Većina jadranskih riba izbjegava boraviti i hraniti se u moru hladnijem od 13 do 15 stupnjeva. Te vrijednosti temperatura mora dosegnut će sredinom ožujka na 20-ak metara dubine, a na manjim i do mjesec dana kasnije, ovisno o dijelu Jadrana i mikrolokaciji. To znači da u ožujku ne treba očekivati znatno bolje ulove udicom nego u veljači, iako su se mnoge ribe već u veljači počele pripremati za mrijest, pa time i intenzivnije hraniti. Dobar ulov posebno ne treba očekivati blizu obale, unatoč tome što su joj počele prilaziti neke riblje vrste.
Dubine i mete
Zbog svega navedenog, i tijekom ožujka najbolje je loviti u dubljim predjelima gdje je temperatura mora gotovo posve ista tijekom cijele godine. Ribe je najbolje potražiti na brakovima, podmorskim uzvisinama, bez obzira na njihovu veličinu. Osim na dubinskim, u ožujku se može dobro loviti i na brakovima koji su 20 do 50 metara pod površinom.
Za uspješno udičarenje na braku, važno je znati koje se riblje vrste mogu očekivati na njemu, s obzirom na njegovu veličinu, položaj i dubinu, kako bi se svemu tome prilagodila tehnika, oprema te sve ostalo potrebno za ribolov. U ovo doba godine, gof, zubatac i pagar iznimno se rijetko zadržavaju na priobalnim i brakovima plićim od 30 metara, a najčešće su na onima oko 50 m pod površinom. S druge strane, arbun, fratar, kanjac, pic, škarpina te sitne i manje cijenjene ribe, ali i ugor, zadržavaju se i na priobalnim te plitkim brakovima, samo 20-ak metara pod površinom.
Na svim tim brakovima je i komarča, ali je još uvijek vrlo mršava pa je se ne isplati loviti, barem do početka travnja. Zato je na podmorskim uzvisinama dubokim 20 do 50 metara sada najbolje tražiti kantara, koji će do kraja ožujka, najdalje sredine travnja, posjećivati i uzvisine koje sežu do svega desetak metara ispod površine. Tada će se približiti i podnožjima kamenih otočnih i kopnenih obala, posebice strmijih, a rado će se zadržavati i nad livadama lažine uz te obale.
Gladan i neoprezan
Više je razloga zašto je za ciljani ribolov, osobito iz plovila, u ožujku najbolje odabrati sivca. Prvi je to što on prije svih ostalih riba biva spreman za suradnju s udičarima, jer se već tijekom veljače počeo skupljati u jata i pripremati za mrijest. Drugi je što se pri tome intenzivno hrani, pri čemu je iznimno agresivan i neoprezan pa ga lako love čak i ne osobito spretni udičari. Treći je što se primjetno zaoblio. Četvrti je razlog to što, unatoč posve suprotnome mišljenju većine ribolovaca, kantar pripada najborbenijim i snažnijim sparidima, te je upravo sada, u vrijeme mrijesta, u osobito dobroj kondiciji. Uza sve to ima vrlo oštre zubiće, tako da nekada nije sigurno hoće li se zakačeni primjerak i izvući iz mora.
Razlog više za ciljani lov kantara, ne samo u ovo doba godine, može biti i to što mu meso nije loše kvalitete i okusa kao što tvrde mnogi. Suprotno raširenom vjerovanju, nije ni strvinar poput, primjerice, cjenjenije komarče, nego je pouzdani pokazatelj čistoće mora.
Prema literaturi, kantar dosegne težinu od 2,5 kg, no lovljeni su i kilogram teži primjerci! Međutim, tijekom ožujka u svadbenoj povorci su najčešće ženke prosječno teške oko 600 grama, te tristotinjak grama teži i znatno šareniji muškardini. To znači da za njihov lov ne treba osobito jaka oprema.
Mala usta
A loviti na brakovima moguće na više načina. Najlošije rezultate daje potezanje mamca za plovilom. Vrlo atraktivan, ali dosta naporan je lov skosavanjem – vertical jiggingom. Takav način lova je i skup jer zahtijeva specijalnu opremu, ako ne kompletnu, onda barem varalice i štap. Zajedničko im je da težina varalice, odnosno težina bacanja štapa (CW), odgovara dubini na kojoj se lovi. Pravilo je da za svaki metar dubine lova one trebaju biti jedan do dva grama, a na većim dubinama i u jačem kurentu i dvostruko više. To znači da za lov kantara na dubinama 20 do 50 metara varalice trebaju biti teške 20 do 100 grama, koliko treba biti CW i štapa.
Što se tiče varalica, najvažnije je da na njoj ne bude udica šira od 10 milimetara jer kantar ima relativno mala usta. Najprimjerenije su one tipa tenya, varalice na koje se obvezno postavljaju kozice, ribice ili neki drugi prirodni mamac. Prvo zato što su ponajprije namijenjene lovu manjih i srednjih riba kakva je kantar, ali i zato što se njima može loviti i bez specijalnog vertical jigging štapa i ostale opreme.
Druga specijalna vrsta varalica kojoj treba dati prednost jesu one tipa kabura, koje više ili manje izgledom oponašaju glavonošce, pri čemu su najučinkovitije u lovu na dubinama do 50-ak metara. Prednost im je što su, osim po dnu, namijenjene i lovu do nekoliko metara poviše njega, što je bitno jer se kantar zna podići poviše dna. Zbog te navike, kantara je dobro loviti dugim podizanjem varalice od dna (long stoke jigging) ili barem kombiniranim, dugim i kratkim podizanjem (shore stoke jigging).
Ples na dnu
No, bez obzira kratko ili dugo, ovim se varalicama treba skosavati manje intenzivno i sporije (slow jigging) nego ostalim vertical jigging varalicama. Ovakvom načinu lova najprimjereniji su štapovi sporije akcije, dužine 5 do 6 stopa (1,52 – 1,83 m), najviše 7 ili 8 stopa (2,13 i 2,44 m), te snage 10-16 libri. Na štapu može biti stacionarna ili multiplikator rola. Odabir ovisi o osobnom izboru, ali se preporučuje stacionarna, pogotovo za početnike jer je puno jednostavnija za rukovanje i vođenje varalice.
Da bi se plijen s velike dubine dovoljno brzo izvukao, prijenosni odnos role treba biti velik. Međutim, s takvom rolom teško je izvlačiti teške ulove. Zato je najbolje kompromisno rješenje, rola prijenosnog odnosa između 4,0:1 i 5,0:1. Najveća snaga kočenja joj treba biti do 3 kg, a optimalna 1-2 kg. Bez obzira na vrstu i sve ostalo, na rolu je najbolje namotati PE višenitnu strunu prikladne snage, do 1.0 po japanskom načinu obilježavanja.
Rijetki naši ribolovci koji imaju iskustva u lovu kantara vertical jigging tehnikom najradije to čine na način koji nazivaju ples na dnu. Tvrde da pozornost kantara, ali i ostalih riba, privlači kuckanje metalne varalice po tvrdom dnu. Zato varalicu puste na dno pa je podignu s četiri do pet trzaja štapa i namotaja role. Potom varalicu spuste s dva do tri trzaja štapa uz jedan do dva namotaja role. Sve se to izvodi vrlo polako, a kad se varalicu podigne na deset do petnaestak metara od dna, ponovno je spuštamo do njega i postupak se ponavlja.
Tri priveza
Neusporedivo najlakše i s najmanje specijalne opreme kantar se lovi kančanicom. Dok tijekom mrijesta luduje, najbolje sa završnjakom tipa očenaš (paternoster) posebno prilagođenim lovu kantara. Naime, kako kantar ne skuplja hranu samo na dnu nego i poviše njega, priveze (pjoke) s udicama treba postaviti znatno dalje od olovnice na kraju pribora nego što je to uobičajeno kod svaštarske kančanice. To znači da dužina priveza koji nosi olovnicu treba biti barem jedan metar, a dužina priveza i razmak između njih do pola metra, ovisno o dužini štapa i željenom broju priveza s udicama (najbolje tri). Završnjak je najbolje izraditi od najlona, još bolje od nevidljive FC strune promjera 0,20 do 0,30 mm, odnosno 0,30-0,35 mm.
Završnjak je najbolje kompletirati s tri priveza na kojima su relativno male udice, kao za vertical jigging. Poželjne udice su oblika Beak s prstenom za vezivanje, ali koristiti se mogu i parangalke, odnosno udice oblika Aberdeen, te kristalke.
Osnovnu strunu je najbolje izraditi od PE višenitke. S obzirom na njezinu malu debljinu i veliku dužinu završnjaka, nije lako, a ni ugodno, loviti preko prsta, pa ili treba koristiti deblju strunu ili suvremenu opremu, štap i rolu. Najprimjereniji je štap dužine 180 do 240 centimetara, obvezno brže, akcije A, eventualno B, te velike osjetljivosti vršnjaka. Na njega je potrebno montirati kvalitetnu rolu barem srednje brzine, obvezno s vrlo preciznom i kvalitetnom kočnicom. Dovoljna je srednje velika, do broja 50.
Korisna primama
Ne samo sada kad se najintenzivnije hrani, nego ni inače, nije osobito važno što natičete na udice namijenjene lovu kantara. To mogu biti komadi svježe srdele, gavuna ili lignje, trpa, školjki… Unatoč njegovu dobrom apetitu, prije i tijekom lova, pogotovo noćnoga, kantara je dobro primamljivati, barem dok se njegov plov ne primami na uski prostor. Primamu je najbolje praviti od samljevene mješavine svježe i soljene srdele. Preslana će brzo primamiti kantare, ali ih i potjerati. Primamu treba spustiti malo poviše dna, a zatim svako malo, ovisno o tome kako riba radi, protresti.
S primamljivanjem treba početi čim se plovilo usidri nad vrhom ili padinom braka, najbolje strmijom. Kad se spusti pribor, treba pričekati da olovnica dotakne dno pa ga podignuti pola do jednog metra, čak i više ako se lovi nad livadom posidonije, odnosno ovisno o tome na kojoj dubini riba počne gristi.
Ako je u blizini, kantar će se brzo i žestoko oglasiti. Mamac će napasti, trgati i gutati te za nekoliko sekundi biti zakačen na udicu ili je posve ogoliti. Ako duže vrijeme ne bude napada, to još ne znači da kantar nije na braku. Naime, on ga običava obilaziti, čak i više njih ako su u nizu, pa se može dogoditi da ne vidi mamac. Kad se zakači, ne treba mu kontrirati previše jako, jer bi se moglo dogoditi da mu udica prekine usnicu za koju se najčešće zakači.
Očajničko trzanje
Na udici će se trzati, povremeno očajnički, što stvara dojam da je riječ o krupnijoj ribi nego što je ulovljena. I pri prihvatu može doći do ponekog jačeg trzaja, ali u pravilu otpor prestaje pružati na pola puta do površine.
Kantar se može loviti danju i noću. Skosavanjem najbolje danju, osobito u poslijepodnevnim satima, posebice ako je more mirno. Poput većine riba, voli plimu, a od vjetrova one iz trećeg kvadranta. Intenzivno se hrani po jugu, ali loviti se udicom može i po buri.
Oni koji ga ciljano ili barem često love tvrde da mu je apetit posebno dobar prvog dana iza punog mjeseca.
Prirodnim mamcem noću se love još bolje nego danju, s tim da će ih vrlo razvijeno čulo mirisa do ješke dovesti i u potpunome mraku, u onim noćima bez mjesečine, pa uz to još i oblačnim. Ipak, bolje je da s neba nešto svijetli. Ulovljenog kantara dobro je izmjeriti i, ako je kraći od 18-20 cm, vratiti u more, iako zakon to ne nalaže. Tako će mu se omogućiti barem jedno mriješćenje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....