Potres u Japanu jačine 7,6 po Richteru i podrhtavanja tla koja se posljednjih dana bilježe u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, oživili su naše stare strahove. Što da se potres snage poput ovoga u Japanu dogodi ovdje? Na Dalekom istoku očito su spremni izdržati takvu prirodnu nepogodu uz minimalne ljudske žrtve i materijalnu štetu, no u Hrvatskoj bi, po svemu sudeći, izazvao tragediju većih razmjera. Glavni razlog za to je nesretna i nakaradna legalizacija, koja je obuhvatila više od 900 tisuća objekata!
Ugledni arhitekt Jerko Rošin, dugo upozorava na to da je ozakonjenje bespravnih objekata nanijelo nemjerljivu štetu društvu u cjelini i da ćemo taj ceh u konačnici svi platiti. Sudeći po onome što smo od njega čuli, ta bi cijena mogla biti strašna.
– Legalizacija je protupravna i protuustavna. Kako se moglo dopustiti nepoštovanje zakona koji reguliraju gradnju i izjednačiti one koji su gradili legalno s onima koji su to činili bez potrebnih dozvola i mimo pravila struke? To je nečuveno! To je bio poziv na bezakonje – kaže Rošin.
– Još gori je sigurnosni aspekt cijele priče. To što se legaliziralo nezakonito podignute objekte, i što se njihovim vlasnicima naknadno izdalo građevinske i uporabne dozvole pa im u skraćenoj proceduri osiguralo birokratski legalitet, ne znači da su takvi objekti građeni i po pravilima struke.
Tko je ispitivao čvrstinu betonskih kocki? Tko je radio statičke izračune i brinuo o stabilitetu građevine? Možda izvođač? A tko je izvođača nadzirao koristi li dovoljno betona i željeza i je li sve napravio kako struka nalaže? Nitko.
I kako onda ti objekti koji danas formalnopravno imaju uporabnu dozvolu mogu biti sigurni za stanovanje? Oni u slučaju jačeg potresa predstavljaju potencijalnu opasnost za one koje ih koriste i za sve koji žive ili se nađu u njihovoj blizini kad se tlo snažno zatrese – upozorava Rošin, pa povlači pravu paralelu.
– Ono što se dogodilo u Turskoj, koja je imala veliki broj žrtava u potresu koji je pogodio jugoistok te zemlje, može se, nažalost, dogoditi i kod nas. Tamo je također legaliziran veliki broj bespravno podignutih objekata, koji su se u potresu srušili kao kule od karata. Indikativno je da je zgrada koju je gradila komora građevinskih inženjera Turske ostala netaknuta, jer se poštovalo sve protupotresne mjere i radilo sukladno zakonima i pravilima struke. To što se legalizacijom divljih objekata zadovoljilo birokratski legalitet, formu, za sigurnost ne znači apsolutno ništa – upozorava još jednom naš sugovornik, koji nam je, nakon potresa u Petrinji, objasnio koliko su u građevinarstvu važni statički izračuni.
– Moguće je na neki način usmjeriti rušenje zgrada u potresu. Evo vam primjera. Kad se ciljano rušila zgrada "Jugoplastike" na splitskoj Brodarici, na temelju statičkog izračuna postignuto je to da je kuća na neki način sama sebe srušila. Za to rušenje nije bilo potrebno trošiti puno eksploziva, nego je samo postavljen na one točke koje su bile ključne za konstrukciju. Bila joj je oslabljena vertikalna nosivost pa se jednostavno spustila na pod kao čovjek kad mu klecnu koljena. Ista je stvar kod potresa. Pomoću statičkog izračuna možete predvidjeti kako će se ta kuća srušiti. Moguće je graditi kuće tako da kod prirodnih katastrofa poput one na Banovini ne padaju ravno na ulicu, odnosno na građane koji su u strahu na nju instinktivno istrčali – kazao je Rošin.
Kuće se kod planske gradnje grade na način da se u odnosu na njihovu visinu u slučaju potresa ne urušavaju na ulicu ili na kuću do, već padaju ravno na tlo. Međutim, takvo što se ne poštuje kada je u pitanju divlja gradnja. Statičari, napominje Rošin, vrlo savjesno rade svoj posao i ništa neće prepustiti slučaju, no u slučaju gradnje na crno njih se ne konzultira.
Statičari paze da temelji izdrže nosivost kuće, da prvi kat može "nositi" drugi. Osim vertikalnog opterećenja, oni predviđaju i djelovanje horizontalnih sila, a one se također mogu pojaviti u slučaju potresa.
Problem je i u građevnom materijalu. Starije kuće koje su građene ciglom imaju uglove u preklopima, no vezivo koje ih je držalo odavno je dotrajalo, pa su te kuće rastresite same od sebe. Objekti od cigle u slučaju potresa kudikamo su opasniji od betonskih. Problem je i sa starim kamenim kućama u koje se umjesto greda postavlja betonska ploča. U slučaju potresa, ona, za razliku od greda koje su elastične, nema gdje osloboditi potresom stvorenu energiju, što dovodi do rušenja cijelog objekta.
Što se tiče cigli, one se međusobno razdvajaju jer je struktura zida sastavljena od puno posebnih komadića. Tako su oni koji žive u takvim kućama u većoj opasnosti u slučaju potresa nego stanari u objektima s armiranobetonskom konstrukcijom, jer će vas prije cigla udariti u glavu nego usmrtiti betonska ploča. Kad se armiranobetonska konstrukcija sruši, ostaju ogromni blokovi, a ako vas direktno ne poklope, može se pod njima ostati živ, dapače, zaštitit će vas od drugih stvari koje u slučaju potresa padaju unutar stana ili kuće.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....