Najveći problem ovisnosti o drogama jest taj što ona, kako to često zamišljamo – nije vidljiva "na prvu", već tek onda kad već uzme maha. Osobito kad su u pitanju mladi, kod kojih rizična ponašanja prolaze "ispod radara", a pripisuju se – adolescenciji, problemima u školi, ili društvu.
Prema rezultatima istraživanja ESPAD 2024., koje je u Hrvatskoj proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, svaki šesti hrvatski srednjoškolac u dobi od 15 i 16 godina barem je jednom u životu probao neku psihoaktivnu drogu, dok je kanabis i dalje najčešće korištena ilegalna supstanca. Istodobno, alkohol ostaje najraširenije sredstvo ovisnosti među mladima – čak 87 posto učenika navodi da ga je barem jednom konzumiralo.
Roditelji adolescenata i mladih osoba najčešće ne primijete promjene u ponašanju svog djeteta – ili nisu dovoljno vješti u prepoznavanju, ili pak provjeru svojih sumnji odlažu do posljednjeg trenutka, bilo iz straha od suočavanja s problemom, ili zbog toga da ne izgube djetetovo povjerenje.
Međutim, problem ovisnosti treba sasjeći u korijenu, jer s vremenom postaje sve teži, govori nam projektni koordinator splitske Udruge HELP Duje Razmilović. HELP je udruga koja se već više od trideset godina bavi prevencijom ovisnosti, pružanjem podrške mladima i osobama koje imaju probleme povezane s konzumacijom droga te provođenjem programa smanjenja štete.
Eksperimentiranje koje ne mora završiti ovisnošću
– Teško je govoriti o jedinstvenom putu koji vodi prema ovisnosti. Ipak, čini se da većina mladih koji koriste droge kreće od znatiželje, potrebe za novim iskustvima ili želje za uklapanjem u društvo prijatelja. U početku je uporaba najčešće povezana s potrebom za druženjem, zabavom, opuštanjem ili osjećajem pripadnosti.
Kod većine mladih iskustvo uporabe droga ostaje na razini eksperimentiranja, dok neki od njih postaju tzv. rekreativni korisnici, odnosno osobe koje droge koriste povremeno i u određenim društvenim situacijama, kaže Razmilović.
– Kod manjeg dijela mladih, ovisno o njihovim osobnim karakteristikama, mentalnom zdravlju, obiteljskim i društvenim okolnostima te potentnosti same droge koju konzumiraju, korištenje može postati učestalije i preuzeti važniju ulogu u svakodnevnom životu. Tako se s vremenom kod njih razvija tolerancija, odnosno potrebna je veća količina kako bi se postigao isti učinak.
U tom trenutku osoba počinje osjećati potrebu za sve većim količinama narkotika, dok se svi drugi životni aspekti počinju urušavati.
– Paralelno s time počinju se javljati i različite teškoće kao što su financijske poteškoće, problemi u odnosima i slično. Socijalni motivi zbog kojih je korištenje možda i započelo postupno postaju manje važni, a u prvi plan dolaze motivi povezani s izbjegavanjem neugodnih osjećaja i stanja. Ti neugodni osjećaji mogu biti zbog apstinencijskih simptoma, ali i zbog problema koji su nastali uporabom droga kroz vrijeme te zbunjenosti i nemoći osobe da pronađe izlaz – kaže projektni koordinator Udruge HELP.
Ovisnost nastupa u onom trenutku kad osoba unatoč vidljivom psihofizičkom i općenito životnom propadanju nastavlja s konzumacijom.
– Tek kada korištenje postane teško kontrolirati i osoba nastavlja uzimati drogu unatoč očitim negativnim posljedicama za vlastiti život, možemo govoriti o problematičnom korištenju ili ovisnosti.
Kako kažu iz Udruge HELP, neće svako koketiranje s drogama dovesti "do igle".
– Upravo zato važno je naglasiti da eksperimentiranje ne vodi nužno prema ovisnosti te da postoji niz prilika za podršku i intervenciju prije nego što se razviju ozbiljnije posljedice. Jedna od takvih prilika za podršku postoji kod nas u Udruzi za pomoć mladima "Help" – Split kroz novi projekt Help online, koji financira Ministarstvo zdravstva. Napominjemo da kroz to ne pružamo liječenje već nastojimo biti spona mladih te institucija i udruga s kojima surađujemo.
Svaka droga ostavlja drukčiji trag
Različite supstancije na tijelo djeluju različito, pa su samim tim i promjene koje izazivaju različite. Zbog toga je važno informirati se o različitim vrstama droga te načinu djelovanja.
– Među fizičkim promjenama često se spominju crvenilo bjeloočnica, neuobičajeno sužene ili proširene zjenice te promjene u apetitu i tjelesnoj težini. Neke osobe gube apetit i mršave, dok druge pokazuju pojačan unos hrane, osobito u večernjim i noćnim satima. Mogu se primijetiti i promjene u općem izgledu te brizi o sebi. Kako problemi napreduju, mlada osoba može zanemarivati osobnu higijenu i urednost, a ponekad se mogu uočiti ranice, ogrebotine ili tragovi na rukama koje objašnjava kao slučajne ozljede.
Ovisno o načinu konzumacije, mogu se raspoznati određeni znakovi moguće ovisnosti.
– Uz to, mlada osoba može nositi odjeću dugih rukava ili slojevitu odjeću koja nije primjerena vremenskim uvjetima radi promjene u tjelesnoj regulaciji temperature, ali i kako bi primjerice prikrila tragove uboda ako se radi o intravenskom korištenju droga. Promjene su često vidljive i u ponašanju te načinu komunikacije. Mlada osoba može djelovati rastreseno, govoriti nepovezano, usporeno ili nerazumljivo, a ponekad može biti neuobičajeno energična, euforična ili uzbuđena.
Za razliku od nekih prethodnih desetljeća koja su se najčešće povezivala s konzumacijom heroina, danas su "u igri" najčešće sintetičke droge poput amfetamina ili ecstasyja.
– Određeni znakovi mogu biti povezani i s načinom uzimanja droga. Primjerice, kod mladih osoba koje drogu koriste ušmrkavanjem može se javiti učestalo curenje nosa koje onda opravdavaju alergijama i prehladama. U praksi se nerijetko i susrećemo s osobama čija je nosna sluznica prilično oštećena zbog dugotrajnog korištenja droge nazalno.
Poremećaji sna među najranijim upozorenjima
San je također "prvi na udaru".
– Česti su i poremećaji spavanja te promjene u razini energije. To može uključivati poteškoće s usnivanjem, učestala noćna buđenja ili ostajanje budnim do ranih jutarnjih sati unatoč svakodnevnim obvezama. S druge strane, može se javiti i dugotrajna pospanost, usporenost, bezvoljnost i manjak energije.
Važno je naglasiti da se mnogi od navedenih znakova mogu pojaviti i zbog drugih razloga, poput stresa, emocionalnih teškoća, mentalnih poremećaja, zdravstvenih problema ili uobičajenih razvojnih promjena tijekom adolescencije, govori Razmilović.
Najčešće se zanemaruju promjene koje nisu dramatične.
– To su postupni gubitak energije, promjene dnevnog ritma, povremena odsutnost interesa za aktivnosti koje su prije bile važne ili učestale manje zdravstvene tegobe. Upravo zato što ne djeluju alarmantno ili se mogu protumačiti kao dio razvojnih promjena u pubertetu ili adolescenciji, često ostaju neprepoznate sve dok se ne počnu javljati ozbiljnije posljedice.
Tijelo propada prije, ali psiha – više
Psihičko propadanje događa se postepeno, ali je neizbježno.
– Tu nema karakterističnih znakova ali mogu se primijetiti učestalije i nagle promjene u raspoloženju, osoba može biti razdražljiva, a svi ti znakovi postaju sve izraženiji kako se razvija ovisnost. Kod nekih mladih javlja se povećana anksioznost, dok drugi postaju povučeniji ili manje zainteresirani za aktivnosti koje su ih ranije veselile.
Rana faza korištenja zbog naglih promjena u ponašanju faza je u kojoj se najlakše može spoznati problem i spriječiti njegovo produbljivanje.
– U ranoj fazi često dolazi do povećane potrebe za privatnošću i promjena u odnosima. Mladi mogu početi provoditi više vremena s novim društvom, izbjegavati razgovore o tome gdje izlaze ili postati zatvoreniji prema roditeljima. Ne radi se nužno o potpunom povlačenju, već o postupnom stvaranju distance prema osobama koje bi mogle propitivati njihove izbore ili ponašanje.
Fizičke promjene obično postaju vidljive široj okolini tek kada korištenje postane učestalije ili kada se počnu pojavljivati ozbiljnije posljedice.
– Tada se mogu primijetiti kronični umor, promjene tjelesne težine, zanemarivanje izgleda i osobne higijene, učestale zdravstvene tegobe ili općenito slabije funkcioniranje u svakodnevnom životu koje je značajno različito u odnosu na prijašnje funkcioniranje osobe.
Postoje i neki tipični obrasci promjene "socijalnog kruga".
– Iako postoje određeni obrasci, problemu ovisnosti i kako se u tom kontekstu mijenja socijalna mreža mlade osobe koja koristi droge važno je pristupati individualno. Čini se da kako korištenje postaje redovitije, tako se mladi više povezuju s novim, okolini do tada nepoznatim osobama. Istodobno može doći do udaljavanja od prijatelja koji ne koriste droge te do smanjenja komunikacije s roditeljima, kao i češće izbivanje iz doma.
Dvije najčešće pogreške roditelja
Najčešća pogreška je ignoriranje promjena uz odmahivanje rukom kako se radi o pubertetu te da će to proći, govori Razmilović.
– S druge strane, intenzivne emocionalne reakcije i etiketiranje mlade osobe kao ovisnika već nakon prvih iskustava s drogom ne pomažu. U oba slučaja propušta se prilika za otvoren razgovor. Često se može čuti da je važno slušati mladu osobu, što mnogi miješaju s odobravanjem i popuštanjem. U pozadini tog razmišljanja su i neke vrijednosti koje su izgubljene kroz godine, ali i osjećaj straha, nemoći i želje da se situacija odmah riješi i popravi.
Iz Udruge HELP ističu da droga među splitskom omladinom nije iznenađenje niti iznimka, već sve češće – pravilo.
– U praksi se najčešće vidi obrazac u kojem prvi kontakt s drogom dolazi kroz vršnjake, izlaske i znatiželju. Nakon toga slijedi povremeno korištenje koje kod dijela mladih postupno postaje redoviti dio druženja i izlazaka. Problemi najčešće postaju vidljivi tek kada počnu utjecati na školu, fakultet, obiteljske odnose, mentalno zdravlje i opće funkcioniranje.
Postoje li određeni ključni "crveni signali" koje biste izdvojili kao najvažnije za brzu procjenu da nešto nije samo prolazna faza?
– Prije zaključka važno je spomenuti i okolinske znakove kojih se nismo dotakli kroz pitanja, a koji mogu upotpuniti sliku. To uključuje pronalazak vrećica, folija, rizli, vaga, šprica ili igala, mrlje krvi na odjeći ili posteljini, nepoznate tablete, bočice ili elektroničke uređaje, nestanak novca i vrijednih predmeta te neobične mirise u sobi ili stanu.
Ipak, nijedan od ovih znakova sam po sebi nije dokaz korištenja droga, ali njihova pojava uz promjene u ponašanju i funkcioniranju može biti razlog za dodatnu pažnju i razgovor – govori Razmilović.
Najvažniji crveni signali da problem više nije prolazna faza
– Najvažniji crveni signal su sve te promjene u funkcioniranju mlade osobe, a koje mogu biti postupne i suptilne ili dramatične i izražene. Dakle, kada mlada osoba počne gubiti interes za aktivnosti koje su joj ranije bile važne, kada dolazi do značajnog pada školskog uspjeha, povlačenja iz bliskih odnosa, učestalih sukoba ili korištenja droga kao načina suočavanja sa stresom, neugodnim emocijama i životnim problemima, tada je potrebno obratiti dodatnu pažnju i reagirati.
Važno je naglasiti da cilj nije čekati razvoj ovisnosti ili ozbiljnih posljedica, nego prepoznati rizike dovoljno rano da se kroz podršku i stručnu pomoć spriječe poteškoće.
– Čak i kada problem nije prepoznat dovoljno rano ili mlada osoba pokazuje otpor prema postojećim oblicima pomoći, važno je znati da uvijek postoje ljudi i organizacije spremni pružiti podršku bez osude i pritiska. U HELP-u kontinuirano pratimo nova istraživanja i trendove, educiramo se i razvijamo suvremene, inovativne pristupe radu s mladima koji koriste droge. Nastojimo biti tamo gdje su mladi – na terenu, u zajednici i online – te im pružiti informacije, podršku i pomoć na način koji im je razumljiv, prihvatljiv i dostupan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....