Splitska kardiologinja o masivnom infarktu, bolesti od koje je umro Bandić: Vrijeme reakcije je ključno

Iznenadna smrt Milana Bandića šokirala je Hrvatsku, a masovni srčani infarkt stavila u prvi plan. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u Hrvata, pa je dobro znati tko je u ugroženoj skupini, kako prevenirati srčane bolesti, ali i kako postupiti u slučaju infarkta bliske osobe. Važne pojedinosti i detalje o srčanom udaru pojasnila nam je liječnica Duška Glavaš, kardiologinja koronarne jedinice splitskog KBC-a.

- U osnovi se radi o smanjenoj, nekada i potpuno prekinutoj cirkulaciji u koronarnim krvnim žilama koje napajaju srce, zbog čega srčani mišić nema dovoljnu prokrvljenost što ima za posljedicu oštećenje srčanog mišića, nekad u nepovratnom krugu do smrti. U podlozi može biti značajno oštećena dominantna krvna žila ili višežilna koronarna bolest. Tada se obično radi o velikom infarktu koji se očituje difuznim promjenama elektrokardiograma. Pri tome bolesnici mogu brzo razviti znake kardiogenog šoka, popuštanja srca i fatalnog ishoda - pojašnjava nam kardiologinja ističući kako koronarna krvna žila može biti začepljena djelomično ili u potpunosti.

Nagovještaji infarkta

- Srčani infarkt se može prezentirati na puno načina: predinfarktnim stanjem uz povremene kraće bolove u prsištu (najčešće provocirane naporom), iznenadnom jakom boli, gušenjem uz pritisak i bol, gubitkom svijesti, u čijoj je podlozi najčešće aritmija.

Bol kod srčanog udara uobičajeno je jaka, javlja se iznenada i duže traje. Najčešće je smještena iza prsne kosti, no može biti i na drugim mjestima u prsištu, uz širenje prema rukama, vratu i leđima. Nekad počinje u području žličice, pa se zna zamijeniti s probavnim tegobama. Nažalost, jedan od prvih znakova zna biti maligna aritmija, pri čemu se bolesnici iznenada sruše bez svijesti. U ovim okolnostima nužno je odmah započeti s mjerama oživljavanja.

Posebno je bitna brzina medicinskog tima i defibrilacija. Oboljeli od dijabetesa su ugroženiji, budući da u ovoj skupini bolesnika postoji dodatna mogućnost tihe ishemije, a znaci bolesti mogu biti nespecifični - napominje kako prsnu bol treba uvijek ozbiljno shvatiti i javiti se liječniku, bilo obiteljskom ili Hitnoj pomoći kako bi se što prije postavila dijagnoza i započelo liječenje, imajući na umu da postoje i druge bolesti koje mogu oponašati infarkt.

Brza reakcija je ključ

- Vrijeme je ključni faktor kako bi se spriječila progresivna nekroza, odnosno odumiranje srčanog mišića, doslovno se mjeri minutama. Od samopomoći, najvažnije je nazvati hitne službe, a dok ne dođu, dobro je da pacijent ne ostane sam, da miruje, može se uzeti andol i nitroglicerin, ako je dostupan - pojasnila nam je i što se događa s pacijentom kada ga preuzme hitna medicinska pomoć.

- Snima se elektrokardiogram i izvade nalazi, posebno je značajan srčani enzim troponin. Ako se uoče kliničke promjene akutnog infarkta miokarda, odmah se poziva tim za snimanje krvnih žila srca, nakon čega se odlučuje o intervenciji. Nekad je potreban i kardiokirurški zahvat - kaže dr. Duška Glavaš.

Nabraja nam i poznate rizične faktore: povećan tlak i masnoće, šećernu bolest, kardiološke bolesti u obitelji, povećanu težinu, pušenje, poremećaje funkcije štitnjače, aterosklerotsku bolest krvnih žila i mozga, kroničnu opstruktivnu bolest pluća, oštećenje bubrega,.

Stres je neprijatelj

Izuzetno ugrožena skupina za razvoj akutnog koronarnog sindroma su osobe izložene stresu i stresnim zanimanjima, ljudi koji rade stresne noćne poslove koji remete bioritam kao što su medicinari, posebice oni koji rade u intenzivnoj skrbi, vatrogasci, policija, menadžeri, novinari...

- Danas, u vrijeme suvremenih tehnologija, život se ubrzao, što ima svoju cijenu, nekad i preveliku. Osim navedenih faktora presudni mogu biti i dodatni okidači bolesti u određenim okolnostima, kao što je psihofizički napor, pojačano konzumiranje jela, pića i cigareta, promjene vremena, infekcije.. Osim srčanog infarkta, bol u prsištu se može razviti i kod bolesti aorte, kao što je disekcija, gdje iznenada može doći do rupture. Pacijenti s embolijom pluća mogu imati sličan pritisak u prsištu. Zadnje vrijeme imamo povećan broj hospitalizacija ovakvih bolesnika, moguće dodatno vezano za Covid infekcije i način života - pojašnjava liječnica navodeći kako bi svakako trebalo raditi na prevenciji i korekciji rizičnih faktora.

- Puno možemo napraviti prestankom pušenja, zdravim životom i prehranom, vježbanjem, uz pokušaj smanjivanja izlaganja stresu, a ako se korona koronarni incident dogodi, treba što prije napraviti intervenciju, jer je pri tome, kako smo već napomenuli, svaka minuta bitna.