Zovu ih novom i sve brojnijom radnom snagom, njihova je ‘ruka‘ više nego tražena u različitim djelatnostima na hrvatskom tržištu rada, ali mnogima je, nažalost, taj rad više (egzistencijalna) nužda nego prilika da nastave uživati u poslu i biti produktivni – što je, prema Eurostatu, najveći motiv za ostankom u svijetu rada njihovim kolegama u razvijenim europskim zemljama poput Danske ili Nizozemske.
Hrvatski umirovljenici koji rade do polovice radnog vremena (četiri sata) bez obustave mirovine, otkad je ta mogućnost zakonski uvedena još davne 2014. godine, sve se češće odlučuju ostati u svijetu rada nakon službenog umirovljenja. Posljednjih godina, podsjetimo, proširivale su se kategorije korisnika mirovina kojima zakon omogućava takav oblik rada, pa danas iz penzije i to do četiri sata dnevno, odnosno 20 sati tjedno, uz zadržavanje pune mirovine mogu raditi korisnici starosnih, prijevremenih starosnih i obiteljskih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba (DVO) te Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata. Treba podsjetiti i kako neke kategorije korisnika mirovina prema posebnim propisima, poput policajaca, vojnika, vatrogasaca i drugih, ostvaruju pravo na rad u punom radnom vremenu od osam sati, uz zadržavanje pola mirovine, a to bi pravo uskoro, prema najavama, trebali ostvarivati i svi ostali umirovljenici.
Dodajmo i kako u nas pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža. Kako su objasnili iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ne postoji zakonsko ograničenje do kada umirovljenici mogu nastaviti raditi, a oni koji su stekli najmanje jednu godinu dodatnog staža, odnosno ako su radili dvije godine na pola radnog vremena, imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje mirovine.
Ponovno određivanje mirovine
Važno je, naime, reći kako se osiguranicima nakon zakonski propisane dobi za starosnu mirovinu i 35 godina staža polazni faktor za određivanje mirovine povećava za 0,45 posto za svaki mjesec duljeg rada, a najviše za pet godina. Drugim riječima, mirovina se može uvećati za maksimalno 27 posto ako netko radi dodatnih pet godina do svoje 70. godine, što za mnoge naše pripadnike ‘zlatne generacije‘ ni najmanje nije zanemarivo.
Podaci HZMO-a tako pokazuju konstantan rast broja umirovljenika koji rade do četiri sata dnevno, uz zadržavanje mirovine: takvih je na kraju prošle 2024. godine bilo 32.544, od kojih 11.372 žene i 21.172 muškarca (vrhunac se prošle godine dogodio u listopadu kada ih je na ovaj način radilo ukupno 33.061). Usporedbe radi, krajem 2023. godine iz mirovine je do polovice radnog vremena radilo 27.236 korisnika mirovina, što znači da je u godinu dana njihov broj skočio za više od 5000! Primjerice, na zadnji dan 2021. godine brojke su bile upola manje nego danas, tada ih je radilo 15.054. Krajem sada već davne 2016. godine, kada je u skupini radnika-umirovljenika bilo znatno manje kategorija korisnika mirovina, iz mirovine ih je radilo njih svega 2874.
Govorimo, naravno, o službenim brojkama, dok iz umirovljeničkih udruga često upozoravaju kako su te brojke danas sigurno i veće, a mnogi umirovljenici nažalost rade ‘na crno‘.
Najviše zaposlenih u trgovini
Najviše korisnika mirovina danas radi u sektoru trgovine, a na dan 31. prosinca 2024. godine bilo ih je čak 5573, potom u prerađivačkoj industriji (4227), stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (4209), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (3564), građevinarstvu (3481), prijevozu i skladištenju (2787), a sve više i u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (ukupno krajem prošle godine 2016).
Da potraga za njihovim radom ne jenjava, potvrđuju i oglasi na posebnom portalu namijenjenom isključivo zapošljavanju umirovljenika, a koji su 2022. godine na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), pokrenuli HZZ, Ministarstvo rada te HZMO. U ovom trenutku na stranici „Zapošljavanje umirovljenika“ aktivno je više od pet stotina oglasa (539) u kojima poslodavci nude posao na pola radnog vremena penzionerima i to za poslove od prodavača/ica (166), čistača/ica (81), medicinskih sestara/tehničara (51) do kuhara/ca (41), čuvara (35) i brojnih drugih. Te će potrebe dolaskom sezone sve više rasti, pokazuju trendovi iz prethodnih godina.
Rade zbog besparice
Radnici-umirovljenici traženi su po cijeloj Hrvatskoj, među onima koji rade na pola radnog vremena, razumljivo, najviše ih je u najvećim sredinama Gradu Zagrebu (9579) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (3495), koliko ih je bilo krajem 2024. godine. U SDŽ je njihov broj u godinu dana skočio za gotovo 600 (krajem 2023. u toj je županiji radilo 2917 korisnika mirovina).
Iako ih je iz godine u godinu sve više, Hrvatska prema udjelu rada umirovljenika još nije ni blizu europskog prosjeka. Prema već spomenutim Eurostatovim podacima za 2023. godinu, oko 13 posto umirovljenika u Europskoj uniji nastavilo je raditi nakon što je dobilo prvu starosnu mirovinu. U Hrvatskoj ih je svega pet posto, što je među najnižim postotcima u EU (ispod nas su Rumunjska s 1,7 posto, Grčka s 4,2 posto i Španjolska s 4,9 posto), dok su na vrhu baltičke zemlje, na primjer u Estoniji je nakon umirovljenja nastavilo raditi čak 55 posto korisnika starosnih mirovina.
Kao što pokazuju Eurostatovi podaci, dok u razvijenim zemljama umirovljenici ostaju u svijetu rada najviše zbog toga što uživaju u poslu, zbog produktivnosti ili želje za održavanjem socijalne integracije, Hrvatska se našla u skupini zemalja u kojoj najveći broj onih koji rade iz mirovine navodi kao osnovni razlog besparicu, odnosno skromne financije – takvih je u nas gotovo polovica od svih radnika-umirovljenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....