zasad nije kritično?

Što ostaje za lijekove kada 90% odlazi na plaće zaposlenih? Dužništvo veledrogerijama je rak rana, sustav je bolestan

Piše:

Objavljeno: 6. travnja 2021. 08:32

Tom Dubravec/Cropix

"Stalno se ponavljaju iste stvari. Uvijek uoči nekakvih izbora veledrogerije angažiraju PR agencije kako bi radile pritisak u medijima. Ranije smo plaćali dugove, trenutno smo u razgovorima.

Zadaća ministra Beroša je da vodi računa o financijama i rashodima. To treba biti prvi korak u rješavanju problema, a sve ostalo, poput doprinosa, idući je korak. Dostavljat će oni lijekove, ne brinite se. Svaki put isto završi", govorio je premijer prije nekoliko dana.

Premijer je tada rekao više puta kako će veledrogerije isporučivati lijekove te da ni jedan građanin neće biti zakinut s dostavom lijekova. Dodao je kako on ne zna da je ikad ikome falilo lijekova.

"Ne mogu odgovarati na hipotetska pitanja. Ne dolazi u obzir isplata u jednom trenutku 3,5 milijardi kuna duga. Što se to dramatično dogodilo danas?" pitao je premijer i dodao kako veledrogerije mogu to izdržati.

'Siluju medije'

"Mogu oni izdržati, imaju velike zarade, ne vidim da su gladni", rekao je premijer o dugu prema veledrogerijama.

Nešto kasnije je izjavio:

"Čudo su te PR agencije veledrogerija. Siluju medije da postavljaju ovakva pitanja, angažirat ću ih za Vladu", kazao je Plenković.

I onda je Vlada – odnosno Ministarstvo zdravstva u suradnji s Ministarstvom financija – na sastanku koji je održan u Ministarstvu zdravstva ponudila veledrogerijama između 800 i 900 milijuna kuna.

I odmah su iz veledrogerija rekli kako to nije dovoljno jer je ukupni dug hrvatskoga zdravstvenog sustava za lijekove i medicinski materijal oko 6,5 milijardi kuna, odnosno oko 855 milijuna eura. Tako da ovih 900 milijuna (oko 120 milijuna eura) zaista izgleda kao "kap u moru".

I nakon tog sastanka u Ministarstvu zdravstva gotovo su sve veledrogerije u Hrvatskoj upozorile kako neće moći isporučivati lijekove bolnicama.

Za to vrijeme, dok traje "natezanje" hoće li se i koliko platiti veledrogerijama, građani se i dalje nadaju da će u bolnicama imati sve lijekove "zlu ne trebalo".

Iz neslužbenih izvora doznajemo da u najvećoj i najvažnijoj bolnici u Hrvatskoj, KBC-u Zagreb, lijekova za sada ima, da ne nedostaje ničega i da imaju zalihe lijekova za predstojećih sedam do 10 dana.

A kakvo je stanje u KBC-u Split, drugoj hrvatskoj bolnici po veličini, rekao nam je zamjenik ravnatelja dr. Krešimir Dolić. Prema njegovim riječima, situacija s lijekovima nije izišla iz gabarita normalnog.

– Nemamo neke veće probleme oko isporuke lijekova i imamo nešto zaliha. Hrvatska Vlada je odvojila određena sredstva kako bi pomogla bolnicama u plaćanju barem dijela dospjelog duga. Tako smo mi u Splitu dobili oko 33 milijuna kuna za pokrivanje dijela duga, odnosno dijela dospjelih obveza – rekao nam je dr. Dolić.

Ništa novo

Problem veledrogerija i lijekova odavno je gorući i on nije prisutan samo u mandatu ove Vlade. I prije su bolnice dugovale veledrogerijama, i dalje će im bolnice dugovati, i stalno ćemo se vrtjeti u krug.

No, najveći problem je u neracionalnom zdravstvenom sustavu, koji se povlači od osamostaljenja hrvatske države. I nitko se nikad nije uhvatio u koštac s rješavanjem toga problema, s pravim zdravstvenim reformama.

Tako u državi od 4,1 milijun stanovnika postoji više od 60 raznih bolnica – od KBC-ova, preko općih do županijskih i specijaliziranih bolnica.

Sljedeći problem je što one nemaju dovoljno velike bolničke limite, koje im isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), kako bi podmirivale sve svoje obveze.

Tako u KBC-u Split limit iznosi nešto više od 60 milijuna kuna, a još je prije 10 i više godina tadašnji ravnatelj KBC-a Split dr. Dujomir Marasović upozoravao kako im je tadašnji limit od 72 milijuna kuna premali za sve što splitskoj bolnici treba.

A od vremena dr. Marasovića do dr. Julija Meštrovića, koji je sadašnji ravnatelj KBC-a Split, medicina je uznapredovala i poskupjela, a limit se smanjio. Tako, na primjer, u KBC-u Split više od 90 posto toga mjesečnog limita odlazi na plaće zaposlenika i potrošni materijal.

Najveći problem je u tome što bolnice u odnosu na HZZO imaju "dampinške" cijene, odnosno bolnička usluga je skuplja negoli je HZZO plaća.

Isto tako, u hrvatskim bolnicama su se podizale plaće, podnosile su se tužbe zbog neisplaćenih prekovremenih sati, i sve to bolnice moraju platiti.

Nužne reforme

Dakle, sustav vapi za reformama, treba ga racionalizirati, a ne da svako malo "veće selo" u Hrvatskoj ima bolnicu, jer u protivnom ovakve drame oko isporuke lijekova bit će hrvatska svakodnevica.

Samo da netko u nekoj od hrvatskih bolnica u međuvremenu ne umre jer bolnica nije imala lijek budući da ga nije mogla platiti.

Naravno, ljudi su uvijek najosjetljiviji na one najteže bolesnike. Zbog toga smo i nazvali dr. Eduarda Vrdoljaka, predstojnika Klinike za onkologiju i radioterapiju.

– Za sada lijekova imamo dovoljno i ne oskudijevamo ni u čemu. Naši pacijenti imaju sve potrebno, a nekih zaliha nemamo jer za onkološke lijekove, koji su iznimno skupi, ne smiju postojati zalihe – kratko nam je rekao dr. Vrdoljak.

OB ŠIBENIK: Imamo lijekova za sve, barem za mjesec dana!

– U ovom trenutku nemamo problema s lijekovima jer nas je, kao i ostale bolnice u Hrvatskoj, blokirala samo jedna veledrogerija, Medika, a sve druge nastavile su s isporukom lijekova.

Normalno funkcioniramo i, bez obzira na tu jednu blokadu, u ovom trenutku imamo dovoljno lijekova za barem jednomjesečnu potrošnju, i to za sve bolesnike, pa čak i za one najteže, onkološke, tako da sukladno tome niti ne očekujemo – barem zasad – nikakve probleme u funkcioniranju – kazala nam je Sanja Jakelić, ravnateljica Opće bolnice Šibenik.

Medika je, kazala nam je, blokirala sve one koji imaju neplaćene obveze dulje od 60 dana, dok su ostale veledrogerije postupile drukčije pa idu na uvjetnu isporuku – koliko (starog duga) platiš, toliko (novih lijekova) dobiješ.

Z. PILIĆ

OB ZADAR Do 12. travnja svi pacijenti sigurni

Ravnatelj Opće bolnice Zadar dr. Željko Čulina tvrdi da trenutno nikome ne nedostaje lijekova te da imaju zalihe.

– Bolnica je pripravna i imamo zalihe lijekova za cijeli tjedan. Nadam se da će resorno ministarstvo i Vlada RH pomoći da prebrodimo ovu situaciju – istaknuo je ravnatelj zadarske bolnice, dodajući kako su do 12. travnja svi pacijenti OB Zadar sigurni.

Do tada, kaže, neće biti problema s lijekovima za onkološke bolesnike, ali ni za sve pacijente koji se liječe od koronavirusa.

– Ne sumnjam da resorno ministarstvo i Vlada RH neće pronaći rješenje za problem duga prema veledrogerijama, a ako ga oni ne pronađu, onda će bolnica sama naći rješenje – kaže dr. Čulina. Jedan je od najvećih problema zadarske bolnice i njezinih dugova mjesečni limit.

– Maksimalni mjesečni iznos za pružanje bolničke i specijalističko konzularne zdravstvene zaštite iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, odnosno "limit" bolnice, iznosi 18,9 milijuna kuna, dok nam samo prosječni mjesečni rashodi za zaposlene iznose oko 20,3 milijuna kuna.

U takvoj je situaciji teško funkcionirati, ali mi, kao ravnateljstvo, snalazimo se na sve moguće načine i učinit ćemo sve kako bi naši pacijenti dobili lijekove. Ponavljam, do 12. travnja su sigurni, a nadam se da će tako i ostati.

Zadarska je bolnica, unatoč smanjenom obujmu rada zbog pandemije, u prva dva mjeseca ove godine fakturirala ukupno 3,2 milijuna kuna preko utvrđenog limita.

Ukupne obveze OB Zadar do kraja veljače iznosile su 154 milijuna kuna, od čega na lijekove i potrošni medicinski materijal otpada 115 milijuna kuna.

Ukupan je iznos dospjelih obveza 98 milijuna kuna, od čega na lijekove i potrošni medicinski materijal otpada 93 milijuna kuna. Ukupan dug OB Zadar za lijekove stariji od godine dana smanjen je na 3,4 milijuna kuna.

I. IVANAC

OB DUBROVNIK Onkološki i imunološki lijekovi najkritičniji

Činjenica da je trenutačno ukupni dug Opće bolnice Dubrovnik za lijekove, potrošni medicinski materijal i ostale potrepštine gotovo 49 milijuna kuna najbolje opisuje tešku situaciju u kojoj se nalazi ta zdravstvena ustanova.

A o nesmetanom radu dubrovačke bolnice ne ovisi samo 130 tisuća građana najjužnije hrvatske županije, koja je, u uvjetima COVID krize, prostorno još izoliranija, što problem opskrbe lijekovima čini gotovo pa dramatičnim.

O tome koliko je realna opasnost da će pacijenti ostati bez lijekova, i koji su najkritičniji, govori nam ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik dr. Marijo Bekić.

– Recimo otvoreno kako trenutačno imamo zalihe svih lijekova. No, naše zalihe nikako nisu i beskonačne, nego su u prosjeku najviše za razdoblje od petnaestak dana.

Popis lijekova koji su najkritičniji dostavili smo Ministarstvu zdravstva i ne znam koliko su za javnost, ali općenito možemo reći kako je uvijek najkritičnija opskrba za pacijente koji boluju od onkoloških bolesti. To se odnosi i na lijekove za imunološke bolesti.

Lijekovi za mnoge ostale bolesti su dosta jeftiniji, kao, na primjer, anesteziološki antibiotici, te s njima nemamo prevelikih problema. Kategorije onkoloških i imunoloških lijekova vrlo su specifične i zbog cijene te ih trebamo avansno plaćati.

Istina, HZZO priznaje taj trošak, ali mi u bolnici za njihovu nabavu moramo uvijek imati unaprijed osigurana sredstva kako bismo ih priskrbili našim pacijentima.

Primjerice, imamo nekoliko pacijenata kojima se mjesečna terapija penje do iznosa od po 70 tisuća kuna, što znači da na računu moramo imati najmanje taj iznos kako bi im bolnica priuštila tu skupinu od sedam-osam različitih lijekova – ističe dr. Bekić, te napominje kako se među tzv. imuno-lijekovima nalaze i oni za liječenje reumatoidnog artritisa, ateroskleroze i slično.

Kao da rezimira, dr. Bekić na kraju ističe kako relativno mnogo takvih pacijenata gravitira ovoj bolnici, a premda taj problem nije kritičan, naglašava da se valja brinuti i o stalno dostatnoj količini medicinske opreme.

A. KALAJDŽIĆ