Šibenčani pronašli neobično morsko stvorenje: ‘Ovako nešto nikada nismo vidjeli, a ni na internetu nema ništa slično‘

U uvali Grebaštica pronašli smo neobično morsko stvorenje. Nisam na internetu uspio pronaći ništa slično, a ni ljudi koji žive na moru ne sjećaju se da su ikada vidjeli nešto takvo.

Stavljen je u kantu s morem, te se može vidjeti da je dugačak oko pola metra. Plosnat je i širok oko 1-2 cm, a boja mu se stalno mijenja. Ipak, uglavnom je tamno sive do crne boje sa svijetlim rubom duž cijeloga tijela.

Ne vidim da ima kolutiće, pa pretpostavljam da nije crv.
Denis R., Šibenik

Prema vašem opisu, sve je upućivalo da se radi o organizmu iz koljena vrpčara (Nemertea). Ti organizmi su uglavnom do 20-ak cm dužine, ali ima vrsta koje su duže od metra. Za jednu vrstu vrpčara se čak pretpostavlja (jer se i dalje ne zna sa sigurnošću o kojoj se vrsti radi) da naraste i do 54 m dužine! Vrpčari su stanovnici svih voda na Zemlji, ali ipak su najvećim dijelom morski organizmi.

Zanimljivo je da su vrpčari prve životinje kod kojih se javlja zatvoreni optjecajni sustav. Iako ne izgledaju kao uobičajeni crvi, s obzirom da su plosnati, a ne kolutičavi, što i sami navodite, ipak su srodnici s normalnim crvima, pa ih tako u engleskom govornom području nazivaju ribbon worms (vrpčasti crvi). Do danas je opisano preko 1000 vrsta vrpčara, a u Mediteranu ih živi oko 60 vrsta.

​S obzirom na njihove karakteristike, bilo bi bolje imati organizam u posjedu radi što točnije identifikacije. No, koristeći samo fotografiju s velikom sigurnošću se može kazati da je u vašem slučaju najvjerojatnije riječ o vrsti latinskog naziva Cerebratulus marginatus.

Ta vrsta vrpčara naraste i duže od jednoga metra, ali se po potrebi cijelo tijelo može stisnuti na samo pola dužine, pa je moguće da i vama izgleda kraći upravo zbog toga. Nažalost, iz fotografije se ne može odrediti gdje je glava, a gdje repni dio. No, ako bolje pogledate možete primijetiti usta, pa čak i oči, iako su vrlo malene.

Primijetili ste da se boja organizma mijenja, što je uobičajena karakteristika skoro svih stapčara, a za ovu vrstu to znači da može biti od sivosmeđe do tamnoplave ili čak sivozelene, dok su krajevi transparentni do bijelkasti. Kod većih primjeraka leđni dio je uglavnom tamniji.

Inače, ova vrsta živi u cijelom sjevernom Atlantiku i Mediteranu, a ima je i u Pacifiku. Uglavnom je zakopan u pijesku, i to od plićaka pa sve do 150 m dubine, a najlakše ga je primijetiti kada se premješta s jedne pozicije na drugu, jer se tada zmijoliko i sporo kreće kroz stupac vode.

Hrani se beskralježnjacima, i to različitim crvima te školjkama, a kako je pravi grabežljivac katkad ga se čak zna uloviti i udičarskim alatima.