Mark Zuckerberg dugo će sanjati vršnjakinju Frances Haugen: ova 37-godišnja bivša radnica Facebooka, koja je tvrtku napustila ovog svibnja, zadnjih tjedana pred više adresa uvjerljivo svjedoči da Facebook svjesno dopušta govor mržnje kako bi povećao profit.
Svoju „zviždačku turneju” Haugen je počela 3. listopada, gostujući u emisiji američkog CBS-a „60 Minutes”, gdje je rekla da Facebook proizvodi „informacijsko okruženje puno ljutitog, mrzilačkog, polarizirajućeg sadržaja”, što „nagriza našu vjeru jednih u druge i sposobnost da želimo brinuti jedni za druge”.
„Današnja verzija Facebooka razdire naša društva i izaziva etničko nasilje u cijelom svijetu”, rekla je tada Haugen.
Dva dana potom pred američkim je Kongresom ponovila bit problema: Facebookovo algoritamsko rangiranje sadržaja (odlučivanje koji će se sadržaj ponuditi korisniku) temelji se na količini emocionalnog angažmana i međuljudskih interakcija koje sadržaj izaziva. Što se korisnici dulje bave nekim sadržajem i više ulaze u interakcije oko njega, Facebook im može plasirati više oglasa i prihodi tvrtke rastu. Treba samo naći sadržaje koji izazivaju snažne emocije.
„Njihovo vlastito istraživanje pokazuje da je puno jednostavnije izazvati bijes kod ljudi, nego ih inspirirati za neku drugu emociju”, navela je Haugen u svojim svjedočenjima.
Sad smo već blizu srži Facebookove strategije: ako sadržaj koji potiče mržnju ili bijes izaziva više reakcija i interakcija nego neki drugi sadržaj, algoritamski preferiramo taj konjukturni sadržaj. Ništa osobno, rekao bi Marlon Brando, samo biznis.
„Na Facebooku sam uvijek iznova gledala sukob interesa između onoga što je dobro za javnost i onoga što je dobro za Facebook. I Facebook je uvijek iznova birao optimizaciju za vlastite interese, poput zarade više novca”, rekla je Haugen.
Astronomski profit ispred ljudi
Haugen se u Facebooku zaposlila 2019. godine. Radila je u odjelu za društveni integritet, a otkaz je dala ogorčena ukidanjem tog odjela nakon lanjskih američkih izbora.
„Kad su se riješili (odjela za) društveni integritet, to je bio čas u kojem sam zaključila da ne vjerujem da su spremni učiniti ono što treba kako Facebook ne bi bio opasan”, rekla je Haugen za 60 Minutes.
Kako bi dokazala svoje optužbe, prije odlaska iz tvrtke prikupila je tisuće stranica internih dokumenata i dala ih listu „Wall Street Journal”. Žurnalistička istraga WSJ-a rezultirala je nizom članaka pod nazivom „Facebookove datoteke” („Facebook Files”), te je pokazala da je Facebook znao kakve probleme njegove aplikacije stvaraju, uključujući psihološku štetu koju korisnicima - osobito djevojčicama i mladim djevojkama - nanosi Instagram.
Interno istraživanje Instagrama pokazalo je, naime, da aplikacija negativno utječe na samopouzdanje i mentalno zdravlje nemalog dijela tinejdžerki. Svaka treća anketirana tinejdžerka (32%) rekla je da, „kad se osjeća loše zbog svog tijela, Instagram čini da se osjeća još gore”, svaka šesta (17%) da joj se pogoršava postojeći poremećaj prehrane, poput anoreksije ili bulimije, a svakoj sedmoj (14%) provođenje vremena na Instagramu potiče suicidalne misli.
„Vodstvo tvrtke zna kako učiniti Facebook i Instagram sigurnijim, ali neće napraviti nužne promjene jer su stavili svoj astronomski profit ispred ljudi”, rekla je Haugen pred Kongresom.
Njene riječi potvrdilo je otkriće da Facebookov plan o skrivanju broja lajkova na Instagramu nije realiziran jer je testiranje pokazalo da bi se time skratilo vrijeme koje korisnici provode na mreži, što bi naštetilo prihodima od oglasa.
Ništa osobno, rekao bi Mark Zuckerberg, samo algoritam.
Niz sigurnosnih grijeha
U istragu Haugeničine dokumentacije krenuo je i konzorcij od 17 američkih medija predvođenih CNN-om, koji je svoj serijal tekstova nazvao „Facebook dokumenti” (Facebook Papers). U njima se otkriva niz novih sigurnosnih grijeha i propusta popularne platforme.
Već je WSJ otkrio da je Facebook bio svjestan da ga koristi meksički narkokartel CJNG (Cartél Jalisco Nueva Generación), i to za reklamiranje i regrutiranje novih članova, a CNN je objavio da su tvrtkine platforme (Facebook, Instagram, Messenger i WhatsApp) koristili i trgovci ljudima, a da je tvrtka to znala bar od 2018. godine. Apple je čak prijetio da će iz svog AppStorea ukloniti i Facebook i Instagram, jer su se filipinske sluškinje na tim aplikacijama otvoreno „kupovale i prodavale”.
CNN piše da je Facebook nakon lanjskih izbora u SAD-u ukinuo mjere za suzbijanje promicanja mržnje i dezinformacija, što je omogućilo da stranice i internetske grupe Trumpovih pristaša – koje su negirale izborni rezultat - dožive „meteorski” rast, a njihovo poticanje na nasilje, koje se odvijalo i preko Facebooka, kulminiralo je 6. siječnja napadom na Kapitol.
Konzorcij navodi da su zaposlenici Facebooka, kako bi istražili sadržaj koji se dijeli konzervativcima u SAD-u, kreirali lažni profil 41-godišnje konzervativne Amerikanke: pokazalo se da je izmišljena korisnica ubrzo dobila preporuku da posjeti stranice ekstremno desne i konspirološke organizacije Qanon.
Slično se dogodilo i kad su istraživali sadržaj koji se dijeli na Facebooku u Indiji, pa su kreirali lažni profil 21-godišnje Indijke: vrlo brzo bio je preplavljen nasilnom antimuslimanskom propagandom koja je slavila ubojstva indijskih muslimana.
Ukratko, kako se Frances Haugen ovog tjedna izrazila u britanskom parlamentu, Facebook „bez sumnje” zna da širi mržnju na internetu. Ništa osobno, rekao bi digitalni diler Marlon Zuckerberg, samo biznis.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....