Tragično ubojstvo 22-godišnjeg Splićanina Luke Bančića kojeg je, na pločniku ispred hotela "Corner" u ulici Mažuranićevo šetalište, u subotu u noći, nešto prije jedan sat, nožem u prsa ubio 31-godišnji Ante Rušić, dugogodišnji ovisnik o alkoholu i narkoticima, izazvalo je bijes ne samo splitske, nego i šire javnosti.
Posebice zato što je ubojicu policija kazneno prijavila za tzv. obično ubojstvo za koje je propisana kazna zatvora od 5 do 20 godina robije, a ne za teško ubojstvo, za što je, po našem Kaznenom zakonu, propisana kazna od 10 do 40 godina zatvora.
Uznemirena javnost s pravom se pita kako to da smrt mladića koji do tada nije imao problema sa zakonom i koji je tu večer vjerojatno došao nešto kupiti u obližnju pekarnu ili popiti piće u nekom od tamošnjih lokala sa svojim društvom, a završio je mrtav na mokrom pločniku "na pravdi Boga" samo zato što ga je neki okorjeli narkoman ubo kuhinjskim nožem iz "čista mira", nije teško, nego "obično" ubojstvo. Pa što se, kvragu, treba dogoditi da se neko ubojstvo proglasi teškim, pitaju se mnogi na društvenim mrežama.
Uznemirena javnost
Službeni činjenični opis tragičnog događaja u centru Splita koji je utemeljen velikim dijelom i na izuzetim snimkama nadzornih kamera okolnih objekata, navodi kako su se te večeri Rušić i njegov brat Frane prvo verbalno i fizički sukobili s 22-godišnjakom i njegovim društvom. Nije nam poznato što je tom sukobu prethodilo i na koji se način odvio, no činjenica je da je nakon toga, kako stoji u kaznenoj prijavi, Ante utrčao u stubište obližnje zgrade u kojoj živi i vrlo brzo je "izletio" van držeći u ruci kuhinjski nož, čija je duljina oštrice 24 i pol centimetra.
Žrtva i njegovo društvo su u međuvremenu odmakli s mjesta prethodnog sukoba penjući se ulicom Mažuranićevo šetalište. No, kako je 31-godišnjak s nožem u ruci krenuo prema njima, u jednom se trenutku 22-godišnjak, tko zna iz kojih razloga, odvaja od prijatelja te trkom kreće prema Rušiću koji također trči njemu u susret.
Teško je znati je li žrtva vidjela da napadač u ruci drži nož, no nakon što su dotrčali jedan do drugog, obojica proklizavaju i padaju na mokri pločnik. Ubrzo se dižu i sukobljavaju te Rušić zamahuje i ubada žrtvu u desnu stranu prsa, a koliko je udarac bio jak govori i to da se nož zabio čak 19 centimetara u žrtvina pluća.
Ubodeni mladić uspijeva čak pobjeći nekoliko metara dalje dok ubojica i dalje nekontrolirano vitla nožem. No, zbog zadobivene ozljede, 22-godišnjak nakon par metara beživotno pada na pod. Nekih pola sata kasnije, u 1.20 sati, liječnici u splitskoj bolnici, usprkos svim naporima, proglašavaju njegovu smrt.
Ubojica je, nakon uhićenja, na Županijskom sudu kazao da se ničega ne sjeća, a po prijedlogu zamjenice ŽDO-a sudac istrage odredio mu je jednomjesečni istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela. Uz ostalo, sud smatra da je sam način počinjenja djela uznemirio i zgrozio javnost te da je osumnjičeni Rušić iskazao upornost, iznimnu bešćutnost i brutalnost u postupanju te da se radi o izrazito agresivnoj osobi sklonoj raznim, pa i najtežim kaznenim djelima.
Prema KZ-u, teško ubojstvo je kad netko drugoga ubije na okrutan ili podmukao način, kad ubije osobu posebno ranjivu zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kad ubije člana obitelji kojeg je već ranije zlostavljao, ako drugoga ubije iz koristoljublja, bezobzirne osvete, mržnje ili iz drugih niskih pobuda, zatim ako ubije radi počinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djela te ako ubije službenu osobu u vezi s njezinim obavljanjem službene dužnosti.
Neki splitski pravni stručnjaci smatraju da je tužiteljstvo moglo, kako je to uobičajeno u praksi, ići prvotno s težom kvalifikacijom, posebice jer se ubojstvo dogodilo u centru grada, na mjestu gdje se u to doba noći skuplja dosta mladih te je tragedija izazvala veliku uznemirenost javnosti.
Okolnost koristoljublja ne bi prošla kao kvalifikatorni oblik teškog ubojstva jer ubojica nije ubio radi novca niti je novac nakon čina uzeo. Neki smatraju da bi se moglo raditi o bezobzirnoj osveti jer je ubojica prije ubojstva išao po oružje, dakle išao je s namjerom da uzme oružje kako bi se osvetio za nešto.
- Važno je naglasiti kako se okrutnost, koristoljublje ili bezobzirna osveta uvijek procjenjuju od slučaja do slučaja, odnosno za svaki konkretan slučaj posebno, i nikada se ne gleda jednako. U tom smislu, upravo radi javnosti moramo biti oprezni i odgovorni s izjavama o konkretnim predmetima te eventualno govoriti o tome kako je do sada sudska praksa zauzimala stav kada je u pitanju razlika između osnovnog oblika ubojstva i teškog oblika ubojstva.
Što se tiče ubojstva na okrutan način, prema sudskoj praksi potrebno je da počinitelj žrtvi nanosi bolove, patnju i sl. koji po svom opsegu i trajanju prelaze one bolove, patnju i sl. koji su redovito vezani za usmrćenje druge osobe - pojašnjava nam prof. dr. sc. Damir Primorac, odvjetnik i bivši sudac Županijskog suda u Splitu.
Bezobzirna osveta
Da bi teško ubojstvo bilo počinjeno iz koristoljublja, potrebno je, kaže, pribavljanje materijalne koristi počinjenjem kaznenog djela. Dakle, stvarna radnja počinitelja usmjerena je na ubojstvo drugoga, a koristoljublje je motiv, odnosno razlog usmrćenja.
- U odnosu na osvetu, zakonom je propisano kako ona mora biti "bezobzirna". Iako osveta u sebi podrazumijeva vraćanje zla nekim zlom, prema sudskoj praksi svaka osveta ne mora ujedno biti i "bezobzirna", tj. bešćutna, drska. Bezobzirnost mora u sebi uvijek uključivati planiranje, hladnokrvnost i promišljenost.
Prema tome, ako motiv usmrćenja nisu koristoljublje, okrutnost ili eventualno bezobzirna osveta, onda se ne bi radilo o teškom obliku ubojstva, već o običnom, za koje je propisana kazna zatvora najmanje pet godina, a najviše dvadeset godina.
Iz dosadašnjeg iskustva, u slučaju postojanja bilo koje dvojbe radi li se o običnom ubojstvu ili teškom obliku ubojstva, policija je podnosila prijavu radi težeg oblika kaznenog djela, a nadležno državno odvjetništvo donosilo rješenje o provođenju istrage za to isto djelo.
- Međutim, pretpostavljam da u ovom početnom stadiju ni policija ni Županijsko državno odvjetništvo u Splitu nisu pronašli nikakve otežavajuće okolnosti zbog kojih se ovo ubojstvo može okvalificirati kao teško, pa je stoga i doneseno rješenje o provođenju istrage zbog tzv. običnog ubojstva.
Međutim, s obzirom na to da je upravo zadatak istrage prikupiti sve dokaze i podatke kako bi se odlučilo o kojem je kaznenom djelu riječ, onda se tijekom istrage može dogoditi da ti novi dokazi i podaci ukažu da se radi o drugom (težem) obliku kaznenog djela i da se upravo za to kazneno djelo i podigne optužnica. No, to tako i ne mora biti, već može ostati kao što je to bilo i na početku, odnosno sada - jasan je naš sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....