Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak 1,5 milijardi ljudi na svijetu ima rizik da im štitnjača ne funkcionira pravilno, a najčešće je to zbog nedostatka joda. Umorni ste, udebljali ste se i teško gubite nagomilane kilograme, osjećate se depresivno, često vam je hladno, imate neredovite stolice, kvaliteta kose se mijenja, ona postaje tanja i mnogo osjetljivija...
– Sve su to simptomi koje većina nas povezuje s procesom starenja, osobito u vrijeme menopauze, ali to mogu biti i znaci usporavanja metabolizma jer žlijezda štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona – kaže nutricionistica dr. Lejla Kažinić Kreho, vlasnica nutricionističkog dijagnostičkog centra "Doctor Nutrition Bar", te podsjeća da štitnjača proizvodi hormone potrebne za normalan rad srca, djeluje na spolnu želju, mjesečnice, raspoloženje, kao i na funkcije mozga.
Slabije lučenje hormona štitnjače – kod žena je čak sedam puta vjerojatnije nego kod muškaraca, a rizik se s godinama povećava. To je stanje najčešće nasljedno, može ga izazvati slabljenje imuniteta, zbog kojeg onda strada normalan rad tireoidne žlijezde, ali uzrok može biti i manjak joda, neki lijekovi, kirurški zahvati, a ponekad i poremećaj žlijezde hipofize.
– Štitna žlijezda smještena je u našem vratu i odgovorna je za brzinu metabolizma izlučivanjem hormona T3 – trijodtironina i T4 – tiroksina, koji su odgovorni za brzinu sagorijevanja kalorija i iskorištavanje energije – pojašnjava doktorica.
Ako štitnjača luči previše hormona, dolazi do stanja poznatog kao hipertireoidizam, čije osnovne odlike su mršavost, hiperaktivnost, neplodnost, intolerancija na toplinu, neredovite mjesečnice, problemi sa spavanjem, lomljivi nokti, znojenje, tremor, gubitak kose, očne jabučice prema van i uvećani i ubrzani otkucaji srca.
Ako štitnjača luči manje hormona, dolazi do stanja poznatog kao hipotireoidizam, kojeg karakterizira povećana tjelesna težina, poteškoće u gubljenju kilograma, lošije iskorištavanje kalorija, problem s plodnošću, umor, depresija, intolerancija na hladnoću, pojačano menstrualno krvarenje, artritis, suha koža, zaboravnost, umor, otečenost lica, gubitak dlaka na obrvama, povećana vizualno štitnjača, opstipacija, usporeni otkucaji srca.
Osobe kod kojih postoji hormonalni disbalans najvjerojatnije će pripadati jednoj od ove dvije grupe: u prvoj se T4 ne može efektno konvertirati u T3, a u drugoj se radi o nedovoljno dobrom funkcioniranju pituitarne žlijezde, što dovodi do nedovoljne proizvodnje TSH – tiroida stimulirajućeg hormona te štitnjača ne proizvodi dovoljno T4 – tiroksina.
Kako možemo utvrditi da štitnjača ne funkcionira kako treba?
– Da bi se utvrdilo stanje hormona, najbolje je napraviti krvne pretrage, iako se ponekad blaži oblici hipotireoidizma tako ne mogu ni otkriti. Važno je znati da stres uvelike utječe na funkciju štitnjače tako što se tijekom prolongiranog stresa kortizol, hormon stresa, povećava, a isto smanjuje proizvodnju TSH. Uostalom izmjerite sami tjelesnu temperaturu – BAROV test.
Pokazatelj slabijeg rada štitnjače je blago spuštanje tjelesne temperature i osjećaj hladnoće. Provjerite tjelesnu temperaturu tako da je mjerite termometrom ispod pazuha 10 minuta, odmah nakon jutarnjeg buđenja. Ako je temperatura niža od 36,4 °C, a prepoznajete neke od navedenih simptoma, možda je posrijedi slabije lučenje hormona štitnjače. Vrijednosti mjerenja temperature najbolje je uzimati tri dana zaredom.
Postoji mediteranski eliminacijski program za reprogramiranje štitnjače. U čemu se on sastoji?
– Znate li da ako sada samo pomislite na hranu to već uzrokuje promjenu razine inzulina i hormona što stimulira apetit?!
Iako zvuči kontroverzno, sada pravilo manjih a češćih obroka ne vrijedi – jedite samo tri glavna obroka na dan. Leptin – protein koji luči neželjena mast iz tijela te čija povećana količina u tijelu nas čini manje gladnim – ovako raspoređenim obrocima optimizirat ćete njegovu ravnotežu.
Koliko je važan doručak, kao prvi dnevni obrok?
– Štitnjača voli bogat i nutritivno jak doručak. Evo i zašto. Doručak pomaže da se izgubi višak kilograma, stabilizira razinu šećera u krvi, snižava kolesterol, poboljšava koncentraciju i memoriju, čini nas opuštenijima, hrani naše mišiće te ćemo se osjećati mnogo energičnijim i manje umornim. Osim toga, doručak nam omogućava da unesemo i aporbiramo važne nutrijente. Stoga jedite veliki doručak jer unos kalorija, najviše tijekom doručka, dovodi do bržega gubljenja na težini.
A što jesti?
– Uživajte u proteinima, jer kada se unesu ujutro u većim količinama nego u ostalom dijelu dana, ubrzaju metabolizam te tako i efektnije sagorijevaju kalorije, što je način da "probudite" štitnjaču. Idealan odabir je smoothie koji obiluje proteinima, zdravim mastima i voćem, odnosno povrćem koje je negoitrogeno.
Za ručak uživajte u biljnim vlaknima koja absorbiraju vodu u tijelu te je izbacuju van, usporavaju probavne procese u tijelu, te tako preveniraju dramatičan skok šećera u krvi, što nas čini gladnima, a uz sve ovo snižavaju kolesterol. Uživajte u hrani bogatoj biljnim vlaknima u kombinaciji s visokokvalitetnim proteinima.
Večera je zadnji i najlaganiji obrok dana. Odlučite se za povrtnu juhu ili povrtni ratatouile od tikvica, patliđana, crvenih paprika, celera. Ovaj zadnji obrok ne smije biti velik jer se treba navikavati na manje porcije. Večera mora biti završena najmanje tri sata prije nego odete u krevet, a osjet lagane gladi je poželjan. Odlazak u krevet s polupraznim "trbuhom" i nižim vrijednostima inzulina "tjera" tijelo da troši naslage masti, a to je upravo ono što želimo postići. Pravilo koje vrijedi zapamtiti jest da razmak nejedenja između večere i doručka mora biti najmanje 11 sati!
Postoje li još neka pravila koja je korisno uvesti u prehranu?
– Postoje. Potrebno je uvesti prehranu niskoga glikemijskog indeksa. Velike oscilacije šećera u krvi imaju negativan utjecaj na žlijezde s unutarnjim izlučivanjem. Potrebno je smanjite unos rafiniranih bijelih varijanti namirnica kao što su šećer, razne gotove slastice, bijela riža i bijeli kruh te jesti hranu niskoga glikemijskog indeksa s dosta svježeg ekološkog voća i povrća.
Esencijalne masne kiseline iz različitih vrsta sjemenki, naročito chia sjemenki su presudne za zdravlje žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem.
Postoje i namirnice koje treba izbjegavati, ili barem ograničiti njihov unos. Naime, povrće iz obitelji krstašica kao što su kupus, brokula, prokulice sadrže kemijsku supstanciju thiouracil koja usporava funkciju štitnjače.
Sličan efekt ima i kikiriki iako ima vrlo nizak GI, pinjoli, proso. Povrće iz obitelji krstašica izuzetno je zdravo i ima nizak GI, no nije preporučljivo jesti ga sirovog ako štitnjača nije u ravnoteži. Neka istraživanja pokazuju da kuhanje umanjuje njihovo goitrogenično djelovanje na štitnjaču.
Aminokiselina vrlo važna za tiroidnu žlijezdu je L-tirozin, koju naše tijelo proizvodi iz fenilalanina, koji se nalazi u zobi, orašastim plodovima, mahunarkama – grahu, slanutku i leći.
Jod omogućuje normalan rad štitne žlijezde, stoga je hrana bogata jodom, poput morskih algi, važna da bi se osigurao dovoljan unos joda. Morske alge možete dodati mnogim jelima, a možete uzimati i alge kelp u obliku tableta.
No prvo morate znati da i vašem organizmu nedostaje joda ili ga pak ne smijete uzimati! Selen je važan za rad štitnjače, a često ga ne unosimo u dovoljnim količinama. Razlog može biti nedovoljan unos namirnica koje ga sadrže, kao što je brazilski orah, a često je i tlo na kojem se uzgaja voće i povrće siromašno selenom. Najbolje bi bilo uzeti kvalitetnu multivitaminsko-mineralnu formulu koja sadrži dnevne doze selena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....