Nuspojave AstraZenecinog cjepiva još uvijek su predmetom brojnih agencijskih i laboratorijskih analiza, premda je krajnje nejasno je li temeljni razlog tome realni oprez ili politika i distribucijski spor EU birokracije s ovom farmaceutskom korporacijom.
Ima li nuspojave slične AstraZenecinim i rusko cjepivo, kojim se već naveliko koriste Srbija i Mađarska, a naručili su ga i u BiH i još nekim europskim zemljama? Sputnjik V još nije dobio odobrenje europske regulatorne agencije za lijekove, tako da za njegovu kvalitetu i eventualne štetnosti odgovara država koja ga primjenjuje, a ne proizvođač. Tek kad lijekovi dobiju europski certifikat, onda za njihove loše posljedice odgovara proizvođač, tj. vlasnik patenta.
Cjepivo Sputnjik V razvio je Institut Gamaleja u Moskvi, a preparat se zasniva na virusnom vektoru dva ljudska adenovirusa i veoma je sličan tzv. oxfordskom cjepivu koje je proizvela AstraZeneca. Tijekom kliničkih ispitivanja na Sputnjik V navodno nisu zabilježene ozbiljnije reakcije, nego mahom blage. Uključuju bol na ruci, mišićima i zglobovima, simptome groznice nalik na gripu, te glavobolju. Rjeđe nuspojave za ovo cjepivo protiv COVID-19, prema časopisu Lancet, uključuju želučane tegobe, oticanje limfnih čvorova, povećanje nivoa transaminaza i kreatinina.
Zapadni znanstvenici često sumnjaju u službene podatke o broju negativnih reakcija na Sputnjik V, te tvrde da bi one trebale biti učestalije zbog njegove velike sličnosti s AstraZenecinim cjepivom, no tu je teško razlučiti propagandu od znanstvene skepse. U medijima se podozrivo gleda na rusko cjepivo i zbog navodnog slabog izlaganja ruske populacije njegovom tretmanu, no to baš i ne odgovara istini: prema podacima agencije Bloomberg, do sredine ožujka u Rusiji je Sputnjikom V cijepljeno oko 7.5 milijuna ljudi: 3.5 posto stanovnika primilo je prvu dozu, oko dva posto dvije.
Srbijanski epidemiolog Zoran Radovanović u nedavnom je istupu pojasnio kako u Srbiji dominiraju kineska cjepiva kod kojih dosad nisu zabilježene zabrinjavajuće nuspojave. Veću brigu od nuspojava u Srbiji predstavlja dilema koliko kineski Sinopharm stvarno štiti od covida-19, pošto neki ljudi koji su primili kinesko cjepivo ponovno obolijevaju. Simptomi su bolesti u tom slučaju nešto blaži, ali se bolest ponavlja – upozorio je Radovanović.
Bez obzira na eventualne nuspojave, tretman ruskim i kineskim cjepivom mogao bi ubrzo postati problematičan u slučaju prekograničnih putovanja u mnoge europske zemlje. Projekt covid-putovnice koji se razrađuje u Bruxellesu bazira se na aplikaciji koja će, naime, priznavati samo cjepiva s europskim certifikatom. U tom slučaju, ni mnogi Mađari koji su tretirani kineskim cjepivom neće moći nikud izvan zemlje, dok oni koji su primili ruski Sputnjik V još imaju male šanse za kretanje, ukoliko taj preparat na kraju započete procedure doista i dobije zeleno svjetlo EMA-e.
Komentari
0