Od Sibira do Gospića

Rusi i litij u Lici: zaustavlja se megaprojekt? Već su kupili milijun kvadrata, a onda se klupko počelo odmotavati...

Cropix, Shutterstock

U Gospić je stigao kao veliki investitor. Najavljivao je milijune eura ulaganja, sedamdesetak novih radnih mjesta i proizvodnju sirovine bez koje je teško zamisliti budućnost električnih automobila, prijenosnih računala i mobitela. Uvjeravao je da njegova tvornica neće zagađivati okoliš. A danas, nakon što je u nju, kako tvrdi, uložio deset milijuna eura, ruski nuklearni fizičar ličkih korijena Aleksandar Devčić mogao bi ostati bez građevinske dozvole.

Ako Grad Gospić doista poništi građevinske dozvole za tvornicu litija u poduzetničkoj zoni između Gospića i Smiljana, razlog može biti samo jedan: postupak procjene utjecaja na okoliš trebao je biti proveden prije izdavanja dozvole. A nije.

– Mi od početka tvrdimo da je riječ o kemijskoj industriji i da takva tvornica mora proći postupak procjene utjecaja na okoliš. No investitor je u ožujku 2024. Ministarstvu prijavio projekt kao pogon za taljenje mineralnih tvari. Kada mu je Ministarstvo odgovorilo da se ne radi o takvom pogonu i zatražilo da pravilno klasificira zahvat, povukao je zahtjev. Potom je podnio novi, na temelju istog elaborata, ali bez prethodne klasifikacije. Ministarstvo mu je tada izdalo mišljenje da zahvat ne podliježe postupcima procjene utjecaja na okoliš. Upravo je to mišljenje poslije poslužilo kao temelj za izdavanje građevinske dozvole – objašnjava odvjetnik Vjekoslav Bušić iz građanske inicijative "Gospić je naš dom".

U središtu priče je tvrtka "Jedro DS Innovation", koja je u Smiljanskom polju planirala pokrenuti proizvodnju litijeva hidroksida monohidrata, sirovine koja se koristi u proizvodnji litij-ionskih baterija.

Projekt je javnosti predstavljen kao velika razvojna prilika za Liku. Prema predstavljenom planu, u Gospiću se ne bi vadio litij, nego bi se uvozio litijev karbonat visoke čistoće, koji bi se kemijskim postupkom prerađivao u litijev hidroksid monohidrat. Proizvodnja je trebala dosegnuti 2100 tona godišnje. Grad Gospić projekt je prihvatio još za mandata bivšega gradonačelnika Karla Starčevića. Na sjednici Gradskog vijeća 29. veljače 2024. jednoglasno je donesena odluka o izboru te tvrtke kao najpovoljnijeg ponuditelja za kupnju gradskog zemljišta u Smiljanskom polju. Riječ je o parceli površine 20.146 četvornih metara, prodanoj po cijeni od 80.584 eura. U zapisniku sjednice navodi se da investitor mora u roku od tri godine ishoditi građevinsku, a u dodatne dvije uporabnu dozvolu. U protivnom Grad ima pravo na raskid ugovora i povrat zemljišta pod ugovorenim uvjetima.

image
/Shutterstock

Na istoj sjednici predstavnik investitora – koji se također preziva Devčić, ime mu je Vlado, a Aleksandra je upoznao u Rusiji – uvjeravao je vijećnike da je riječ o sigurnoj tehnologiji, bez ispuštanja otpadnih voda i opasnih tvari u okoliš. Objašnjavao je da se voda koristi u zatvorenom sustavu te da se eventualni proizvodni kvarovi mogu otkloniti bez ozbiljnijih posljedica. Te da se građevinska dozvola ionako ne može dobiti bez potrebne okolišne dokumentacije te da će investitor, ako studija pokaže da zahvat nije prihvatljiv, morati odustati.

Upravo je to danas središte cijelog spora.

Prema Bušićevim riječima, postupanje investitora otvara ozbiljno pitanje je li se od početka pokušavalo izbjeći izradu studije utjecaja na okoliš.

– Kada pogledate cijeli slijed događaja, teško je ne posumnjati da je investitor pokušavao izbjeći taj postupak. A riječ je o tvornici koja bi se nalazila na osjetljivom krškom području, u blizini rijeke Like, gdje bi eventualna industrijska nesreća mogla imati ozbiljne posljedice za podzemne vode. Upravo zato inzistiramo na tome da se svi mogući utjecaji na okoliš temeljito ispitaju prije početka proizvodnje – kaže Bušić. On podsjeća da je inicijativa "Gospić je naš dom" na prosvjednom hodu u Gospiću istaknula zahtjeve vezane i za opasni otpad, ali i za tvornicu litija.

Milijun četvornih metara zemljišta

Inicijativa "Gospić je naš dom" Ministarstvu zaštite okoliša dostavila je primjedbe na 36 stranica, upozoravajući na brojne nedostatke elaborata zaštite okoliša.

Među njima je i neobičan propust: u dijelu dokumentacije koji se odnosi na utjecaj na vode pojavljuju se podaci o vodotocima koji nemaju veze s Gospićem, nego s područjem autoceste Zagreb – Sisak.

– Doslovno su prepisani dijelovi drugog elaborata. Spominju se pritoci Kupe i područje čvorišta autoceste. A nama je upravo pitanje podzemnih voda jedno od najvažnijih – pojašnjava Vjekoslav Bušić. Aktivisti upozoravaju i na pogrešno navedenu kemijsku formulu u dokumentaciji te na blizinu rijeke Like. Strahuju da bi eventualna havarija mogla ugroziti podzemne vode na osjetljivom krškom području.

Investitor je naknadno najavio da u tehnološki proces želi uključiti elektrolizu. Dok građani još uvijek nemaju točnu i provjerenu informaciju što će se sve u budućnosti proizvoditi u tok pogonu.

Otvara se i pitanje ekonomske računice projekta. Prema Bušićevim riječima, cijene litijeva karbonata i litijeva hidroksida na tržištu nisu toliko različite da bi investitoru bila očita isplativost najavljenog ulaganja.

– Nama je veliki upitnik što će se tamo doista događati. Postavlja se i pitanje moguće buduće prerade iskorištenih baterija, odnosno takozvane crne mase. Nemamo dokaza da je to namjera investitora, ali želimo znati što se doista tamo planira – zaključuje Bušić.

U okolici tvornice litija kupljeno je oko milijun četvornih metara zemljišta. Aleksandar Devčić je kupio oko 200.000 m², a Vlado Devčić oko 800.000 m².

Da je u postupku izdavanja dokumentacije za tvornicu litija u Gospiću došlo do pogreške, potvrdila je danas i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.

– Mi smo preispitali postupak koji je ovdje ranije bio te smo utvrdili da je došlo do pogrešne pravne kvalifikacije zahvata – izjavila je ministrica Vučković.

Priznala je da je pogreška utvrđena tek nakon što je gradnja tvornice već započela, što dodatno komplicira cijeli slučaj. Naglasila je da njezino ministarstvo nije nadležno za poništenje građevinske dozvole, nego za postupke procjene utjecaja na okoliš.

– Kada dobivate građevinsku dozvolu, ako vaša investicija mora proći postupak izrade studije utjecaja na okoliš ili postupak ocjene o potrebi procjene, vi uopće ne možete dobiti građevinsku dozvolu bez toga. To je prethodna dokumentacija, jedan od dokumenata bez kojeg ne možete dobiti dozvolu. Već 27. veljače ove godine, kada je Ministarstvo reklo da se mora provesti postupak ocjene o potrebi procjene, stvorili su se zakonski uvjeti za poništenje građevinske dozvole jer investitor nije imao taj prethodni dokument – objašnjava Vjekoslav Bušić, odvjetnik iz inicijative "Gospić je naš dom".

image
/Shutterstock

Na potezu je sada Grad Gospić i gradonačelnik Darko Milinović. Koji tvrdi da je on, a ne građanska inicijativa, zaslužan za ovakav rasplet, budući da je još u prosincu 2024. spominjao da kod litija može biti problem zagađenja okoliša.

No priča o ovoj tvornici mnogo je zanimljivija od još jednog spora između investitora i države.

U njoj se pojavljuju dvojica poduzetnika istog prezimena, obojica s poslovnim vezama u Rusiji. Vlado Devčić se u javnosti predstavljao kao čovjek koji je u projekt uložio vlastite milijune, dok Aleksandar danas nastupa kao investitor i najavljuje odštetne zahtjeve. Rođen je 1966. godine u Rusiji, kamo se njegov djed Ivan, podrijetlom iz Krasna u Lici, odselio nakon studija u Beču. Obitelj je zasnovao u tadašnjem Petrogradu, no u Staljinovim je čistkama zajedno s obitelji prognan u Sibir. Njegov unuk bio je suvlasnik tvornice za preradu litija u ruskoj Tuli, koja je prestala raditi 2022. godine, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Nakon toga on se s obitelji preselio u Hrvatsku, gdje je obnovio i više od 250 godina staru djedovu kuću u Lici.

image

Darko Milinović

Ronald GoršićCropix
image

Karlo Starčević

Robert Fajt/Cropix

I Vlado Devčić, poduzetnik podrijetlom iz Gospića, godinama je poslovao u inozemstvu, a tijekom boravka u Rusiji upoznao je svojeg prezimenjaka. Tamo se vjerojatno i rodila ideja o tvornici za preradu litija. U službenom zapisniku sjednice Gradskog vijeća Gospića od 29. veljače 2024. izričito je naveden kao partner u tvrtki "Jedro DS Innovation", dok je Aleksandar Devčić predstavljen kao njezin direktor. Danas se, međutim, kao vlasnik i investitor u javnosti pojavljuje Aleksandar Devčić, pa ostaje otvoreno pitanje što se dogodilo s Vladom.

Radi li se ovdje o taktičkom povlačenju ili pak o raskidu poslovnog partnerstva.

Što je zapravo litij?

Litij je najlakši metal na svijetu, srebrnobijele boje, koji zbog svojih kemijskih svojstava ima sve važniju ulogu u modernoj industriji. Posebno je tražen u proizvodnji litij-ionskih baterija koje se koriste u električnim automobilima, mobitelima, prijenosnim računalima i sustavima za pohranu električne energije. Zbog sve veće potražnje za baterijama litij je postao strateški važna sirovina u globalnoj energetskoj tranziciji. Najveći proizvođači litija su Australija, Čile i Kina, a njegova se prerada velikim dijelom odvija u Kini. U prirodi se ne nalazi kao čisti metal, nego u mineralima i slanim otopinama. Njegovo vađenje i prerada mogu imati značajan utjecaj na okoliš, osobito zbog potrošnje vode, korištenja kemikalija i nastanka otpada, na što su upozoravali i studenti tijekom prosvjeda u Srbiji. Režim Aleksandra Vučića blagonaklono je gledao na projekt britansko-australske kompanije Rio Tinto, koja u dolini rijeke Jadar pokraj Loznice planira rudnik litija i pogon za njegovu preradu. Srbija inače raspolaže jednim od najvećih poznatih nalazišta litija u Europi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
06. studeni 2026 03:32