Ante Stipetić Raba (38), šef navijačke skupine Torcida, se trenutačno nalazi na Bilicama nakon što se predao policiji koja ga je danima tražila zbog ekscesa u torcidnom korteu prije utakmice s Ajaxom.
A u srpnju ove godine smo pisali o da je gotovo tri godine trebalo splitskom Županijskom sudu da odluči što će biti s presudom nižeg, Općinskog suda u Splitu čija je sutkinja Mila Kragić još 24. kolovoza 2023. godine na bezuvjetne zatvorske kazne osudila Antu Stipetića (38) zvanog Raba i Milana Topalušića (40) zbog tri kaznena djela nasilničkog ponašanja! I odluka je donesena početkom svibnja ove godine, sve kreće iznova.
Stipetić je tada dobio godinu i pol, a Topalušić godinu dana zatvora jer su 22. siječnja 2023. godine oko 11.30 u prostorijama caffe bara "Cube" u blizini poljudskog stadiona prvo verbalno, a onda i fizički napali Vedrana Bukovca, Mislava Matića i Gordana Šanguta.
Prema ukinutoj presudi (u novom postupku sudit će drugi sudac - op.a.), Topalušić je, zajedno sa Stipetićem, kako bi ponizili trojicu oštećenih, prvo Bukovcu rekao: "Nećeš ti nama radit probleme, smeće jedno, ako te sretnemo oko stadiona ili budeš tio kupit kartu ubit ćemo te, polomit ćemo te..." da bi potom Matiću zaprijetio da će ga ubiti i polomiti te je cijelo vrijeme prijeteći gestikulirao kažiprstom. Stipetić je, pak, nakon presude rekao: "Vedrane, Srbine, ubit ću te, je..m mater tebi, Štimcu i Šangutu, polomit ćemo vas svu trojicu", nakon čega su obojica otvorenim dlanom ruke po glavi udarili Bukovca i Matića, a sve to je kod napadnutih izazvalo osjećaj poniženja.
Na suđenju su oba okrivljena istaknuta pripadnika navijačke skupine Torcida priznala sve za što ih se teretilo te su rekli da im je žao zbog svega i izrazili su kajanje, a odbili su odgovarati na pitanja. Sutkinja koja je vodila postupak navela je da su obojica bili "svjesni da su na javnom mjestu iznenada, agresivno i osobito drskim ponašanjem fizički napali i vrijeđali žrtve, čime su ih doveli u ponižavajući položaj, a što su i htjeli". Zanimljivo je i da oštećenici nisu bili zainteresirani za njihov kazneni progon što je, uz njihovo priznanje, uzeto kao olakotna okolnost.
A onda je, kako rekosmo, nakon gotovo tri godine sudsko vijeće Županijskog suda na čelu sa sucem Damirom Romcem uvažilo žalbe dvojice okrivljenika i sve vratilo na početak. A zašto? Zbog bitne povrede kaznenog postupka, odnosno, kako to stoji u ukidajućoj odluci, situacije kada sud u tijeku "rasprave nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ZKP-a, a to je utjecalo ili je moglo utjecati na presudu". A ova je formulacija vezana za njihovo priznanje.
– U konkretnoj situaciji priznanje oba okrivljenika nije sukladno ranije pribavljenim dokazima jer su oštećenici kaznenu prijavu podnijeli zbog kaznenih djela prijetnje te su u prethodnom postupku ispitani isključivo u odnosu na to kazneno djelo pa kada su oštećenici izjavili da nisu zainteresirani za kazneni progon okrivljenika, tada je državno odvjetništvo odlučilo njihovo postupanje pravno kvalificirati kao potpuno drugo kazneno djelo nasilničkog ponašanja, za koje kaznena prijava nije bila podnesena niti su oštećenici bili ispitani u odnosu na bitna obilježja tog kaznenog djela. Nakon toga, oštećenici su bili ponovno ispitani na raspravi od suda na razne okolnosti pa tako i o tome idu li nakon ovog događaja na utakmice u Splitu ili u drugim gradovima, ali se nitko nije sjetio ispitati ih jesu li bili dovedeni u ponižavajući položaj, što je ključna okolnost – stoji, uz ostalo u odluci Županijskog suda.
Nadalje, utvrđeno je da je došlo do propusta suda vezano za odredbu ZKP-a kojom je propisano da se okrivljenik, u situaciji kada se kazneni postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 5 godina (kao što je to bilo ovdje), a prethodno se očitovao krivim u odnosu na sve točke optužbe, na kraju svog iskaza treba očitovati i o tome je li suglasan s predloženom vrstom i mjerom kazne.
Ako se suglasi, tada sud u presudi ne smije izreći drugu vrstu kazne ili druge mjere niti veću mjeru kazne od predložene.
A u ovom slučaju je ODO za obojicu predložio u optužnici da im se za svako kazneno djelo nasilničkog ponašanja utvrdi po pet mjeseci zatvora, a onda izreče jedinstvenih 10 mjeseci svakome. No, nakon što su priznali krivnju za ono za što su bili optuženi, sutkinja Općinskog suda nije ih pitala jesu li suglasni s predloženom kaznom.
– Sasvim je jasno da je prvostupanjski sud, propuštajući zatražiti od okrivljenika očitovanje jesu li suglasni s predloženom vrstom i mjerom kazne, onemogućio im izricanje od državnog odvjetnika predložene kazne, što je moglo utjecati na presudu jer, u situaciji da su okrivljenici prihvatili kazne koje su bile predložene u optužnici, tada im sud ne bi mogao izreći veće kazne, ni one pojedinačne, a niti jedinstvene. Umjesto toga sud im je izrekao bitno veće kazne od predloženih, što je mogao učiniti tek u situaciji da su se okrivljenici izjasnili da ne prihvaćaju predložene kazne – navodi se u presudi Višeg suda.
Isto tako, ocijenjeno je da postupanje Stipetića i Topalušića "ni u kojem slučaju nije moglo biti pravno kvalificirano kao tri odvojena djela nasilničkog ponašanja, počinjena prema tri različite fizičke osobe". Isto tako nije moglo biti okvalificirano niti kao jedno produljeno djelo nasilničkog ponašanja jer, po stavu Županijskog suda, "kada bi doista bilo dokazano da su okrivljenici svojim postupanjem doveli u ponižavajući položaj oštećenike, tada bi se moglo raditi isključivo o jednom kaznenom djelu protiv javnog reda, bez obzira na okolnost jesu li kritične prigode doveli u ponižavajući položaj na javnom mjestu jednu ili više osoba".
– Naime, kod kaznenih djela protiv javnog reda, društvena vrijednost koju zakonodavac želi zaštititi nije integritet pojedinačne fizičke osobe, već javni red kao takav, radi čega je irelevantno koliko konkretno osoba je protupravnim postupanjem počinitelja bilo dovedeno u ponižavajući položaj, budući da je kazneno djelo dovršeno već kad je samo jedna osoba bila dovedena u ponižavajući položaj. Isto tako, kada se radi o više osoba koje su istom prigodom bile dovedene u ponižavajući položaj, ne radi se ni o stjecaju kaznenih djela niti o produljenom kaznenom djelu nasilničkog ponašanja.
Ovo kazneno djelo može biti počinjeno u stjecaju samo u situaciji kada isti počinitelj u vremenski odvojenim radnjama u više navrata ovako postupa, ali kod postupanja koje se dogodilo u jednom navratu, u istom objektu, prema više različitih fizičkih osoba isto ne može biti kvalificirano ni kao kazneno djelo počinjeno u stjecaju niti kao produljeno kazneno djelo... a broj osoba u odnosu na koje je ovo kazneno djelo počinjeno se može isključivo gledati kao otegotna okolnost, ali ni u kojem slučaju ne može predstavljati zasebno kazneno djelo za svaku od tih osoba – stoji u ukidnoj presudi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....