Nakon zadnjih učinkovitih udara ukrajinskih obrambenih snaga na vojne objekte na Krimu, s poluotoka se ubrzano deportira novi val obitelji ruskih dužnosnika - izvijestio je u petak ujutro Andrij Jusov, predstavnik obavještajne službe Ukrajine. To je samo zadnja vijest koja govori o golemoj ruskoj panici na okupiranom poluotoku s kojega je u pravcu luka na teritoriju Ruske Federacije nedavno isplovio i zadnji ruski ratni brod. Zbog intenziviranja ukrajinskih napada, Rusija je, naime, povukla baš sve svoje vojne brodove iz Azovskoga mora. Patrolna fregata klase Projekt 1135 isplovila je zadnja prošle subote iz luke Sevastopolj, tradicionalne baze ruske Crnomorske flote.
Ruski vojni i civilni dužnosnici s obiteljima postupno se odseljavaju s Krima već dulje vrijeme. Nedavno je vrhovni zapovjednik oružanih snaga Ukrajine Oleksandr Sirski izjavio kako je oslobađanje privremeno okupiranog Krima vrlo realno, dodajući da Ukrajina ima jasan plan za deokupaciju poluotoka. Noćašnjim je granatiranjem izazvan golem požar na ruskom vojnom aerodromu Saki kod krimskoga grada Novofedorivke. Požar je navodno izazvao i eksplozije u skladištu streljiva na aerodromu, javio je ukrajinski obrambeni kanal Krimski vjetar. Tijekom iste noći i stanovnici zapadnih krimskih naselja Dobrušino, Novoozerne i Jevpatoria prijavili su eksplozije, a čule su se i u južnom gradu Simferopolju.
Noćašnji napad na Krim Ukrajinci su izazvali dronovima. Lokalne okupacijske vlasti u Sevastopolju izvijestile su, naime, o ukrajinskim bespilotnim letjelicama iznad njihovih glava, kao i o prijetnji od balističkih projektila u široj regiji. Nakon što su krstarećim projektilima zapadne proizvodnje sistematski rasturili rusku protuzračnu obranu okupiranog poluotoka, ukrajinske snage sad imaju puno otvoreniji pristup Krimu i drugim napadačkim načinima. U zadnje je vrijeme intenzivirano nasrtanje na ruske strateške točke bespilotnim letjelicama, ali i mornaričkim napadima. Ukrajinski napad na okupirani Krim 23. srpnja rezultirao je ozbiljnim oštećenjem trajekta koji su koristile ruske snage za logističke svrhe, tj. prijevoz vojne opreme.
Prokijevska partizanska skupina Ukrajinaca i Krimskih Tatara Atesh nedavno je objavila kako oružane snage Ruske Federacije masovno prebacuju svoju još raspoloživu vojnu opremu nadomak Kerčkome mostu, jedinoj čvrstoj sponi poluotoka s Rusijom. Slute li možda Rusi skori konačni nasrtaj Ukrajine na Krim i deokupaciju poluotoka? Sigurno nije slučajno što Moskva aktivno premješta preživjele instalacije protuzračne obrane, zrakoplove, radare i druge pomične vojne objekte iz zapadnoga dijela Krima što bliže ruskom državnom teritoriju. Skladišta nafte na poluotoku već su prazna, a do goriva je već neko vrijeme lokalnom stanovništvu nemoguće doći. Očito je da se vrlo skoro očekuje još jedan jaki ukrajinski napad.
Rusija je posve kontrolirala Krim još otkako ga je anektirala prije deset godina. Moskva je koristila poluotok i kao ključnu bazu za svoju vojsku i za njezinu logističku i zračnu potporu tijekom agresije na druge dijelove Ukrajine. Mornaričke snage Moskve u južnom lučkom gradu Sevastopolju zasipale su projektilima tipa Kalibr i drugim raketama ukrajinske gradove i položaje sve dok Ukrajina nakon primitka zapadne vojne pomoći nije počela opetovano gađati ruske objekte i imovinu visoke vrijednosti na poluotoku, uključujući napredne sustave protuzračne obrane, radare, zračne baze i mornarička plovila.
Do danas su na Krimu i oko njega potopljeni deseci ruskih ratnih brodova, a protuzračna mreža sustava S-400 im je gotovo posve uništena i desetkovana. Danas ruska protuzračna obrana pokriva još jako mali dio okupiranog poluotoka.
I Kerčki most, simbol Putinove anektirajuće volje i ponos koji je pomogao da se rusko tlo tobože proširi i na Krim, pogođen je dosad u niz navrata te je postao vrlo krhka spona Moskve i imperijalnih ambicija šefa Kremlja. Krimske Putinove trupe danas o njemu vise kao o niti paučine. Most je osuđen na propast, obećao je šef ukrajinske sigurnosne službe SBU Vasilij Maliuk još krajem lanjske godine.
Telegram kanal Krimski vjetar posljednjih dana izvještava da Rusija očajnički gradi betonske utvrde oko Kerčkog mosta. O njegovoj ranjivosti govori i to da se nedavni napad ukrajinskih bespilotnih letjelica na ruski logistički trajekt dogodio upravo u njegovoj neposrednoj blizini, u obližnjoj luci Kavkaz. Luka Kavkaz sastavni je dio ruske državne regije Krasnodar u blizini Kerčkog mosta i već je u nekoliko navrata uspješno gađana američkim taktičkim raketnim sustavima (ATACMS), te su stradala tamošnja skladišta nafte i lučki terminali. Premda je bila pokrivena prilično modernim sustavima protuzračne obrane, uključujući napredni S-400, sustav srednjeg dometa Pancir i sustav kratkog dometa Tor, zapadne rakete pronašle su rupe u zaštitnoj mreži i pogodile svoje ciljeve.
To zorno svjedoči i o poroznosti obrambenog plašta ruske zaštite koji trenutno pokriva Kerčki most. Odsječe li ukrajinski napad uskoro Krim od ruskog kopna, Putinova vojska na poluotoku, kao i preostali civili, naći će se prepušteni sami sebi, izgladnjivani i bez osnovnih potrepština. Zapadne analitičare zato nimalo ne čudi što Vladimir Putin postupno izvlači svoju flotu i svoje trupe s poluotoka i locira ih u blizinu Kerčkog mosta: on se zapravo naočigled sprema strateški napustiti fatalno izloženi Krim.
To je britanski ministar obrane James Heappey prognozirao još u listopadu prošle godine, kad je zaključio da je ruska Crnomorska flota već u funkcionalnom smislu poražena. To je tada mnogima izgledala pretjerano optimistična izjava, no sad se pokazuje poprilično točnom. Američke rakete pristigle u svibnju u Ukrajinu do kraja su razotkrile slabosti ruskih obrambenih sustava na poluotoku. Za bijeg im je preostao još samo Putinov slavni most, Ukrajini važan i taktički i politički, te nikome, a naročito Kremlju, nije teško prognozirati skori razorni napad na njega.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....