PODUZETNICI

Priča o nagrađivanoj obitelji: uzeli tvrtku s 25 milijuna kuna duga i unajmili vinograde. Rezultat? Dva svjetska zlata!

Mario Jeličić Purko - priča o uspjehu
 

 Joško Šupić /Cropix

Nikad se nije dogodilo da na prestižnom Decanteru zlatne medalje osvoje debitantska vina, a naša su zlatom nagrađena čak dva. Dva smo zlata dobili za Merlot i Syrah, vina koja još nisu niti izašla na tržište. Svjetski znalci su ih ocijenili i prije nego su ih kupci kušali – s puno oduševljenja će mi 29-godišnji Mario Jeličić Purko, suvlasnik mlade vinarije Hvar Hills. S ponosom ističe da je enolog vinarije Hvar Hills Davor Mitrović, vinski znalac i entuzijast kojeg šira javnost i vinski svijet zna i po činjenici da je najzaslužniji što su stvoreni kvasci od hrvatskih kapitalnih sorti pošipa i plavca malog.

– Davor Mitrović je jedan od najboljih ljudi koje poznajem, u početku smo bili vezani samo poslovno, sad je to baš jedan prijateljski odnos. Davor stoji iza svih vina Hvar Hillsa, to je sve njegova ruka, uz naravno odličan rad naših vinogradara koji su pomno pazili i paze na vinograde: odvozili, dovozili..., svi zajedno radimo kao tim. Mislim da svatko može dati nešto, nešto što ja ne vidim, a vidi netko drugi, tako da to kod nas funkcionira kao jedna velika slagalica – kaže Mario Jeličić Purko.

Riječ je o debitantskim vinima, što bi to značilo?

– Mi smo s ovim vinima, Merlotom i Syrahom, izišli na tržište ove godine u travnju. To su berbe 2022. i ta vina do tada nisu bila nigdje. Nisu nas iznenadila ta zlata Decantera koja su dobila. To su vina za koja smo od prvog dana znali da će puno vrijediti, još od dana kad smo taj vinograd nadzirali, bili u berbi, dolazili na preradu, probali ga stalno, pogodili u sat s berbom, terminom ulaska vina u bačve, maceracijom, izborom bačvi…

Konobe pune vina

Već su vina Hvar Hillsa na Decanteru dobivala srebra i bronce, ovo je prvo zlato, i to odmah dva!

– Ovo je, iz više razloga, ogroman rezultat: prvo što, prema našim saznanjima, nitko nikad nije od naših vinara s debitantskim vinom, koje doslovno još nije niti na tržištu, dobio takve medalje. Drugo; od svih merlota koja su se natjecala, njih 1.223, samo ih je 55 dobilo zlato, a od tih 55 zlatom su nagrađena samo četiri vina koja u sebi imaju 85 i više posto merlota.

Među ta četiri je i ovaj naš Merlot. Slična priča je i s našim Syrahom. Na Decanteru je od svih syraha, 1.509 uzoraka, njih 65 dobilo zlato, a od toga ih je samo jedanaest koji u sebi imaju preko 85 posto syraha. Među tih jedanaest skoro čistog syraha, je i naš.

I na koncu, treće: ovaj naš Merlot je najbolje ocjenjeni hrvatski merlot ikad na Decanteru: dobio je 95 bodova. I Syrah je dobio 95 bodova. I to je do sada najbolje ocijenjen hrvatski syrah na Decanteru. Do sada je to bio Korlat syrah berbe 2014., ali su kriteriji postroženi, a po sadašnjim kriterijima ovaj naš je do sada najbolje ocijenjeni syrah.

image

Mario Jeličić Purko na lokalitetu Kutanj iznad Svete Nedilje na Hvaru

Joško Šupić /Cropix

Koliko onda imate tih svojih zlatnih Merlota i Syraha? O kojim se količinama radi?

– Imamo pet tisuća litara jednoga i pet tisuća litara drugog. Moja i Mitrovićeva ideja, bila je da ovo vino još ne treba ni slati na natjecanje u London, već ga puniti u boce i pustiti neka odleži godinu dana, pa ga tek onda poslati na Decanter. Onda se tu moj otac malo umiješao, on je matematičar, pa je rekao: "Aj, vi to napunite i pošaljite pa šta bude". I mi dobijemo zlato!

I tako nikad nećemo saznati tko je bio u pravu: mi ili on? Ha, ha, ha. Sva se ta vina mogu probati u našem wine baru na Zapadnoj obali u Splitu.

Otkada su merlot i syrah tako dobri na Hvaru, otoku plavca malog i pošipa? Oni su izvrsni na obali, oko Benkovca, Drniša, Baške Vode, u zaleđu Šibenika?

– Ova naša zlatna vina i nisu sa otoka Hvara, nego iz vinograda našeg kooperanta na kopnu – pomalo tajanstveno će Mario.

Inače, vinska kuća Hvar Hills, rođena je nedavno, 2017. godine, a obitelj Jeličić Purko do tada nije bila poznata u vinskom svijetu Hrvatske. Iako su, kao i svi Dalmatinci, odrastali s lozom, uz djedove vinogradare i konobe pune vina.

– Mi se, što se tiče vinograda i vina, kao obitelj time se odavno bavimo. Najprije je to bio hobi, malo i poslovno, a otac je bio u nadzornom odboru jedne istarske vinarije. Uglavnom, vino nas je uvijek zanimalo. A onda se otvorila prilika negdje 2013., kad smo preuzeli veliki vinograd na Hvaru, za kojeg je planirano da bude najveći projekt na Mediteranu, s čak 242 hektra od kojih je zasađeno trideset.

Kako je vinograd pod koncesijom, nije ga bilo moguće kupiti već preuzeti tvrtku koja je nositelj koncesije, a kako je tvrtka imala skoro 25 milijuna kuna duga, morali smo je sanirati prije bilo kakve ozbiljne proizvodnje.

Preuzeli smo tako jedan od tada najvećih vinogradarskih i vinarskih projekata na Mediteranu. Tako počinje naša priča i ozbiljna proizvodnja vina s današnjim etiketama.

Koliko je velik vinograd na vrhu Hvara, koji ste preuzeli?

– Vinograd se prostire na 30 hektara i u njemu su sorte plavac mali i bogdanuša. Sad smo aplicirali na Mjeru 73.10 za sadnju maslinika na trinaest hektara. Tu bi posadili i dvije tisuće maslina. Poprilično široko bi ih sadili zbog tog kamena gore. Zanimaju nas samo top stvari, i vina i maslinova ulja.

image

Chevapist i Pergoleta u vlasništvu Hvar Hillsa na Zapadnoj obali u Splitu

Nikola Brboleža/Cropix
image

Vina Hvar Hillsa

Nikola Brboleža/Cropix
image

Chevapist i Pergoleta u vlasništvu Hvar Hillsa na Zapadnoj obali u Splitu

Nikola Brboleža/Cropix

Koliko Hvar Hills ima vinograda i gdje?

– Pod svojom kontrolom i u vlasništvu, imamo 37 hektara, od čega je pet hektara u pripremi za novu sadnju, plus kooperante i njihove vinograd, a kojih ima negdje 25 hektara. Osim ovog velikog vinograda na vrhu Hvara, preuzeli smo još i hektar i pol vinograda naših kooperanata u Svetoj Nedilji na Hvaru.

Ti su vinogradi sađeni 1960. godine. Onda smo kupili od Dalmacijavina u Starogradskom polju, u ageru pod UNESCO-vom zaštitom, još tri i pol hektara, a imamo još i hektar i pol svoga vinograda tamo. I još imamo, naravno, niz svojih kooperanata od Korčule, Hvara, Nadina, Benkovca. Na južnoj strani u Svetoj Nedilji je samo plavac, a na sjevernoj strani Hvara sve smo loze povadili: tu će ići pošip, bogdanuša, malo prča i grka.

Bespovratna sredstva

Svoju vinariju, za sada, nemate. Gdje je planirate graditi?

– Trenutno smo u jednoj iznajmljenoj vinariji u Vrgorcu. Ideja je da vinariju napravimo na Hvaru, u Starom Gradu, gdje smo, izvan svega ovoga, kupili dva hektara. Tu je jedno brdo koje se zove, vjerovali ili ne, Purkin kuk! Dakle, mi iz obitelji Purko bi vinariju gradili na brdu koje se oduvijek zove Purkin kuk.

Tu planiramo jednu modernu, dizajnerski jako lijepo osmišljenu vinariju. Prije nekoliko dana tražili smo sastanak s novim gradonačelnikom, odmah su se javili i svim srcem to pozdravljam. Mi to pokušavamo realizirati već pet godina. Ne tražimo ništa što nije legalno. Ja se nadam nekim novim vjetrovima i da će to sve napokon krenuti. Kroz mjeru 58.1 dobili smo bespovratna sredstva za opremanje podruma vinarije.

Vinariju ćemo opremiti, što se kaže, brutalno dobro: najboljim bačvama i najboljim inoksom, sustavom kakav u Hrvatskoj ne postoji. Sve što ćemo imati unutra, biti će samo vrhunsko, i ja se tome baš veselim.

image

Mario Jeličić Purko - priča o uspjehu

Joško Šupić /Cropix
image

Mario Jeličić Purko iz Hvar Hillsa i vinogradar Šime Lovrinčević u vinogradu na lokalitetu Kutanj iznad Svete Nedilje na Hvaru

Joško Šupić /Cropix
image

Sveta Nedilja na južnoj strani Hvara, poznata je po vrhunskim vinima

Joško Šupić/Cropix

Kolika vam je danas proizvodnja vina?

– Hvar Hills je prvi put je sa svojim etiketama izašao na tržište 2017. godine. Proizvodnja je ove godine 45 tisuća boca. Ambicija nam je doći do 120 tisuća boca.

Inače, kapacitet koji će vinarija moći proizvest je dvjesto tisuća boca, radimo veći kapacitet da možemo komodnije raditi i da nema nikakvih kompromisa u vinu. Na tržištu trenutno imamo devet etiketa: bogdanušu, pošip svježi, pošip sur lie; dakle, na talogu. Na etiketi piše Pošip surreal, na engleskom – nestvarno, neobično, jer je naziv sur lie zabranjen.

Imamo i dva rosea, rose Pius, bilo je sedamnaest rimskih papa s tim imenom, i Rose surreal. To je u stvari prvi hrvatski rose na talogu. I imamo četiri crna vina: to su Plavac mali Maior, Pharos Maximvs plavac mali, Merlot i Syrah. U pripremi su još dva prošeka, jedan crni i jedan bijeli.

Planovi?

– Vrlo vjerojatno ići će još jedno bijelo vino, vrlo vjerojatno ćemo napraviti i još jednu kupažu ovih vina koja su dobila nagrade, od merlota, caberneta i syraha.

Zaustavili bi se na petnaestak etiketa. Radimo mi još puno toga u podrumu što se ne zna, radimo još jedan plavac koji je još bolji od ovih zlatnih vina, star je devet godina. Ne želimo ga još puštati na tržište, to su bile dvije barique bačve. Još leži i neka leži…

Hrvatska na Decanteru 2025

Hrvatska vina su na zadnjem Decanteru imala bogatu žetvu medalja. Nagrađena su jednom platinastom medaljom, sa 14 zlatnih medalja, 114 srebrnih medalja i 255 brončanih medalja. Nagrađena su i vina autohtonih sorti plavac mali, grk, pošip, maraština, vugava, istarska malvazija,… ali i izvrsne berbe i izvedbe internacionalnih sorti te kupaža i to iz svih naših vinskih regija.

Merlot i syrah upravo sa naših strana, iz podruma mlade hvarske vinarije Hvar Hills zasjali su zlatnim sjajem, a bogme posebno i otok Korčula na koji su stigle čak 4 zlatne medalje: jedna mladim vinarima Tasovac i dvije braći Zure za grk te mladoj vinariji Casa Boschi za pošip. Jedinu platinu u Lijepu našu donio je istarski vinar Benvenuti za svoje vino San Salvatore muškat, berba 2021.

Zlatne medalje, njih 14 (9 dalmatinskih i 5 istarskih) osvojila su ova vina:

1.Testament – Mali plavac, berba 2018., 95 bodova

2.Galić – Dalmatinski ego Pošip, berba 2023., 95 bodova

3.Vina Bernobić – Malvazija, berba 2024., 95 bodova

4.Bruno Ferenac – Malvazija, berba 2023., 95 bodova

5. Fiolić – Maraština, berba 2020., 95 bodova

6.Vinarija Hvar Hills – Merlot 2022., 95 bodova

7.Vinarija Hvar Hills – Syrah 2022., 95 bodova

8. Kozlović – Malvazija Santa Lucia 2018., 96 bodova

9.Vina Franković – Korona Malvazija 2019., 95 bodova

10.Tasovac – Izbor grka 2023., 95 bodova

11.Fakin – La Prima malvazija 2023., 96 bodova

12.Zure – Reventon Sur lie Grk 2023., 95 bodova

13. Zure – Quinta Essentia Grk brut, 2016., 95 bodova

14. Casa Boschi – Pošip 2023., 95 bodova

Zašto su naša vina skupa?

Ovogodišnja berba će sigurno biti bolja od lanjske koja je imala problema sa sušom. Vremenski uvjeti su za sada dobri, kiša je pala u najvažnijem dijelu godine, ali kako se to već pokazalo kao pravilo, cijene grožđa će ponovno rasti do granice koja je vrlo upitna. Tako će pošip koštati tri eura po kilogramu, dok će plavac i ostale crne sorte ići čak preko eura eura za kilogram. Usporedbe radi, prije dvije godine je pošip bio dva eura za kilogram, a plavac 2,40 eura.

Za jednu bocu vina potrebno je oko 1,5 kilograma grožđa. Dakle, pričamo o trošku od oko 4,5 eura po boci samo za grožđe, a gdje su tu još transport, prerada, ambalaža, rad… Razumijem da su troškovi sve veći i da su vremenske prilike u određenim regijama bile nepovoljne u prvoj polovici godine, ali nije realno da cijene tako divljaju i da se sav trošak prebaci na vinare. Sve ovo govorim jer se stvorila slika da su hrvatska vina preskupa i da su vinari ti koji dižu cijene vina u nebesa – upozorava Mario.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 22:59