Kad osoba navrši 100. godinu života, a i dalje drži neku varijantu predavanja, piše knjige i sam priprema večeru, to je dovoljno dobar razlog da ga se upita: "Kako je to postigao?".
Ako je uz to liječnik, koji je blisko surađivao s onkolozima, njegov savjet zaslužuje dodatnu pozornost. Riječ je o rumunjskom liječniku i popularizatoru medicine, dr. Mihailu Pautovu, koji je na jednom skupu podijelio ovo zapažanje:
"Nakon 40. godine, srce i krvne žile zahtijevaju posebnu pozornost, oni prvi trpe posljedice stresa i promjena povezanih sa starenjem. Primjerice, u svoju sam prehranu tada uključio koenzim Q10, koji podupire stanični metabolizam, koji se s godinama usporava. No nemojte eksperimentirati s ničim, niti s dodacima prehrani, bez savjetovanja s liječnikom", kazao je dr. Pautov.
U drugoj prigodi liječnik je naveo namirnice, koje je također izbacio iz svoje prehrane nakon 40. godine života:
1. Prerađeni mesni proizvodi: ‘saboteri‘ iz hladnjaka
"Kobasice, hrenovke, salame i industrijski proizvedena slanina, prekrižite ih! Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) još je 2015. godine klasificirala prerađeno meso kao kancerogen skupine 1, svrstavajući ga u istu kategoriju kao i duhan. Sve se svodi na način proizvodnje. Dimljenje, konzervansi, nitriti... U tijelu se pretvaraju u tvari koje oštećuju stanice. Oni su poput tempirane bombe."
Nedavno istraživanje Sveučilišta Harvard (2023.) potvrdilo je da čak i 30 grama prerađenog mesa dnevno (otprilike jedna kriška slanine) povećavaju rizik od raka debelog crijeva za 15 posto. Znanstvenici sa Sveučilišta Oxford također su pronašli povezanost između industrijskih suhomesnatih proizvoda i razvoja tumora želuca i gušterače.
"Općenito, ja nisam protiv mesa“, kazao je liječnik. "Ali ako govorimo o proizvodu koji se ne kvari mjesecima i ima teksturu nalik plastici, to nije hrana, to je kemijski eksperiment.“
2. Bijeli šećer: slatki bombarder obrambenog sustava
"Šećer nije neprijatelj, ako ga konzumirate umjereno i ako je u pitanju nerafinirani“, kaže dr. Mihail Pautov. "Ali kada ga kroz slatkiše i u varijanti rafiniranog bijelog šećera unosite u većim količinama, postaje gorivo za upalne procese. A gdje postoji kronična upala, postoji i povećan rizik od raka.“
Mehanizam je jednostavan: nagli porasti razine glukoze opterećuju gušteraču, koja tada proizvodi višak inzulina. To potiče rast stanica, uključujući i abnormalne. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature (2022.) pokazalo je da visoka razina šećera u krvi povećava rizik od raka dojke kod žena u postmenopauzi za 22 posto.
"Šećer slabi imunološki sustav“, dodaje liječnik. "Bijele krvne stanice, koje bi se trebale boriti protiv oštećenja stanica, umjesto toga troše energiju na neutraliziranje viška glukoze. To je kao da vojsku šaljete skupljati omote od bombona, umjesto da brani granice" - slikovito se izrazio liječnik.
Koju vrstu namirnica ovaj stogodišnji liječnik bira za sebe?
"Ribu, jaja, leću, grah...", odgovara on.
"Ni odresci s roštilja nisu po mom ukusu, pečena piletina sa začinskim biljem mnogo je bolji izbor.“
Zaslađuje se, kako kaže, voćem i manjim količinama meda.
"Ponekad sebi priuštim namaz od datulja, sladak je, ali manje štetan.“
Kuhano povrće na pari, juhe, zeleni čaj te dodaci prehrani s vitaminima C i D te cinkom također su dio njegove rutine.
"Imunološki sustav treba pravilno hraniti, osobito nakon 50. godine života. Povrće kuhano na pari, juhe, zeleni čaj, toplo preporučam", kazuje.
Filozofija dugovječnosti dr. Mihaila Pautova glasi:
"Doživio sam stotu, jer sam svakog dana razmišljao čime ću nahraniti svoje tijelo. Zdravlje nije genetska lutrija, nego zbroj malih odluka. Vidio sam dovoljno slučajeva raka za nekoliko života...".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....