Je li u ljeto ove godine oko nadogradnje i održavanja sustava eFondovi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU), koje danas vodi ministrica Nataša Tramišak, sve do kraja odrađeno transparentno i u skladu sa zakonima?
Radi se, podsjetimo, o istom onom sustavu čije je osnovno programsko rješenje nabavljeno 2016. godine u mandatu Tomislava Tolušića, da bi njegova nasljednica Gabrijela Žalac nakon toga raspisala još dva natječaja i u istu svrhu razvoja i održavanja potrošila dodatnih skoro 26 milijuna kuna. Posao, koji ne treba miješati s onim oko 16 milijuna kuna vrijednoga sustava PLUR zbog kojeg je Žalčeva završila iza rešetaka, dobila je tvrtka Omega Software, u kojoj je do lani vlasnički udio imao i Miroslav Škoro.
Ugovor je za eFondove istekao u ljeto ove godine i aktualno čelništvo MRRFEU je planiralo potrošiti novih 4,5 milijuna kuna. Već se počelo kuhati oko Žalac i za glavu su se uhvatili kada su prije provedbe natječaja proveli savjetovanje i na stol dobili novu Omeginu informativnu ponudu od 32,9 milijuna kuna, ali i još 22 tvrtke koje se bave istim stvarima.
Posao, a da je natječaj uopće nije raspisan na koncu dobiva Fina s objašnjenjem da bi sve drugo, bilo da je odabrana Omega, bilo netko drugi, ugrozilo pravila tržišnog natjecanja. Nešto što nazivaju "razvojnim okruženjem" krivo je da se nije mogao provesti transparentan postupak nabave. Je li baš tako?
Kontra Pravilnika
Proteklih dana razgovarali smo s više eksperata koji obaraju takvu tezu i u pitanje dovode najvažnije stavke kako ovog, tako i drugih natječaja – rokove, cijenu i jednake uvjete za sve takmace.
- U jednom od razgovora nakon izbijanja 'afere softver' – kaže jedan od naših sugovornika - ministrica Tramišak izjavljuje da je dokumentacija o nabavi bila u pripremi s procijenjenom vrijednosti od 4,5 milijuna kuna za razdoblje do 2027. godine. Ona, međutim, ne spominje podatak da je u dokumentu objavljenom 1. ožujka 2021. godine na internetskim stranicama MRRFEU pod nazivom 'Analiza tržišta - Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi', isto to Ministarstvo navelo da je rok izvršenja ugovora za usluge nadogradnje dvije godine od potpisa ugovora, a za usluge održavanja četiri godine od potpisa ugovora. Prema istoj analizi, broj traženih stručnjaka/dana bio je 5040 za ukupno razdoblje, što znači da je Ministarstvo bilo spremno za uslugu održavanja i nadogradnje ovog sustava kroz postupak javne nabave platiti 892 kuna za jedan dan rada stručnjaka. Ako bi se 12 milijuna kuna, koliko vrijedi sporazum o pružanju podrške sustavu eFondovi, potpisan 12. srpnja 2021. između Ministarstva i FINA-e, podijelilo s istim brojem stručnjak/dana, dakle s 5040, proizlazi da je jedan dan rada stručnjaka FINA-e skuplji skoro tri puta te iznosi 2380 kuna. Uz to, uslugu održavanja sustava eFondovi FINA će pružati znatno kraće, samo do 31. prosinca 2023. godine, što znači 29,5 mjeseci umjesto 48 mjeseci, koliko je predviđeno Analizom tržišta temeljem koje je Ministarstvo dostavilo na adrese elektroničke pošte 23 gospodarska subjekta te objavilo na svojoj internetskoj stranici.
Po njemu, posve je nebitno što je nudila Omega, već se pita što je s nikada objavljenim ponudama ostale 22 tvrtke jer bi pravo tržišno natjecanje pokazalo je li posrijedi kriva procjena MRRFEU-a i bi li se našao netko tko bi po zadanoj cijeni ponudio usluge održavanja i nadogradnje sustava, znači za 4,5 milijuna kuna, umjesto 12, koliko je dano Fini.
Poznavatelji područja javne nabave s kojima smo razgovarali uputili su nas i na članak 8. Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi kojim je propisano da se informacije prikupljene analizom tržišta ne smiju interpretirati tako da imaju za posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja ili kršenje načela zabrane diskriminacije i transparentnosti. Čini se da je svojim postupanjem ministrica Tramišak otišla upravo u pravcu onoga što ovaj Pravilnik zabranjuje.
- Ovdje – napominje naš izvor – također treba istaknuti činjenicu koju Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije navodi u priopćenju prilikom potpisivanja 12 milijuna kuna vrijednog sporazuma s FINA-om, a to je da se nepovratnim sredstvima jačaju administrativni i financijski kapaciteti FINA-e za obavljanje poslova na upravljanju sustavom eFondovi. S obzirom na to da bi se u postupku javne nabave, da je ikada pokrenut, za taj posao javile informatičke firme s izgrađenim kapacitetima, sposobne za pružanje usluga održavanja i nadogradnje sustava eFondovi, njihovo jačanje kapaciteta ne bi trebalo plaćati iz fondova Europske unije.
Što će reći revizori EU-a?
Osim toga, dodat će, postavlja se i pitanje zašto je ministrica Tramišak više od godinu dana plaćala podršku sustavu koji, kako sama tvrdi, ne funkcionira dobro i ima čak i sigurnosne nedostatke.
- Ako postojeći trenutni sustav ne radi dobro te ima sigurnosne nedostatke, i ako ministrica tvrdi da će se izgraditi novo informacijsko rješenje, zašto u Analizi tržišta Ministarstvo tvrdi da je sustav eFondovi u procesu prilagodbe za novo proračunsko razdoblje u kojemu će se provoditi novi Operativni programi te zašto Analiza tržišta nije pružila informaciju gospodarskim subjektima o potrebi izgradnje novog sustava? Dapače, u Analizi tržišta poslanoj prema 23 gospodarska subjekta, navodi se da će se postojeća arhitektura sustava prilagoditi kako bi podržavala i dodatne operativne programe te će se glavni podaci sustava doraditi novim tablicama s novim nadležnostima tijela nad pojedinim segmentima provedbe novih Operativnih programa. Možda ćemo uskoro saznati i što o ministričinim tvrdnjama i postupcima imaju reći revizori EU-a, s obzirom na to da je pouzdan sustav eFondovi osnovni uvjet za korištenje EU fondova iz dva operativna programa – „Konkurentnost i kohezija“ te „Učinkoviti ljudski potencijali“ – slaže se više naših suradnika, koji očito ovu priču drže daleko od završene.
S više otvorenih pitanja oko posla s Finom ovih dana smo suočili MRRFEU, prije svega onom o kakvom se točno razvojnom okruženju radilo da se nije mogao provesti transparentan postupak nabave. Inzistiraju da posao nije dodijeljen Fini i ne radi se ni o kakvom ugovoru, već je dio sporazuma kojima su ministarstva financija i regionalnoga razvoja i 'na potpuno zakonit način omogućili jačanje kapaciteta i kompetencija zaposlenika tvrtke u sto postotnom državnom vlasništvu u sklopu kojih će ista imati i konkretne obaveze na projektima koje spominjete'.
- S Finom nisu potpisani ugovori o pružanju usluga i nema direktne dodjele posla. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Fina sklopili su 12. srpnja 2021. godine Sporazum o pružanju podrške sustavu eFondovi s ciljem pružanja podrške nadogradnje i održavanja sustava eFondovi koja će doprinijeti učinkovitoj provedbi programa Kohezijske politike EU-a, a na pružanju podrške sustavu eFondovi, angažirat će se 60 zaposlenika Fine. Fina za ovaj projekt nema podugovaratelja – poručili su uz demant onog što se može čuti posljednjih dana na tržištu, a to je da Fina morala pozvati u pomoć neke od specijaliziranijih tvrtki nego što je sama.
Usavršavanje stručnjaka
- Nakon potpisanog Sporazuma dodijelili smo Fini korištenje tehničke pomoći putem projekta naziva “Održavanje i nadogradnja sustava eFondovi” koji je započeo u srpnju 2021. godine, a trajat će do srpnja 2023. godine s ciljem financiranja plaća i razvoja djelatnika koji će raditi na projektu. Ukupni prihvatljivi troškovi projekta iznose 14.117.089,50 kuna, a iznos nepovratnih sredstava je 11.999.526,07 kuna. Drugim riječima, za projekt će se iz EU fonda osigurati 85% nepovratnih sredstava, dok ostatak Fina financira vlastitim sredstvima. Tehnička pomoć koristit će se za plaćanje djelatnika koji rade na postojećem i novom sustavu, a po principu kao što to rade posrednička tijela razine 1 i posrednička tijela razine 2 (SAFU, HAMAG BICRO, HZZ…). Fini su na ovakav način omogućena sredstva tehničke pomoći Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u iznosu od 12 milijuna kuna kroz koja oni plaćaju i usavršavaju tim stručnjaka dok rade na nama potrebnom sustavu.
Prijavili su sufinanciranje maksimalno 60 djelatnika, a koliko će od toga iskoristiti za vrijeme projekta, vidjet će se na kraju projekta – tvrde u Ministarstvu.
Po njima nema ništa sporno u tome što Fini, iako je od dodjele posla prošlo skoro pola godine, još ništa nije plaćeno. Po nekima, problem je što ova agencija uopće još uvijek nije akreditirana, odnosno nema pravo na dodjelu izravne tehničke pomoći.
- Fina kao i svaki drugi korisnik nepovratnih sredstava prvo mora odraditi aktivnosti, opravdati dokazima plaće djelatnika te tek tada može primiti isplatu - poručili su iz MRRFEU-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....