Popularni meteorološki portal Severe Weather Europe u svojim posljednjim objavama izazvao je veliki interes javnosti i medija najavivši veliku smjenu fenomena "La Nina" i "El Nino", koji nerijetko "diktiraju" prilike na globalnoj meteorološkoj sceni. Nakon dužeg razdoblja (u ovom slučaju blage) hladne faze "La Nina", na scenu stupa "El Nino", odnosno "dječačić", kako mu tepaju ribari u Južnoj Americi, dok mu autori spomenutog meteorološkog portala ne tepaju, znajući da znanstvenici godine “El Nina” povezuju s rekordnim temperaturama.
U ovom slučaju, "dječačiću" je, zbog velikog potencijala njegovog razvoja na koje upućuju posljednje prognoze, dodijeljeni prefiks -super, posljedično tomu, sve glasnije se "šuška" i o rekordnim temperaturama zraka u ljetnim mjesecima.
Čeka li nas pakleno ljeto, kako nastaje "El Nino" i kakve bi posljedice ovaj fenomen mogao ostaviti po "Lijepu našu", za "Slobodnu" otkriva prvi čovjek Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Glavni ravnatelj, dr. sc. Ivan Güttler, koji, za ovu priliku, našim čitateljima pomaže u otklanjanju vječite dileme- Kad‘ na godišnji?
Gospodine Güttler, proteklih dana dosta slušamo o formiranju „ super El Nina“, fenomena koji bi ove sezone mogao biti povijestan, jesu li takve najave točne?
-Najave su utemeljene, ali još uvijek nose dozu neizvjesnosti. Najnovija travanjska prognoza ENSO-a (El Niño–Southern Oscillation), velikog klimatskog obrasca u Tihom oceanu koji utječe na vremenske prilike diljem svijeta, a koju izrađuje Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) temelji se na više od 20 numeričkih modela (tzv. ansambl prognoza). Svi članovi ansambla predviđaju razvoj umjerenog do jakog El Niña do sredine lipnja, a njihova visoka podudarnost povećava pouzdanost takvog scenarija. S druge strane, otprilike polovina modela za listopad predviđa da će temperature površine mora u regiji Niño 3.4, ključnom području tropskog Pacifika između 5° sjeverne i 5° južne geografske širine te 170° i 120° zapadne dužine, prelaziti 2,5 °C iznad prosjeka. Upravo se u toj regiji prati Niño 3.4 indeks, glavni pokazatelj jačine El Niña. Termin „super" El Niño se neslužbeno koristi kada anomalija prelazi 2 °C. Ako se prognoze ostvare, mogli bismo govoriti o jednom od najjačih događaja u povijesti mjerenja.
Prirodna pojava
Što je fenomen „El Nino“ i kako nastaje, kako utječe na razvoj vremena?
-El Niño je prirodna pojava koja se obično javlja svakih dvije do sedam godina, kada se površina mora u ekvatorijalnom Tihom oceanu zagrije iznad uobičajenih vrijednosti. Nastaje zbog složenog međudjelovanja atmosfere i oceana: slabljenjem pasata, vjetrova koji inače guraju zagrijani površinski sloj oceana prema zapadu, taj se topli sloj širi prema istoku. Takva promjena remeti uobičajeni raspored tropskih oluja i područja intenzivnog uzdizanja zraka (duboke konvekcije), što preslaguje atmosfersku cirkulaciju. Te promjene se odražavaju na mlaznu struju i globalnu raspodjelu tlaka, mijenjajući vremenske prilike daleko od samog Tihog oceana.
Može li „super El Nino“ dugoročno utjecati na procese u atmosferi u našem dijelu Europe?
- Europa, a osobito Sredozemlje, ne nalazi se na izravnoj liniji djelovanja ENSO-a, pa je njegov utjecaj ovdje slabiji i promjenjiviji nego, primjerice u Sjevernoj Americi ili jugoistočnoj Aziji. Ipak, istraživanja pokazuju da jaki El Niño često donosi hladnije i suše vremenske prilike tijekom kasne zime u sjevernoj Europi, dok na Sredozemlju može rezultirati iznadprosječno kišnijom zimom i ranim proljećem. Na globalnoj razini, El Niño pridonosi porastu prosječne temperature zraka. U Hrvatskoj njegov utjecaj nije jednoznačan, ali može, uz djelovanje i drugih čimbenika, pridonijeti stvaranju uvjeta za kišniju zimu. Ključno je pritom naglasiti „može“, budući da je ENSO samo jedan od klimatskih čimbenika koji oblikuju vremenske prilike...
Znanstvenici su pronašli poveznicu između izraženog „El Nina“ i rekordno toplih godina, kao što je primjerice bio slučaj prije desetak godina, možemo li već sada razmišljati o rekordnim vrućinama?
-Veza između El Niña i globalne temperature dobro je dokumentirana. Posljednji Super El Niño 2015./16., kao i slabiji događaj 2023./24., doveli su do uzastopnih godišnjih temperaturnih rekorda. Posljednji El Niño pridonio je tome da je 2024. trenutni nositelj titule najtoplije godine u povijesti mjerena. Ujedno i prva koja je premašila prag od 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje s kraj 19. stoljeća. Ukoliko se razvije novi, snažan događaj, on se nadovezuje na već prisutan trend globalnog zagrijavanja. U tom slučaju, njegovi bi klimatski učinci mogli biti široko rasprostranjeni i potrajati do 2027. Zato je razumno očekivati da bi 2026., a osobito 2027., mogle ponovno biti kandidati za obaranje postojećih temperaturnih rekorda.
Posljedice ‘El Nina‘
Kakav se učinak „El Nina“ očekuje na turističku sezonu, mogu li iznajmljivači „trljati“ ruke te krije li „dječačić“ (El Nino), posljedično, opasnost od nekih drugih vremenskih ekstrema?
-Za Jadran, najizgledniji scenarij je toplo do vrlo toplo ljeto, uz temperature mora iznad prosjeka. Takvi uvjeti, u pravilu, pogoduju turizmu, jer većina gostiju voli stabilno, sunčano vrijeme. No, topliji zrak i toplije more istodobno znače i više energije za rast i razvoj grmljavinskih nevremena tijekom nestabilnih dana, pa raste rizik od snažnih nevremena s velikom tučom, olujnim vjetrom i bujičnim poplavama. Također, produljena sušna razdoblja povećavaju rizik od požara otvorenog prostora, što je za priobalni turizam jedan od najvećih rizika. Također, stvaraju dodatne probleme i pritisak na funkcioniranje sustava opskrbe pitkom vodom. Upravo zato, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) kontinuirano razvija sustave za rana upozorenja na opasne vremenske pojave, dok je istodobno važno i informirati posjetitelje o specifičnostima našeg podneblja. Veliku pomoć u tome vidim u europskom sustavu Meteoalarm, platformi s čijim radom i načinom prenošenja informacija o meteo upozorenjima su naši gosti već upoznati u svojim matičnim zemljama.
„Dječačić“ ima i svoju seku (La Nina), možete li nam pojasniti o kakvom je tu fenomenu riječ?
-La Niña je „zrcalna sestra" El Niña, druga faza ENSO ciklusa u kojoj su pasati jači nego inače, a površinske vode ekvatorijalnog Tihog oceana hladnije od prosjeka. Njezini su učinci uglavnom suprotni: često donosi aktivniju atlantsku sezonu uragana, sušu u južnim dijelovima SAD-a i obilnije monsune u jugoistočnoj Aziji i Australiji. U Europi je njezin utjecaj, kao i kod El Niña, slabiji i promjenjiviji, no u prosjeku La Niña godine znače nešto niže globalne temperature u odnosu na El Niño godine. El Niño i La Niña zajedno čine ENSO ciklus, najjači element međugodišnje klimatske varijabilnosti.
Dugoročna prognoza
Uz spomenute fenomene, koje još parametre uzimate u obzir prilikom izrade dugoročnih prognoza vremena te koliko su doista pouzdane dugoročne prognoze vremena, možemo li se na njih „osloniti“?
-Uz ENSO, pratimo i druge oscilacije i klimatske faktore: temperature oceana na sjevernom Atlantiku (tzv. AMO), stanje arktičkog leda, promjene u stratosferi i polarnom vrtlogu te Madden-Julian oscilaciju. Naravno, u pozadini svega djeluje i dugoročni trend globalnog zagrijavanja. Suvremeni sezonski modeli, poput onih koje razvija Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), UK Met Office (UKMO) i National Centers for Environmental Prediction (NCEP), kombiniraju sve te informacije kako bi dali što pouzdaniju sliku mogućeg razvoja klime mjesecima unaprijed. U tome sve veću ulogu ima i umjetna inteligencija, osobito u prepoznavanju složenih obrazaca i dodatnoj obradi podataka. Ipak, pouzdanost sezonskih prognoza ostaje znatno niža od kratkoročnih. One daju procjenu vjerojatnosti odstupanja od prosjeka, a ne precizne vremenske parametre za neki specifični dan u ljetu ili drugoj sezoni. Treba ih čitati kao smjernicu, ne kao raspored.
Za kraj, možete li našim čitateljima otkriti kakvo nas ljeto čeka, hoće li se Dalmacija „kuhati“? Koji bi termin, uzimajući dugoročnu prognozu u obzir, bio dobar izbor za planiranje godišnjeg odmora?
-Prema aktualnim sezonskim prognozama Copernicusa i Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), ljeto 2026. godine u Hrvatskoj, osobito u Dalmaciji, vrlo će vjerojatno biti toplije od prosjeka, uz povećanu vjerojatnost toplinskih valova. Signal za oborine je manje izražen, ali blago upućuje na sušnije uvjete, posebno duž obale. Ako tražite ugodnije temperature i nešto manje gužve, druga polovina lipnja ili početak rujna često nude najbolju ravnotežu: more je još uvijek dovoljno toplo, a najizraženiji toplinski valovi obično još nisu ili su već prošli. Za one koji vole pravu ljetnu žegu, sredina srpnja i kolovoza najpouzdaniji su izbor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....