‘SAD više nije saveznik Europske unije‘. To želi iskoristiti Kina. A jedna EU zemlja ruši rekorde izdvajanjem za obranu

SAD više nije saveznik Europske unije – jasno je nakon samita u Münchenu izjavila bivša zamjenica pomoćnika glavnog tajnika NATO-a dr. Stefanie Babst. Predsjednik Donald Trump nije više mirovni posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Ukrajine, nego je promijenio stranu. Svjesna je da će Europa još izvjesno vrijeme trebati NATO radi sustava zapovijedanja obrambenim snagama i nuklearnog odvraćanja, ali smatra da je sada zrelo vrijeme da se pronađe odgovor na američko odvajanje od europske sigurnosti i pitanje kako spriječiti da Ukrajina ne bude zgažena, rekla je njemačka stručnjakinja koja je 16 godina provela na visokim pozicijama unutar NATO-a.

Zbog te činjenice, da SAD više nije partner, nego u najboljem slučaju nužan partner, u Parizu se u ponedjeljak poslijepodne sastaju čelnici liderskih zemalja Europe.

– Opći je konsenzus da SAD više neće plaćati račune za sigurnost NATO-a – rekao je republikanski kongresnik Michael McCaul u intervjuu osvrćući se na rasprave na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji i dodao:

– Naši europski saveznici shvaćaju da je vrijeme da se pozabave svojim vlastitim dvorištem.

Ne da bi Europu ponovno učinili velikom, nego da bi je opet učinili relevantnom. Činjenica je da je svoju obranu nakon hladnog rata delegirala NATO-u i SAD-u. Godine degradacije vojnih sposobnosti dovele su do toga da se ujedinjena Njemačka u slučaju rata ukrajinskog intenziteta ne bi mogla braniti dulje od dva dana. Priznali su to njemački generali. Pravo vrijeme za naoružavanje EU-a bilo je prije 10 godina, kad je Rusija anektirala Krim.

Latvija ide na 6 posto

– Mogu najaviti da ću predložiti aktiviranje odstupne klauzule za ulaganja u obranu. To će omogućiti državama članicama da znatno povećaju svoje izdatke za obranu – kaže stoga predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Ukratko, ulaganje u obranu toleriralo bi se u potencijalnom budžetskom deficitu zemalja EU-a. Latvija je u ponedjeljak najavila da će do 2030. povećati obrambeni proračun na šest posto BDP-a.

Europa je iz nekog razloga ostala šokirana istupom američkog potpredsjednika J.D. Vancea, koji se nije želio baviti sigurnosnim izazovima Europe (čitaj, danas Ukrajine, a sutra neke sljedeće ruske mete), nego se bavio europskim ideologijama, poput multikulturalizma, globalizacije, migrantske politike, liberalizma...

Tvrdio je da je Europa izgubila svoj put, sustav vrijednosti koje transatlantski sustav treba braniti. Vance, primjerice, ne razumije ponašanje njemačkog društva prema neonacističkom AfD-u. Njemačke stranke ne žele dopustiti da se holokaust ikad više ponovi, no za Vancea je evidentno jačanje AfD-a stvar demokracije, a suzbijanje neonacizma je njezina – cenzura. Rusiju Vance nije spomenuo ni riječju.

Kancelar Olaf Scholz i kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi na bilateralnom sastanku tijekom konferencije u Münchenu

Afp

Ideološka pukotina između Europe i Amerike jasna je zapravo još iz vremena kada je Steve Bannon promovirao Trumpovu MAGA doktrinu (Make America Great Again). Bannon je još tada izrazio divljenje prema Putinovu ideologu Aleksandru Duginu. Sad kad su izbori dobiveni, Amerika se pokrenula prema Rusiji, kako je to Babst primijetila. I to sasvim sigurno nije prvi put da Amerika, između dva protivnika, za saveznika izabere onog slabijeg. Treba se sjetiti Rusko-japanskog rata ili oba svjetska rata u kojima je Amerika sklopila savezništvo s protivnikom kojeg je smatrala slabijim.

Rusiji oteto ostaje u vlasništvu

I dok EU prijetnju vidi u Rusiji, Trumpu je najveća prijetnja Kina. Ako će Ukrajina biti cijena ruskog savezništva protiv Kine, Trumpu je to sasvim prihvatljivo. Zato je krenuo s ustupcima Putinu prije nego što su mirovni pregovori uopće počeli. Unaprijed je definitivno isključio opciju da Ukrajina postane članica NATO-a. Rusiji je obećao da područja koja su okupirali u Ukrajini ostati njihova, samo što je to rekao "nježno" kazavši da nije realno da se oni vrate Ukrajini. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u ponedjeljak je rekao da su se "Putin i Trump složili oko nužnosti da iza sebe ostave apsolutno nenormalne odnose".

On će u utorak u Rijadu, zajedno s Putinovim diplomatskim savjetnikom Jurijem Ušakovim, razgovarati sa svojim američkim partnerima, državnim tajnikom Marcom Rubiom, savjetnikom za nacionalnu sigurnost Mikeom Waltzom i posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Ukrajina i Europa u tim razgovorima neće sudjelovati.

Potpredsjenik SAD-a J.D. Vance i državni tajnik Marco Rubio tijekom sastanka s ukrajinskim izaslanstvom

Afp

Putin će, dakle, izravno pregovarati s Trumpom, a tu je pozicija jasna. Putin zna da je Amerika prijetnja njegovu režimu, ali ne i Rusiji kao takvoj. Kina s druge strane nije prijetnja Putinovu režimu, ali jest Rusiji. Već sada ju je svela na svoga globalnog "junior partnera" i sasvim je jasno da će održavanje te pozicije naplaćivati crpljenjem ruskih energetskih i drugih resursa.

Kina je u ponedjeljak rekla da će njezini odnosi s EU-om pružiti "više stabilnosti turbulentnom svijetu usred napetosti između bloka od 27 zemalja i SAD-a", javljaju kineski mediji. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun napomenuo je da međunarodna zajednica očekuje "zdrav i stabilan odnos Kine i EU-a više nego ikad prije i nada se da će Kina i EU postati konstruktivne snage u svijetu koji se mijenja više nego ikada prije".

Sastanak ukrajinske i delegacije SAD-a za vrijeme sigurnosne konferencije u Münchenu, gdje je Ukrajincima jasno poručeno da neće sudjelovati na rusko-američkim pregovorima u Rijadu

Afp

Ove se godine obilježava 50. godišnjica diplomatskih odnosa Kine i EU-a, pa je Guo prigodno rekao da će Peking s EU-om raditi na "održavanju partnerske orijentacije, poboljšanju strateške komunikacije i koordinirane suradnje, zajedničkom podržavanju multilateralizma i zajedničkom suočavanju s globalnim izazovima".

"Nastojat ćemo ubrizgati novu vitalnost u odnose Kine i EU-a i pružiti više sigurnosti i stabilnosti turbulentnom svijetu", zaključio je glasnogovornik kineskog MVP-a.

Sve je počelo s proljećem

Američka politika prema EU-u nije se s Trumpom bitno promijenila u odnosu na druge predsjednike. Samo se radikalizirala. Nikad prije SAD nije najavio da će napasti članicu NATO-a ako joj ne prepusti dio svoga teritorija (Grenland), ali američki utjecaj na arapsko proljeće, naročito u Libiji, Egiptu i Siriji, nije slučajno izazvao migrantski val koji je zapljusnuo Europu. Sve što je u tom "proljeću" procvjetalo jest da je jedna arapska autokracija zamijenila drugu, a da je Europa sigurnosno i ekonomski znatno oslabljena. U dobroj mjeri je za to sama kriva jer je, bez vlastite i zajedničke vanjske i obrambene politike, u arapskom proljeću kroz NATO podržavala politiku Amerike.

Pariški dogovor na kojem je francuski predsjednik Emmanuel Macron okupio lidere Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Nizozemske, Danske i Britanije, te predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, mogao bi biti prvi korak k zajedničkoj vanjskoj i obrambenoj politici EU-a. Za sada taj put minira Slovenija, uvrijeđena što nije pozvana, i očekivano Mađarska, koja ponavlja riječi ministra Lavrova, da se u Parizu okupljaju zagovornici rata.