ovih drakonskih mjera, koje su u međuvremenu uvedene u čitavoj Kini, jedan kineski zdravstveni dužnosnik rekao je za Financial Times:
"Radije ćemo tisuće ljudi pogreškom poslati u karantenu nego propustiti jedan stvarni slučaj infekcije."

Sve u svemu, Kina provodi vrlo represivan, ali i vrlo neprecizan sustav borbe protiv pandemije koronavirusa.

Ovakve mjere, zaključuje Financial Times, imaju višestruko negativne posljedice. Ometaju normalan život i rad ljudi, stvaraju javnu paniku i dovode do nepotrebnog iscrpljivanja medicinskih resursa u zemlji.