MOĆAN JE U CRKVI

Novi šef HINA-e Kovačić je blizak prijatelj majke jednog člana premijerova tima koji se zauzeo za njega kod Plenkovića

Siniša Kovačić je jako blizak crkvi, obnašao je brojne dužnosti koje su bile isključivo vezane za Hrvatsku biskupsku konferenciju, katoličke medije... A o vezama s crkvom, svjedoči i ovaj njegov FB status

 CROPIX, FB

Bio je to pravi blietzkrieg.

Do prije dva tjedna ništa nije signaliziralo da će u vrhu Hrvatske izvještajne novinske agencije doći do tako drastične promjene.

Bivša novinarka Vjesnika Branka Gabrijela Vojvodić bila je na čelu Hine od 2012. godine. Prije toga bila je glasnogovornica Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje, a u prvom mandatu izabrana je u vrijeme SDP-ove koalicijske Vlade. Nakon toga za ravnateljicu je birana u mandatima dviju Plenkovićevih Vlada. Pod njezinim vodstvom ta je državna agencija korektno poštovala standarde novinarske profesije, a kao ravnateljica uspješno je okončala i konstrukcijsku obnovu zgrade na zagrebačkom Trgu Marka Marulića – poznate kuće Heinzel – oštećene u potresu.

I onda, samo nekoliko dana prije nego što će se agencija useliti u obnovljenu zgradu, uslijedila je odluka Upravnog vijeća Hine, koje je ovoga tjedna na natječaju za ravnatelja prednost dalo Siniši Kovačiću, dosadašnjem glavnom uredniku Hrvatske katoličke mreže i velikom kritičaru Istanbulske konvencije. On je u prilično zanimljivim okolnostima dobio tri glasa, a dosadašnja ravnateljica Branka Gabrijela Vojvodić jedan. Predsjednica Upravnog vijeća Hine prof. dr. Majda Tafra Vlahović nije prisustvovala sjednici.

U vrijeme kad je Sabor odlučivao o usvajanju Istanbulske konvencije o pravima žena, a dio HDZ-ovaca odbijao poslušnost premijeru Andreju Plenkoviću, Kovačić je javno prozvao akademika Željka Reinera.

"Bude li se akademik Reiner držao gesla Viteškog reda Svetog groba jeruzalemskog ‘Deus lo vult‘ – Bog to želi – u petak u Saboru glasat će prema svojoj savjesti, a ne u stranačkoj stegi, na tragu Stepinčeve poruke kako ‘Pravi muževi, ne sagibaju koljena pred lažnim duhom vremena‘", napisao je na svojem Facebook profilu u travnju 2018. tada već bivši ravnatelj HRT-a Kovačić. Podsjećajući da se Reiner, postajući vitez, "obavezao boriti za Kristovo kraljevstvo, a ne rodne ideologije". Usput citirajući i kardinala Alojzija Stepinca, o tome kako je "od svega ropstva najsramotnije i najpogubnije ropstvo uma".

image

FB

Kovačić je bio vršitelj dužnosti ravnatelja HRT-a do 2016. godine, a na tu je poziciju došao kao kadar tadašnjeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka i ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. U njegovu mandatu Nadzorni odbor HRT-a zatražio je istragu zbog toga što su poslovi dodjeljivani vanjskim izvođačima i prije nego što je okončan raspisani natječaj. Sporan je, između ostalih, navodno bio i pola milijuna kuna težak ugovor s Miljenkom Manjkasom.

Nakon odlaska s HRT-a Kovačić je od 2018. bio glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, koja obuhvaća Hrvatski katolički radio i Informativnu katoličku agenciju IKA-u.

Neslužbene informacije govore da se Kovačić, iako je s crkvenim vrhom dijelio svjetonazorske stavove, na koncu razišao s vodstvom Hrvatske katoličke mreže. U kuloarima se nagađa da su uzrok razlaza financijski repovi, no te spekulacije za sada nitko nije želio potvrditi.

Ono što je sigurno jest da za njegov dolazak na čelo Hine nije lobirao crkveni vrh, kao i da iza njegova imenovanja, suprotno nekim informacijama, ne stoji ni Domovinski pokret.

Upućeni tvrde da je odluka o izboru Kovačića donesena u Banskim dvorima, u najužem krugu Plenkovićevih suradnika. Jedna verzija govori da je ovim imenovanjem premijer napravio ustupak desnom krilu u HDZ-u, a druga da je Kovačić blizak prijatelj majke jednog od članova premijerova tima koji se zauzeo za njega kod Plenkovića.

Novom ravnatelju u ovom trenutku teče otkazni rok na Hrvatskoj katoličkoj mreži, a kad i formalno stupi na dužnost ravnatelja Hine, vidjet će se je li on na tu poziciju došao da provede čistku nepoćudnih novinara i postavi potpuno novu kadrovsku križaljku.

Ili se ipak neće miješati u dnevni pogon koji već godinama profesionalno obavlja svoj posao.

Životopis:

-Novinarsku rarijeru je započeo na Radio Dravi kao vanjski suradnik, urednik i voditelj. Potom je prešao na Hrvatsku radioteleviziju gdje je napredovao do službe v.d. glavnog ravnatelja, koju je obavljao 2016. godine.

- Potom odlazi za glavnoga urednika Hrvatske katoličke mreže: Hrvatskog katoličkog radija, Informativne katoličke agencije i neprofitne elektroničke publikacije Hrvatske katoličke mreže.

- Na raznim stranicama se navodi da je stupanj docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru postigao 2013. godine, a na istom fakultetu izvodi nastavu na medijskim kolegijima. U Hrvatskoj predaje i na privatnim veleučilištima i školama.

- Glavni urednik Hrvatske katoličke mreže Siniša Kovačić obranio je u petak 13. ožujka doktorsku disertaciju s temom "Razvoj novinarstva na mrežnim elektroničkim publikacijama – služenje javnosti ili podilaženje ukusu publike (Utjecaj informatičkih tehnologija na interakciju s korisnicima društvenih mreža u Republici Hrvatskoj)" na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru - navela je IKA 14.03.2020.

- Svojevremeno je odlukom Hrvatske biskupske konferencije imenovan članom Odbora Hrvatske biskupske konferencije za sredstva društvenih komunikacija.

- Na osnivačkoj skupštini Hrvatskih novinara i publicista izabran je za predsjednika 4. studenog 2015. godine.

-Kovačić je 2003. godine diplomirao novinarstvo na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu na temu „Inews na HRT-u“. VIJESTI SD

Obratio se Ustavnome sudu

U 2023. smo objavili da je Ustavni sud pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović, nekadašnje SDP-ove ministrice pravosuđa, ukinuo presudu Županijskog suda u Zadru i vratio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu na ponovno suđenje slučaj Siniše Kovačića, nekadašnjeg šefa Hrvatske radio televizije (HRT) koji je tužio tjednik "Novosti" zbog autorskog članka novinara Igora Lasića "Tako to čine štetočine".

Kovačić je 2021. podnio ustavnu tužbu protiv presude Županijskog suda u Zadru kojom je odbijena njegova tužba za isplatu naknade zbog povrede prava osobnosti objavom članka u tjedniku čiji je nakladnik Srpsko narodno vijeće, što je ranije odlučio Općinski građanski sud u Zagrebu.

U tužbi je naveo kako mu je tim presudama povrijeđeno ustavno pravo prema kojem se jamči pravo na ispravak svakom kome je javnom viješću povrijeđeno ustavom i zakonom utvrđeno pravo. Osim toga, nekada najmoćniji čovjek HRT-a naveo je kako je time povrijeđena i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života.

Riječ je o autorskom članku novinara Igora Lasića, objavljenom 28. listopada 2016. u tiskanom izdanju "Novosti", te 31. listopada 2016. na mrežnom portalu tog medija. U članku se govori o radu HRT-a, te sadrži tvrdnje "da se poslovanje provodi traljavo i mimo zakona", "da povlašteni vanjski suradnici bilježe neviđenu ekstra zaradu", "da je Siniša Kovačić lijepo i jasno rekao, kad je bio preuzeo dužnost, da će raditi što god hoće. I evo radi, i evo kako to izgleda".

Navodi se "raspad na svim razinama", da je "grupa vanjskih proizvođača programa dobila goleme ugovore", da se "spominje sada i 50 milijuna kuna za vanjske pa ispada kako su te dvije paralelne operacije o kojima se govori prilično logične", "njima je politički opravdano, a novca koliko je srcu drago; da je utvrđeno da su svi ugovori - za približno 200 milijuna kuna - sklopljeni prije završetka roka koji se navodi u javnom pozivu, drugim riječima, da su dogovoreni ranije, a natječaj je bio kulisa", da "nisu bili potpisani ugovori za neke vanjske suradnje koje su već otišle u program, navodno zbog puke organizacijske aljkavosti", da je "posrijedi kazneno djelo jer tu nema legalnog načina da se isplati dotični suradnik; da, ne samo da potroše strahovit javni novac radi privatnih razloga, nego još prouzroče i kataklizmičko urušavanje medijskih znanja u toj kući".

Oba suda, i zagrebački i zadarski, u postupku su utvrdili kako su sporni sadržaji iznijeti u zakonom dopuštenom cilju. Budući da je jedan od tih ciljeva "postojanje opravdanog zanimanja javnosti", naveli su kako je "bjelodano postojalo zanimanje gotovo cijele javnosti o tome na što i kako se troši javni novac prikupljen od RTV pristojbe".

Naveli su kako je riječ o javno objavljenim informacijama (izvješće interne revizije HRT-a) koje su i prije sporne objave iznesene u medijima, a koje autor članka ne prenosi nego iznova problematizira kroz razgovor sa svojim izvorima te na temelju svega utvrđenog iznosi i svoj sud.

O sadržaju izvještaja interne revizije detaljno je iskazivao svjedok Miroslav Grgić koji je naveo da je upravo Nadzorni odbor (NO) dao nalog internoj reviziji, koja je tijelo HRT-a, da prikupi sve sklopljene ugovore s neovisnim proizvođačima jer su htjeli provjeriti napise o tome da se ugovori sklapaju prije isteka roka, a to je razdoblje obuhvatilo i ravnateljske mandate Gorana Radmana i Siniše Kovačića.

Svoje je izvješće, na temelju izvještaja interne revizije NO sastavio je u svibnju 2017. Iste su godine članovi nadzornog tijela smijenjeni, a izvještaj nije prihvaćen od strane Sabora sa obrazloženjem da se radi o izvještaju smijenjenog NO-a.

Obrazloženo je kako je istraživački novinar Lasić svakako postupao u dobroj vjeri polazeći od vlastitih iskustava, odnosno spoznaja kao vanjski suradnik radeći na Drugom programu Hrvatskog radija i vodeći emisiju o medijima 2012. i 2013. imajući saznanja sa načinom funkcioniranja i sa situacijom HRT-a koristeći i insajdere, ali i podatke interne revizije te akte Nadzornog odbora.

O tome je vjerno iskazivao svjedok Grgić koji je u svom iskazu opisao rad HRT-ova Nadzornog odbora čiji je bio član 2016. godine. Naveo je da je NO državnom odvjetniku dostavio izvješće o provedbi nadzora zakonitosti rada i poslovanja za 2016. jer su izvješća interne revizije ukazivala na stvari koje bi mogle biti od interesa za državnog odvjetnika i procjeni treba li postupati li ne.

Interna revizija se odnosila na izvješća o nabavi audiovizualnih djela od neovisnih proizvođača te sklapanja izvansudskih nagodbi sa zaposlenicima HRT-a, poslovnim partnerima, dok je državna revizija sastavila izvješće o učinkovitosti javne nabave na HRT-u.

Igor Lasić, novinar i autor spornog članka u svom iskazu je istaknuo da je pisao o HRT-u jer je HRT najjača televizijska kiuća u državi, najutjecajniji i najmoćniji medij i ima najviše programa. Kao HRT-ov vanjski suradnik mao je saznanja i upoznat je sa načinom funkcioniranja i sa situacijom na HRT-u.

Kovačić ja na sudu iskazao da je bio v.d. ravnatelja HRT-a od 4. ožujka 2016. do 30. rujna 2016. nakon čega je ostao raditi na HRT-a do 31.siječnja 2017,. kada je radni odnos prestao sporazumno. Od 1. veljače 2017. zaposlen je kao glavni urednik Hrvatske katoličke mreže.

Za članak je saznao 28. listopada 2016. kad je objavljen u tiskanom izdanju "Novosti" i to sa više stranica. Najprije ga je o članku obavijestila supruga, a potom HRT-ovi djelatnici.

Pitali su ga je li stvarno štetočina, upućivali mu neke sumnjičave poglede. Kada je pročitao članak ostao je zaprepašten količinom klevete i uvrede. Smatra da je isključiva namjera sadržaja teksta bila da ga se povrijedi. Najviše ga je povrijedilo što nema ozbiljnog službenog izvora informacije, što potvrđuje namjeru da ga se tekstom htjelo diskreditirati.

Po ocjeni Županijskog suda u Zadru u donošenju pobijane presude nije počinjena niti jedna apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka. Navodi se kako je sud prvog stupnja cijenio iskaze svih svjedoka pa i Sanje Ivančin, v.d. ravnateljice HRT-ove Produkcije od ožujka 2016. do listopada 2016. i Nele Gudelj, tadašnje v.d. rukovoditeljice HRT-ovih Ljudskih potencijala, koje su tvrdile, svaka za svoj sektor, da nikakvih nepravilnosti u radu javne medijske kuće nije bilo za vrijeme mandata tužitelja, pored činjenice postojanja negativnog izvještaja interne revizije te izražene sumnje na korupciju.

Navodi se kako je moguće je da je tuženik u naslovu i pretjerao upotrijebivši izraz "štetočine", no obrazlaže se kako se u slobodnim javnim raspravama o radu službi u javnom interesu uvijek se mogu potkrasti i pretjerivanja, posebno u naslovu radi privlačenja pozornosti čitatelja.

U konkretnom se slučaju htjelo ukazati na neprihvatljivo vođenje javnog nacionalnog medijskog mastodonta, što nije potrebno sankcionirati odštetnom odgovornošću jer bi to svakako ograničavalo javnu raspravu u smislu konvencijskog prava još od Rezolucije Savjeta Europe.

BOŽANA SVILIČIĆ

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 19:34