„Galebi“ i „galebarenje“ zaštitni je znak našeg podneblja, osobito u primorskim krajevima. Tradiciji opjevanoj i arhiviranoj u mnogim našim malim mistima, prema nekim „kroničarima“, opasno prijeti izumiranje.
O tome je još prije sedam godina izvrstan članak napisala naša kolegica Tanja Šimundić Bendić, koja je na razgovor „privela“ tada već umirovljene dalmatinske „galebare“ koji su se sa sjetom prisjetili junačkih mladenačkih pothvata.
-„Galebovi“ i Don Juani su puno lipoga napravili za naš turizam. Šteta što ih više nema – govorio je tada jedan od njih. Netom prije nego je svijet, s pravom, kroz #MeToo pokret doznao mračne pojedinosti muškog nasilja, seksizma, mizoginije, dominacije i pozicija moći, napokon prevrnuvši tabue prema svjetlu koje ih je identificiralo pravim imenima.
I ne moraju nužno ove dvije teme imati veze jedna s drugom, ali nekako se nismo mogli oteti dojmu ‘mjerkanja‘ nakon što smo u prošlom broju detaljno analizirali rezultate istraživanja o seksualnom ponašanju mladih do kojih su kroz znanstveni projekt SERZAM2020 (Dinamika reproduktivnog i seksualnog zdravlja mladih u Hrvatskoj od 2005. do 2020, godine) došli znanstvenici predvođeni prof. dr. sc. Aleksandrom Štulhoferom, redovitim profesorom u trajnom zvanju na Odsjeku za sociologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Proučavajući seksualno ponašanje mladih od 18 do 25 godina u Hrvatskoj u tri vala, 2005., 2010. i 2021. godine, podsjetit ćemo ukratko, znanstvenici su došli do zanimljivih otkrića. Mlade generacije, a to su one koje su u istraživanju sudjelovale 2021. godine - pripadnici generacije Z, znatno su manje seksualno aktivni od ranije ispitivanih generacija. Udio seksualno aktivnih ispitanika 2021. godine u muškoj i ženskoj populaciji iznosio je oko 73 posto, što je pad za oko 12 posto u odnosu na generacije koje su sudjelovale u istraživanju 2005. i 2010. godine. Zanimljivo je da je veći pad seksualno aktivnih zabilježen kod muškaraca – čak 18 posto!, nego u djevojaka (između sedam i osam posto).
Prosječan broj godina stupanja u prvi seksualni odnos porastao je u posljednjem istraživanju u oba spola za oko pola godine: kod mladića je to 17,5 godina a djevojaka 17,9 godina. Raste i broj onih koji prvi snošaj imaju s 19 i više godina. Sve manje mladića ima prvi spolni odnos u ranoj dobi, s 15 ili 16 godina i manje.
Još prije 15-ak godina gotovo trećina mladića (30 posto) u prosjeku je imala više od pet partnerica, a petina (između 15 i 20 posto) njih više od deset, da bi 2021. godine čak dvije trećine momaka izjavilo kako su u prosjeku imali do tri partnerice. Naprotiv, udvostručio se i broj onih sa samo jednom!
Mladi muškarci danas nisu toliko skloni ni varanju, iako i dalje to čine češće od djevojaka. Međutim, u 2021. godini dogodio se drastičan pad broja mladića koji su imali usporedne intimne odnose, odnosno varali svoje partner(ic)e ili bili u otvorenim vezama, i to čak za tri puta: tek 11 posto današnjih mladića izjavilo je da ima takvo iskustvo, naspram njih 30 posto prethodnih godina.
Potencijalni uzroci
Pisali smo i o potencijalnim uzrocima pada spolno aktivnog ponašanja u mladih. Naime, ovo je istraživanje otkrilo kako nešto čednijim obrascima današnje mladeži nije „kumovao“ porast religioznosti među mladima, a nisu bili presudni ni sustavni i prevencijski programi u školama jer ih mi u vidu zasebnog i obveznog školskog predmeta nemamo.
Potencijalni razlozi više leže, kako pokazuju slična istraživanja Z generacije u svijetu, u većoj ekonomskoj nesigurnosti u kojoj odrastaju mlade generacije, drukčijem odnosu mladih i njihovih roditelja, koji više nisu toliko strogi kao nekad iako imaju veći nadzor nad aktivnostima i društvenim odnosima svoje djece, a mladi se, osobito u Hrvatskoj, rado i dugo zadržavaju na roditeljskoj „spizi“.
Promjene u seksualnom ponašanju pripisuju se i učincima korištenja društvenih mreža, odnosno izraženog druženja mladih u virtualnom svijetu, promjenama u očekivanjima od rodnih uloga, osobito kod mladića, ali i promjenama u mentalnom zdravlju mladih – kako nam je u razgovoru objasnio izv. prof. dr. sc. Ivan Landripet s Odsjeka za sociologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, koji je jedan od istraživača u projektu.
Naravno, nismo mogli ne primijetiti uočen pad seksualnih aktivnosti osobito kod današnjih mladića, pa profesora Landripeta pitamo – zašto baš kod njih?
- To je svakako važno i zanimljivo pitanje na koje nemamo jasan odgovor – izravan je naš sugovornik. Pad seksualne aktivnosti zaista je izraženiji kod mladića, kaže on, te danas više nego prije u Hrvatskoj bilježimo usporedivost razina i izraza seksualnog ponašanja po spolu.
- Jedan od način na koji bismo to mogli objasniti jesu društvene promjene u odnosu prema rodnim identitetima, koje se primarno odnose na maskulinost. Vezano za izražavanje seksualnosti, tradicionalni muški rodni identitet uključuje elemente koji su sve manje prihvatljivi na razini društvenih normi, ali i zakonodavstva, suvremenih industrijaliziranih društava. To se, uz ostalo, odnosi na donedavnu prihvatljivost, pa i poželjnost, toga da muškarci razmjerno nasrtljivo (ako već ne i agresivno) pristupaju ženama u želji da ostvare seksualni kontakt – navodi neke od mogućih razloga profesor Landripet.
Također, dodaje, ono što danas nazivamo neželjenim seksualnim dodirima ili verbalnim seksualnim uznemiravanjem donedavno se smatralo normalnim dijelom muškog komunikacijskog koda u odnosu sa ženama, gotovo pa iskazom muževnosti.
- Najbolji primjer promjena koje muški rodni identitet dovode u svojevrsnu krizu, pa tako nenamjeravano mogu djelovati i na smanjenje seksualne aktivnosti kod mladića, društvene su i zakonske promjene koje su proistekle iz globalnog djelovanja inicijative #MeToo, društvenog pokreta kojem je cilj potaknuti žene na osvješćivanje i prijavljivanje seksualnog nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja te senzibilizirati institucije poput pravosuđa i policije na otkrivanje i procesuiranje takvog djelovanja - objašnjava.
Nenamjerne posljedice
- Kao posve nenamjerna posljedica djelovanja #MeToo pokreta i podizanja svijesti o neprihvatljivosti seksualnog zlostavljanja općenito, kod muškaraca, a osobito kod onih mladih i neiskusnih u intimnim odnosima, može se javiti tjeskoba vezana uz strah da će učiniti nešto pogrešno i nepoželjno kad upoznaju ženu, odnosno da osjećaju nesigurnost u vezi s procjenom granica prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja – daje neke od mogućih odgovora na ovo pitanje profesor Landripet.
Naravno, nitko ne spori da je pokret #MeToo umnogome promijenio (na bolje) percepciju i odnos prema neprikladnim ponašanjima. Nažalost, kako kaže dr. sc. Maja Mamula, psihologinja i koordinatorica Ženske sobe, Centra za žrtve seksualnog nasilja, time nisu svi problemi izbrisani:
- Seksualno nasilje i dalje se događa i dalje je zastupljeno. Mi i dalje imamo situaciju da se na žrtvu gleda kao krivca – upozorit će profesorica Mamula na situacije koje uvijek trebaju nailaziti na nepodijeljenu osudu, o čemu nitko ne spori.
Ali ipak, i domaće je istraživanje među mladima pokazalo kako je pokret #MeToo mogao nenamjerno utjecati na trend kasnijeg stupanja u prve odnose zbog straha od negativnih posljedica, zbog čega domaći znanstvenici upravo zagovaraju važnost seksualnog obrazovanja i razgovora o sigurnosti i granicama, osobito kod mladih.
-Poput tjeskobe i tegoba koje mogu proizlaziti iz ranije spomenutih egzistencijalnih nesigurnosti, nedostatka vještina za uspostavljanje odnosa u fizičkom kontaktu s ljudima ili mentalnih poremećaja, strah od optužbi za seksualno uznemiravanje i prijestupe mogao bi donekle utjecati na odgađanje početka seksualne aktivnosti kod mladića te kasnije na manju sklonost mijenjanju seksualnih partnera – zaključuje profesor Landripet o trendovima koji su pronašli put, pa i nenamjerno, do promjena koje kroje svijet mladih.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....