"Nakon što je zaključao vrata popio je gutljaj kave i sjeo na stolac pored mene. Prošao mi je rukom kroz kosu i rekao da imam lijepu kosu. Zatim me primio za ruku, komentirajući da imam lijepe ruke i da mu se sviđa dizajn mojih noktiju."
Riječi su to studentice iz Njemačke, koja je zbog neprimjerenog ponašanja podnijela prijavu protiv jednog profesora splitskog Pravnog fakulteta.
Iako smo u posjedu prijave, u kojoj mlada studentica detaljno opisuje zbivanja iz profesorova kabineta, ona je o svemu pristala otvoreno progovoriti i za Slobodnu Dalmaciju. Uz napomenu kako od samog događaja, a bio je 17. ožujka ove godine, i dana službene prijave, podnesene 23. ožujka, nitko s Pravnog fakulteta nije reagirao, niti ju je do današnjega dana kontaktirao.
Jedan slučaj, dva problema
S jedne strane, dakle, imamo mogući ozbiljan incident, s nedopustivim kršenjem etičkih normi, a s druge njegovo moguće zataškavanje, odnosno barem nemar i aljkavost službi koje postoje da upravo u ovakvim slučajevima reagiraju brzo, odgovorno i transparentno.
- Moja prijava očito nije shvaćena ozbiljno - ogorčeno će studentica.
Za potrebe ovog teksta razgovarali smo sa svim akterima priče koja bi se mogla izroditi u veliku aferu na splitskom Pravnom fakultetu. Uz studenticu, koja bez zadrške ustraje u iskazu kojim inkriminira uglednog profesora, o slučaju su nam govorili i Magdalena Kalinić, njezina kolegica i prva osoba kojoj se studentica povjerila, zatim Blanka Čop, profesorica s Pravnog fakulteta kojoj je studentica odmah po događaju podnijela prijavu, zatim dekan Pravnog fakulteta Ratko Brnabić, koji se, kako reče, detalja prijave i ne sjeća, potom Ana Radina, predsjednica Povjerenstva koje se ni nakon četiri mjeseca nije izjasnilo o prijavi, te naposljetku i prozvani profesor i pročelnik katedre pred kojim je studentica trebala polagati ispit.
‘Freemover‘ studentica
- Niti jednoga trenutka nisam posumnjala u istinitost njezinih navoda. Čim sam čula o čemu se radi, uputila sam je na fakultetske instance te sam joj, zbog njezina slabijeg poznavanja hrvatskog jezika, pomogla u prevođenju njezine prijave - kaže nam Magdalena Kalinić, predsjednica Udruge Erasmus studentska mreža Split.
► PRETPLATITE SE I PROČITAJTE OSTATAK TEKSTA I DETALJE AFERE KOJA POTRESA SPLITSKO SVEUČILIŠTE:
Djevojka je, naime, u Split stigla kao "freemover" studentica s matičnog sveučilišta u njemačkom Siegenu. I ni slutila nije u što će se njezin akademski izlet pretvoriti.
- Studentica sam u sklopu akademskog programa "freemover" na Pravnom fakultetu u Splitu, a inače studiram gospodarsko pravo na Sveučilištu u Siegenu. Ovdje sam se prijavila za semestar u inozemstvu te sam na Pravnom fakultetu upisala pet modula, odnosno sklopila ugovor o učenju ("learning agreement") - uvodi nas u priču djevojka čije ime, iako nam je dala privolu, još uvijek nećemo objaviti, kao ni ime profesora kojeg je prijavila.
Dana 10. ožujka, nastavlja studentica, održani su pojedinačni termini konzultacija za dva kolegija na kojima je u Splitu trebala polagati ispite.
- Otišla sam na konzultacije i razgovarala s nadležnim profesorom o temama za svoje eseje. Budući da imam hrvatske korijene, profesor mi je ponudio da se sastajemo tjedno kako bi mi pokazao literaturu na hrvatskom jeziku koju bismo potom sljedeći tjedan zajedno prolazili, na što sam pristala - tumači studentica.
Utorak, 17. ožujka, 10 sati
U utorak, 17. ožujka 2026. godine, u 10 sati, studentica je, kako tvrdi i u prijavi i u ispovijesti za naš list, ušla u profesorov kabinet.
- Za prvi modul profesor je pripremio knjigu "Pravo tržišnog natjecanja" te smo sjeli za stol u njegovu uredu. Dok smo razgovarali o sadržaju knjige, pitao me želim li kavu. Pristala sam, smatrajući to dijelom lokalne kulture ispijanja kave - počinje ispovijest studentica.
Kada se profesor vratio s kavom, nastavlja studentica, zaključao je vrata vlastita ureda.
- Rekao je da se ovdje ne gleda blagonaklono na to kada su profesori sami sa studenticama te da nas ovako nitko ne može ometati - prisjeća se.
Nakon što je popio gutljaj kave, veli, sjeo je na stolac pored nje,
- Prošao mi je rukom kroz kosu i rekao da imam jako lijepu kosu. Zatim me primio za ruku, komentirajući da imam lijepe ruke i da mu se sviđa dizajn mojih noktiju - prepričava studentica.
Utorak, 17. ožujka, 10 sati i 18 minuta
- Izvukla sam ruku i rekla da moram ići jer planiram ići u teretanu. Na to me je primio za nadlakticu, milovao me po njoj i rekao da "žena ne bi trebala biti previše snažna" te me je pitao kada sam zadnji put bila u privatnom odnosu - govori studentica.
- Ponovila sam da želim otići i ustala sam, ali nisam mogla izaći jer je imao ključ, a vrata su bila zaključana te me je na ovaj način nepropisno zadržao u uredu bez mog pristanka, iako sam jasno rekla da želim napustiti prostoriju - napominje.
- Dok je ustajao, rekao je da bi bilo najbolje da kontinuirano posjećujem njegov ured svakog utorka i četvrtka u 10 sati kako bismo prolazili poglavlja spomenute knjige, što, usput rečeno, i nije relevantno za moj ispit - dodaje.
- Cijelo se vrijeme smiješio i komentirao kako imam lijep osmijeh. Naposljetku je otključao vrata, ponovno me uzeo za ruku, poljubio je i rekao da se veseli četvrtku, nakon čega mi je otvorio vrata. Ured sam napustila u 10 sati i 18 minuta - zaključuje studentica.
O svemu što joj se dogodilo i što je četiri mjeseca kasnije ispričala za Slobodnu Dalmaciju odmah je, istog dana, obavijestila Magdalenu Kalinić, predsjednicu sveučilišne udruge ESN Split, zaduženu za podršku stranim studentima.
- Sve sam joj objasnila, a ona mi je prvo pomogla dogovoriti konzultacijski termin kod profesorice Blanke Čop radi prijave slučaja, a potom i u pisanju dokumenta na hrvatski jezik koji sadrži sve detalje prijave - navodi studentica.
Profesorica Čop: Vjerujem joj
Incident je službeno prijavila 23. ožujka, profesorici Blanki Čop, koordinatorici za studente koji dolaze u sklopu Erasmus projekata, nakon čega je, veli, dogovoreno da će dobiti drugog profesora te da će svoja dva eseja, posredstvom profesorice Čop, poslati novom profesoru.
Profesorica Čop, Erasmus koordinatorica, potvrdila nam je kako je saslušala mladu kolegicu te kako ju je, ne provjeravajući istinitost iznesenih navoda, uputila u njezina prava.
- Nakon što mi je prepričala što joj se dogodilo, ja sam je, vjerujući u vjerodostojnost ispričanog, uputila da se službeno obrati našem Povjerenstvu za zaštitu od seksualnog uznemiravanja, a osobno sam, kako pravila i nalažu, o svemu izvijestila i Upravu fakulteta - iznosi profesorica Blanka Čop.
Dakle, šest dana od navodnog incidenta u kabinetu profesora, sve fakultetske instancije bile su upoznate s optužbama mlade studentice. Koja je dan poslije, 24. ožujka, slučaj prijavila i svom matičnom sveučilištu u Siegenu.
- Uprava mog matičnog sveučilišta zgrožena je ovim događajem i pruža mi punu podršku u slučaju bilo kakvih poteškoća ili pristranosti u ocjenjivanju, o čemu će biti redovito obaviješteni - napominje studentica i podvlači kako sama prijava incidenta ne bi smjela dovesti do toga da ona bude podvrgnuta ikakvoj diskriminaciji ili nepravdi pri ocjenjivanju.
Zaboravljeno Povjerenstvo
- Ovo je slučaj na koji se treba pravovremeno i adekvatno reagirati, a mene, izuzev maila koji sam dobila 25. svibnja, nitko do danas nije ni kontaktirao, niti je itko išta poduzeo - tvrdi studentica za Slobodnu Dalmaciju.
Mail koji spominje poslala joj je profesorica Ana Radina, koja je predsjednica fakultetskog Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. A u njemu stoji kako je Povjerenstvo iz formalnih razloga moralo zastati s postupkom jer je studentica koja je bila članica Povjerenstva završila studij, dok je studentica koja je bila imenovana njezinom zamjenicom prestala biti studentica Pravnog fakulteta "još prošle godine".
Ako vam nije baš najjasnije, objasnit ćemo. Na Pravnom fakultetu postoji Povjerenstvo za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, a jedan od njegovih članova jest i predstavnik studenata. Koji, baš kao i svi ostali članovi, ima svoga zamjenika. Također iz redova studenata.
No, dogodilo se, eto, nešto što se uistinu rijetko događa. A to je da su oba predstavnika studenata odavno otišli s Pravnog fakulteta. I da to na cijelom Pravnom fakultetu nitko nije primijetio. Čak ni cijenjena profesorica Ana Rodina, predsjednica Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja. Koja je to shvatila dva mjeseca nakon što je jedna studentica podnijela prijavu protiv jednog profesora.
Pitanja profesorici Radini
"Kad Povjerenstvo bude u mogućnosti nastaviti s postupkom, obavijestit ću vas o tome", stoji na kraju maila što ga je profesorica Ana Radina poslala "našoj" studentici.
Bilo je to, ponovimo, 25. svibnja. Do sredine, evo, kolovoza studentica, koja iznosi ozbiljne i uznemirujuće optužbe na račun jednog od vodećih profesora Pravnog fakulteta, nikakvu obavijest više nije dobila.
Anu Radinu, prema njezinoj želji, kontaktirali smo pismenim putem. Poslali smo joj mail s nekoliko jednostavnih pitanja. Mail prenosimo u cijelosti:
"Poštovana, u našu redakciju javila se studentica (naveli smo joj ime) koja nam je pokazala prijavu protiv profesora (naveli smo mu ime), a koja se odnosi na njegovo neprimjereno ponašanje s izrazito seksualnim konotacijama.
S obzirom da je gospođica (naveli smo joj ime) praktično odmah po događaju prijavila incident Povjerenstvu za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja, kojemu ste vi na čelu, zanima me što je po tom pitanju Povjerenstvo učinilo?
Kako je moguće da od prijave samog događaja, dakle više od četiri mjeseca, ništa po ovom pitanju nije konkretno poduzeto?
Kako je moguće da ste se kao predsjednica Povjerenstva gospođici (naveli smo joj ime) pismeno obratili tek dva mjeseca od prijave, i to samo kako biste je obavijestili kako iz formalnih razloga Povjerenstvo ne može nastaviti s radom?
Kako je moguće da nitko, pa ni vi kao predsjednica Povjerenstva, nije primijetio da Povjerenstvo nema adekvatan i valjan sastav, odnosno da su mu članice osobe koje uopće više nisu studentice Pravnog fakulteta?
Koliko članova uopće ima Povjerenstvo?
Zanima me i je li istina da su članovi Povjerenstva imali pojedinačno izjašnjavanje o ovom slučaju - upravo to mi je, naime, rekao dekan Ratko Brnabić - i, ako jest, kako je to moguće, na osnovu čega te kako je izjašnjavanje prošlo?
Koliko puta se do sada Povjerenstvo sastalo kako bi raspravljalo o ovom slučaju, kada će se idući put sastati, hoće li biti saslušani kolegica (naveli smo joj ime) i profesor (naveli smo mu ime), možda suočeni, te kada konačno možemo očekivati vaš pravorijek po ovom pitanju?
Nije li ovoliki protok vremena neozbiljan za jednu ozbiljnu instituciju? Zar se na ovaj način ne samo pokušava zataškati jedan ozbiljan slučaj neprimjerenog ponašanja nego i omalovažiti težina same prijave protiv profesora (naveli smo mu ime)?
Unaprijed hvala i nadam se brzom odgovoru jer je već previše vremena prošlo, napokon je došlo vrijeme da se cijela situacija razjasni."
Odgovor bez odgovora
Umjesto obećanog odgovora profesorice Radine, nakon pet dana čekanja dobili smo odgovor iz Dekanata Pravnog fakulteta. I njega, zbog osjetljivosti teme, objavljujemo u cijelosti, uz napomenu kako taj odgovor i nema baš previše veze s našim pitanjima, a pogotovo ne s pravom studentice da zna što se događa s njezinom prijavom.
"Poštovani, u povodu zaprimljenih upita u vezi s postupanjem Povjerenstva priopćujemo kako slijedi:
Odlučno odbacujemo svaku tvrdnju ili insinuaciju o pokušaju zataškavanja ovog slučaja, kao i sve navode o omalovažavanju težine i ozbiljnosti zaprimljene prijave. Fakultet dosljedno ustraje na načelu zakonitosti i na institucionalnoj autonomiji. Upravo je s tim ciljem ustrojeno Povjerenstvo, koje u svojem djelovanju i odlučivanju ostaje potpuno i trajno lišeno utjecaja, pritiska i uplitanja vanjskih i unutarnjih dionika. U vezi s tim ističemo i da Povjerenstvo ne može iznositi sadržaj postupka koji se u ovom predmetu vodi.
Povjerenstvo je u svojem radu zakonski i moralno obvezno štititi prava i dostojanstvo svih stranaka te im osigurati potpunu ravnopravnost u postupku. Postupanje utemeljeno na načelu zakonitosti nužna je pretpostavka objektivnog vođenja postupka i dosljednog poštovanja predmnjeve nedužnosti. To što Povjerenstvo o pojedinostima postupka ne komunicira s javnošću i medijima nije odraz netransparentnosti, nego izričita zakonska i etička obveza čijim se ispunjenjem Povjerenstvu jamči neovisnost i omogućuje mu da odluku donese objektivno, pravilno i pravno utemeljeno, bez ikakva vanjskog utjecaja. Zaključci doneseni preuranjeno i pod pritiskom javnosti mogli bi nepovratno ugroziti postupak.
Kako bismo uklonili sve nejasnoće, ističemo da je temeljna uloga Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja osiguravanje sigurnog akademskog okruženja te zaštita dostojanstva i integriteta svih osoba koje na Fakultetu studiraju i rade. Rad ovog neovisnog Povjerenstva obuhvaća zaprimanje službenih prijava, provođenje objektivnog i povjerljivog postupka utvrđivanja činjenica, sprječavanje svakog oblika sekundarne viktimizacije te donošenje nepristrane odluke.
Uvažavajući interes javnosti, a u okvirima onoga što je pravno dopušteno iznositi o općim postupcima i radu Povjerenstva, odgovaramo na postavljena pitanja.
– Povjerenstvo čini pet osoba: četiri iz reda nastavnika Fakulteta i jedna iz reda studenata. Uz osobu koja u Povjerenstvu predstavlja studente imenuje se i osoba koja je zamjenjuje.
– Tijekom proteklog razdoblja osobe imenovane u Povjerenstvo iz reda studenata diplomirale su, na što Fakultet nema utjecaja, pa im je po sili zakona prestao status studenta, a time i mandat u Povjerenstvu.
– Ističemo da se osoba koja je u Povjerenstvu predstavljala studente o predmetu očitovala u pisanom obliku tijekom postupka, prije diplomiranja. Unatoč tome Povjerenstvo je iz opreza odlučilo zastati s radom kako se u kasnijim fazama postupka zakonitost donesene odluke ne bi u procesnom smislu mogla preispitivati ni pravno osporavati.
– Za imenovanje osoba koje predstavljaju studente nadležni su Studentski zbor i Fakultetsko vijeće. Fakultetsko vijeće donijelo je odluku o imenovanju, čime su u cijelosti ispunjene pretpostavke za daljnji nesmetan rad Povjerenstva.
– Povjerenstvo je u ovom predmetu već je započelo s radom te taj rad nastavlja bez odgode, a odluka će biti donesena u najkraćem mogućem roku.
Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu ne tolerira nijedan oblik neprimjerenog ponašanja ni uznemiravanja. Poštovanje zakonom propisanih postupaka i zaštita prava svih osoba koje sudjeluju u postupku nemaju alternativu. Poduzete su sve mjere kojima se omogućuje da Povjerenstvo dovrši rad strogo profesionalno, a odluku utemelji isključivo na propisima i činjenicama.
Ističemo i da je pravo ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u društvenoj zajednici te da pravnička struka konkretne životne situacije podvodi pod pravne norme. Upravo su te temeljne postavke uporište ovog priopćenja.
Ovim se priopćenjem ne ocjenjuje osnovanost navoda iz prijave niti se prejudicira odgovornost bilo koje osobe. Postupak pred nadležnim tijelom Fakulteta je u tijeku.
S poštovanjem, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu."
Dekan Brnabić: Ne sjećam se
S obzirom na ovakav odgovor, koji je u koliziji s pismenim priznanjem profesorice Radine da Povjerenstvo de facto ne radi i da se ne zna kada će početi raditi na ovom slučaju, i u kojem, ponovimo, malo toga ima veze s našim pitanjima, sada je pravi trenutak da prepričamo razgovor koji smo vodili s dekanom Pravnog fakulteta Ratkom Brnabićem, čovjekom koji je, i to ponovimo, praktično od prvoga dana znao za težinu krimena koji se stavlja na teret jednom od njegovih vodećih profesora.
- Nisam ništa poduzeo jer ništa nisam ni mogao poduzeti, s obzirom da na fakultetu imamo Povjerenstvo koje se bavi ovakvim stvarima - brani se Brnabić.
Pitamo ga je li mu čudno što se Povjerenstvo mjesecima praktično i ne sastaje, a kamoli da o nečemu odlučuje, a on se vadi na formalne razloge.
- Bit će to sve uskoro riješeno, Povjerenstvo će uskoro biti formirano kako treba – napominje.
Ne prihvaćamo taj odgovor. Inzistiramo da nam kaže je li mu neugodno što mlada kolegica skoro pet mjeseci čeka reakciju na svoju itekako ozbiljnu prijavu. Pitamo ga zna li on što uopće u njezinoj prijavi piše.
- Pa, iskreno, ne znam baš, ne sjećam se – odgovara.
Otkriće bez obrazloženja
Dekan Pravnog fakulteta Ratko Brnabić, koji je još 24. ožujka (!!!) bio upoznat s optužbom za neprimjereno ponašanje koju je na račun jednog od profesora iznijela studentica s punim imenom i prezimenom, u izjavi za Slobodnu Dalmaciju, danu nešto više od četiri mjeseca kasnije, tvrdi kako se ne sjeća detalja.
Ne sjeća se da u prijavi piše kako je profesor zaključao vrata svog ureda, kako je studenticu gladio po kosi, mazio po nadlaktici, kako joj je ljubio ruke i kako ju je pitao kada je zadnji put imala intimne odnose.
- Upoznat sam s prijavom, ali ne sjećam se što točno u njoj piše - dekanova je izjava.
Ratko Brnabić rezolutno odbija mogućnost da itko na Pravnom fakultetu štiti prozvanog profesora. Zataškavanje je riječ koja, kako kaže, u ovom kontekstu nikako ne stoji.
- Imali smo problem s Povjerenstvom i to je jedini razlog zašto prijava do sada nije riješena - tvrdi dekan.
Učinit ćemo, dodaje, sve da se to sad što prije riješi.
- Koliko znam već su se članovi Povjerenstva pojedinačno izjašnjavali o čitavom slučaju – iznenađuje nas ovim otkrićem.
Nije nam baš najjasnije, tko se očitovao, kada, kako, tražimo da pojasni, a on se brani da nije baš upoznat s detaljima.
- To bi profesorica Radina mogla znati - upućuje nas.
Njemu je, veli, najvažnija procedura. I da nitko ne bude zakinut. Ni studentica, ni profesor. Protiv kojega, tvrdi, dosad nije bilo ovakvih prijava.
Profesor: Uopće ne poznam tu osobu
- Nisam čak siguran koliko je s njegovim imenom primjereno izlaziti u javnost - smatra dekan.
Da ste vi radili svoj posao, odnosno da su ljudi na vašem fakultetu radili svoj posao, slučaj bi odavno bio gotov - uzvraćamo mu.
- Rekao sam vam koji je bio razlog, nikakvog zataškavanja tu nije bilo.
Ne čini se tako, ali neka institucije napokon obave svoj posao kako treba, ja bih vam za kraj postavio jedno hipotetsko pitanje.
- Recite?
Što ako Povjerenstvo profesora proglasi krivim?
- Postoje disciplinske mjere koje mu se mogu izreći, no nemojmo prejudicirati, sve će uskoro biti riješeno, čim prođu godišnji odmori.
Eto, tako zbori dekan Pravnog fakulteta. Sve će uskoro biti riješeno. Nakon što četiri mjeseca, i više od toga, nitko ni prstom mrdnuo nije da išta riješi. I još sad ti prokleti godišnji odmori...
Prozvani profesor ne odmara. Spreman se je, kaže za naš list, braniti svim dopuštenim sredstvima.
- Ništa od navedenog nije istina. Ništa! - tvrdi u izjavi za "Slobodnu", koju je dao nakon nekoliko dana šutnje, bio je, veli, u inozemstvu.
Odmah po prijavi poslao je očitovanje Povjerenstvu u kojem je demantirao sve navode dotične studentice.
- Osobu ne poznajem, možda sam je usput vidio, ne sjećam se, a sve ono što u svojoj prijavi navodi nema veze s istinom - uvjerava profesor.
‘Ovo nije izoliran incident‘
Pitamo ga koji bi motiv studentica mogla imati da ga ovako diskreditira, a on uzvraća kako motivi mogu biti razni, ali kako njemu niti jedan ne pada na pamet.
- Ponavljam, sve navedeno u prijavi plod je nečije mašte!
Pitamo ga i je li ikada bio nasamo sa studenticom koja ga je prijavila, u istoj prostoriji, u njegovu kabinetu, zbog konzultacija, a on i dalje negira ikakav kontakt.
- Nismo nikada bili nasamo, ako slučajno i jesmo, ne sjećam se, ne znam, možda maksimalno na pet minuta, ali sigurno ne više od toga - govori profesor.
Studentica pak i dalje stoji pri svojoj prijavi. Štoviše, tvrdi kako će sve navesti i u svom Erasmus izvješću.
- Od drugih domaćih studentica prava doznala sam kako ovo, na žalost, nije izoliran slučaj, stoga nadležne molim da poduzmu sve potrebne korake kako bi zaštitili i reputaciju Pravnog fakulteta, ali i sigurnost studentica - zaključuje djevojka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....