Da bi se do kraja shvatilo tekst koji slijedi treba obvezno znati: Vlast se u Republici Hrvatskoj dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor predstavlja zakonodavnu, a predsjednik Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske predstavljaju izvršnu vlast.
Hrvatski sabor predstavničko je tijelo, nositelj zakonodavne vlasti i „kontrolor“ izvršne vlasti.
Hrvatski sabor:
a) odlučuje o donošenju i promjeni Ustava
b) donosi zakone
c) odlučuje o ratu i miru
d) donosi akte kojima izražava politiku Hrvatskoga sabora
e) donosi Strategiju nacionalne sigurnosti
f) donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske
g) provodi građanski nadzor nad oružanim snagama i službama sigurnosti
h) odlučuje o promjeni državnih granica
i) raspisuje referendum
j) obavlja izbor, imenovanja i razrješenja
k) nadzire rad Vlade i drugih nositelja javnih dužnosti koji su mu odgovorni
l) daje amnestiju za kaznena djela i druge poslove utvrđene Ustavom.
Ovim dijelom teksta želi se ukazati na veliku odgovornost saborskih zastupnika.
Prisega saborskih zastupnika
Izabrani saborski zastupnici 22. srpnja 2020. godine su prisegnuli tekstom: „Prisežem svojom čašću da ću dužnost zastupnika u Hrvatskom saboru obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske“.
Koliko je bilo u skladu s prisegom ponašanje zastupnika u prethodnom sazivu ostaje na procjenu svih koji su pratili rad zastupnika u sabornici (25 zastupnika mijenjalo klub, 24 zastupnika mijenjali stranku, nasrtaj premijera Plenkovića na zastupnika Grmoju, prijetnja zastupnika Branimira Bunjca saborskoj straži da neće izaći živi iz sabornice, iznošenje zastupnika Ivana Pernara iz sabornice zbog nekorektnog ponašanja, tanki živci potpredsjednika Vlade Damira Krstičevića kad ljutito baca o pod poklonjenu igračku, „priredbe“ zastupnika Gordana Marasa, domoljublje“ zastupnika Glasnovića,…, (a tek o odsutnosti
zastupnika iz sabornice za vrijeme sjednica ili nepristojna upotreba mobitela za vrijeme sjednica, da se i ne govori – nažalost, često pred gostima na galeriji sabornice).
Eto i prošlog petka prilikom izglasavanja Zakona o obnovi Zagreba i okolice (124 „za“, 10 „suzdražnih“ i 4 „protiv“) 13 zaastupnika bilo je „odsutno“ (?) – odgovornost na djelu.…,.
Parlamentarni izbori 2020.
Hrvatski državljani 5. srpnja 2020. godine izabrali su saborske zastupnike desetog saziva Hrvatskoga sabora.
Istina, za nekim saborskim zastupnicima iz prethodnog saziva treba žaliti što ih više nema u Sabornici, ali i veseliti se što nekih nema – oni su dobrano urušili dignitet dužnosti saborskog zastupnika (svjedoci smo nedoličnog i nekulturnog ponašanja pojedinaca).
Neka čitateljima ostane na volju da procijene tko su prvi, a tko drugi prethodno spomenuti među imenima Ivan Šuker, Ranko Ostojić, Joško Klisović, Mihael Zmajlović, Gordan Maras, Marko Vučetić, Stevo Culej, Ivan Pernar, Željko Glasnović, Goran Aleksić, Vlaho Orepić, Branimir Glavaš, Vesna Pusić, Petar Škorić, Milanka Opačić, Bruna Esih, …
Sigurno je i to da će neke radovati jer su iz prethodnog saziva Sabora ostali i dalje u novom sazivu, Miro Bulj, Josip Đakić, Hrvoje Zekanović, Zlatko Hasanbegović, Nikola Grmoja, Furio Radin, Silvano Hrelja,… ili da će se u Saboru naći i „kažnjeni“ ex ministri Marko Pavić, Vesna Bedeković, Nada Murganić, Dražen Bošnjaković i Gari Cappelli, („de gustibus non est disputandum“ o ukusima ne treba raspravljati, dodao bih ali se može raspravljati).
Liječnici, diplomirani pravnici, diplomirani ekonomisti,…, srednjoškolci
Zvanje saborski zastupnik je vrlo atraktivno u prvom redu zbog izdašnih financijskih primanja, jeftinog saborskog restorana, da se i ne govori o drugim privilegijama i atraktivnosti toga zvanja.
To je razlog da se u sastavu saborskih zastupnika nalazi 13 liječnika, 17 diplomiranih pravnika, 19 diplomiranih ekonomista, diplomiranih inženjera, profesora, učitelja, agronoma, veterinara,…i 18 srednjoškolaca.
Pojedini saborski zastupnici imaju „interesantne“ diplome koje su stečene izvan Hrvatske. Upozoravao sam ex predsjednike Hrvatskog sabora (Petrov, Reiner, Jandroković) na provjeru vjerodostojnosti stečenih svjedodžbi, odnosno diploma, ali bez očekivane reakcije (pismeni odgovori su sročeni u smislu, mi navodimo podatke koje nam prosljeđuje Državno izborno povjerenstvo).
Nažalost, nakon mjesec dana od početka mandata saborskih zastupnika ovog saziva, na službenim stranicama Hrvatskog
sabora ima saborskih zastupnika bez podataka, a osnovna primjedba je što podaci o zastupnicima nisu obrađeni jedinstvenom metodologijom (nedostatak isticanja zvanja, mjesto završene srednje škole ili fakulteta).
Primjer: Što je po zvanju i je li ima VSS ili VŠS jedan od saborskih zastupnika uz čije je ime navedeno obrazovanje „Stekao inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju Associate in Applied Science završetkom dvogodišnjeg studijskog programa Menagement u turizmu na Rochester Institute of Technology u Saveznoj državi New York (SAD)“, ili isto tako vrijedi i za drugoga uz
čije ime piše „Diplomirao politologiju na Sveučilištu Missouri u Columbiji (SAD), magistrirao te doktorirao na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu – doktorat u području humanističkih znanosti, polje filozofije – grane: politička filozofija i etika; sveučilišni nastavnik“.
Pojedini saborski zastupnici ne znaju napisati koje su zvanje stekli, odnosno SSS, VŠS ili VSS i u kojoj školi, odnosno fakultetu i gdje. Nije grijeh diplomirati u Mostaru, Banja Luci, Prištini, Čačku, Tuzli,…, ili šale radi u Prgometu.
Što reći za sveučilišne profesore, gradonačelnike i načelnike općina? Je li to sjedenje na dvije stolice? Zašto onda čudi „prazna“ Sabornica za vrijeme sjednica?
Kad ih tražiš na jednoj stolici, oni su na drugoj i obratno. Mnogi znaju da preko Hrvatskog sabora i kontakata mogu „iskamčiti“ štošta za sebe osobno ili svoje gradove odnosno općine ili druge institucije u kojima „rade prekovremeno“.
U aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora 24 su parlamentarne stranke (Blok za Hrvatsku, Domovinski pokret Miroslava Škore, Fokus, Građansko liberalni savez, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HDZ, Hrvatska demokršćanska stranka, Hrvatska konzervativna stranka, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, HSS, HSLS, HSU, Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Hrvatski suverenisti, Istarski demokratski sabor, Most nezavisnih lista, Možemo – Politička platforma, Narodna stranka – Reformisti, Nova ljevica, Pametno, Radnička fronta, Samostalna demokratska srpska stranka, SDP i Stranka s Imenom i Prezimenom).
Malo puno, zar ne ?
Cijena parlamentarnih stranaka
Koliko je opravdano da se novcem poreznih obveznika plaća djelovanje političkih stranaka kada porezni obveznici u njih nemaju povjerenje o čemu su svjedočili izborni rezultati?
Za 47 zastupnika i 15 zastupnica HDZ je dobio 10.5 milijuna kuna, SDP (18 zastupnika i 16 zastupnica) 5.9 milijuna kuna, Domovinski pokret (8 zastupnika i 3 zastupnice) 1.8 milijuna kuna, Most (7 zastupnika i jedna zastupnica) 1.3 milijuna kuna, Možemo 0.85 milijuna kuna, SDSS 530 tisuća kuna, IDS 516 tisuća, HSS, HSLS i HKS sa po 2 zastupnika po 333 tisuće kuna, SIP, Pametno i Glas po 0.166 milijuna kuna, predstavnici manjina 166 tisuća kuna zastupnici i 183 tisuće zastupnica. Ukupno je to 58.5 milijuna kuna. Zašto ne žive od članarina i donacija svojih simpatizera i članova?
{embed_photo}1557412{/embed_photo}
I to nije sve.
Za sada se prijavilo (do 4. kolovoza) 38 saborskih zastupnika prethodnog saziva za korištenje „popularnog“ 6+6, 6 mjeseci dobivanje pune saborske plaće i 6 mjeseci polovine, naglašavam, bez rada će dobijati mjesečno 15.000 kuna (Nada Đurić Turina, Igor Dragovan, Branko Hrg, Mario Habek, Darinko Kosor, Giovanni Sponza, Gordan Maras, Miro Kovač, Vedran Babić, Mihael Zmajlović, Tomislav Panenić, Ivan Pernar, Damjan Vucelić, Josip Križanić, Marin Škibola, Ante Babić, Joško Klisović, Željko Lacković, Ana Komparić Devčić, Mladen Majder, Irena Petrijavčanin Vuksanović, Stjepan Čuraj, Dražen Milinković, Lovro Kuščević, Bruna Esih, Tomislav Saucha, Sonja Čikotić, Marko Šimić, Saša Đujić, Hrvoje Runtić, Domagoj Mikulić, Ivana Ninčević Lesandrić, Željko Jovanović, Goran Beus Richenbergh, Marija Puh, Tomislav Žagar, Željko Raguž i Siniša Varga).
Oni koštaju porezne obveznike oko 7.5 milijuna kuna godišnje.
Tomislav Tolušić će koristiti 3+3 jer je u Saboru bio manjer od godinu dana). Od 38 ex saborskih zastupnika njih 11 je izjavilo da će ovu „privilegiju“ 6+6 koristiti kraće vrijeme dok se ne zaposle sukladno svom zvanju.
Treba cijeniti i mišljenje velikog broja građana koji misle da se nakon zastupničkog staža zastupnici trebaju vratiti na radno mjesto na kojemu su bili prije izborenog zastupničkog mandata.
Klubovi zastupnika
U aktualnom sazivu Hrvatskoga sabora djeluje 13 klubova zastupnika (Domovinskog pokreta, HDZ-a, Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, HSS-a i HSU-a, HSLS-a i Narodne stranke – Reformisti, Suverenista, Istarskog demokratskog sabora, Mosta nezavisnih lista, Nacionalnih manjina, SDSS-a, SDP-a, Stranke s Imenom i Prezimenom i Pametno i Građansko-liberalnog saveza te Zeleno lijevog bloka).
Između 151 zastupnika njih 11 je nezavisnih (8 zastupnika nacionalnih manjina, Furio Radin – talijanska, Vladimir Bilek – češka i slovačka, Robert Jankovics – mađarska, Ermina Lekaj Prljaskaj – albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska, Veljko Kajtazi – austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska, troje zastupnika zastupaju srpsku nacionalnu manjinu, Milorad Pupovac, Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, te Bojan Glavašević, Marijana Petir i Marija Selak Raspudić).
Znajući da vladajući u Hrvatskom saboru dominiraju sa samo 76 „ruku“ s kojima glasuju ZA ili PROTIV pitati se je li ovih 11 saborskih zastupnika predstavljaju izvršnu vlast, odnosno jesu li oni ta „presudna“ ruka 76, 75, 74, 73,…Ili šale radi „Je li 76. ruka potpredsjednik Hrvatskoga sabora Furio Radin.
Novi zakon o izborima treba ozbiljno razmotriti utjecajnu ulogu predstavnika nacionalnih manjina kao i definiciju dijaspore. Odnos Republike Hrvatske prema predstavnicima nacionalnih manjina i BiH je nešto sasvim drugo od određivanja sudbonosnih zakona i odluka koji određuju život oko 4 milijuna stanovnika u Republici Hrvatskoj.
Nepošteno je da vladajući, ma koji bili, u startu imaju prednost od 8 zastupnika nacionalnih manjina koji se deklariraju kao nezavisni zastupnici koji redovito daju podršku vladajućima, podcrtavam, ma koji bili.
O glasanju za predstavnike nacionalnih manjina, Furia Radina, Vladimira Bileka, Roberta Jankovicsa, Veljka Kajtazija i Erminu Lekaj Prljaskaj glasalo ukupno 15.584 glasača (ušli u Sabor s prosječno 3.117 glasova). U Republici Hrvatskoj je samo 950 glasača talijanske manjine, a njihov predstavnik Furio Radin se sedam saborskih mandata „šlepa“ u Hrvatski sabor sve do mjesta potpredsjednika Hrvatskog sabora.
A što se dijaspore tiče, u dijaspori je u 40 država bilo sveukupno 28.790 glasača, od toga 21.878 u BiH odakle računom proizlazi da je u 39 zemalja pravo glasa imalo samo 6.912 glasača. Ako se k tome doda da je u dijaspori HDZ dobio 17.905 glasova, a Željko Glasnović 5.958, tko zna po koji put treba ponoviti latinsku sapienti sat ili u prijevodu pametnome dosta.
Sve po deset u 10. sazivu Hrvatskoga sabora
10 zastupnika koji su na izborima dobili najmanji broj preferencijskih glasova (broj glasova u zagradi): Marko Milanović Litre - HKS (19), Martina Grman Kizivat – SDP (116), Nikša Vukas – SDP (132), Ljubica Lukačić – HDZ (152), Milan Vrkljan – DP (157), Krunoslav Katičić – HDZ (187), Zvane Brumnić – SDP (223), Mario Kapulica – HDZ (263), Boška Ban Vlahek – SDP (284) i Daniel Spajić - DP (300).
Je li neugodno Marku Milanoviću Litri „jesti saborski kruh“ s 19 dobivenih preferencijskih glasova? Je li neugodno sadašnjem tajniku SDP-a Nikši Vukasu i ex tajniku SDP-a Zvani Brumniću u Saboru zastupati interese stranke s tako skromnim brojem dobivenih preferencijskih glasova, a isto se odnosi i na aktualnog HDZ-ova glavnog tajnika Krunoslava Katičića?
10 zastupnika koji su na izborima dobili najveći broj preferencijskih glasova (broj glasova u zagradi): Tomislav Tomašević – Možemo (19.627), Gordan Jandroković – HDZ (17.370), Peđa Grbin – SDP (17.000), Siniša Hajdaš-Dončić – SDP (14.485), Davor Bernardić (13.775), Arsen Bauk – SDP (13.446), Miroslav Škoro – DP (13.244), Ivan Penava – DP (12.606), Božo Petrov – Most (12.060) i Milorad Pupovac – SDSS (10.733).
10 najdugovječnijih u saborskim foteljama (u zagradi je broj saborskih saziva u kojma su sudjelovali): Furio Radin (7), Branko Bačić (6), Josip Đakić (6), Silvano Hrelja (6), Gordan Jandroković (6), Milorad Pupovac (6), Arsen Bauk (5), Davor Bernardić (5), Branko Grčić (5) i Ante Sanader (5). Ako se dodaju imena saborskih zastupnika koji su sudjelovali u četiri saborska saziva, Josip Borić, Peđa Grbin, Siniša Hajdaš-Dončić, Domagoj Hajduković, Veljko Kajtazi, Ivan Domagoj Milošević, Željko Reiner, Miroslav Tuđman i Franko Vidović, nije neumjesno iste upitati „Je li im se ogadilo toliko sjediti u Sabornici, ali i jesu li mogli uštedjeti koju kunu na poslu bez radnog vremena i s mnogo odmora?“
Je li neugodno Furiu Radinu sudjelovati u radu sedam saborskih saziva, redovito biran s par stotina glasova glasača talijanske manjine?
Da se razumijemo nisu za to krivi saborski zastupnici, krivi su oni koji ih kandidiraju i birači koji za njih glasaju. Svakako da u
izmjnama zakona o izborima treba ograničiti broj mandata zastupnika na eventualno dva mandata, a nakon toga natrag na svoje radno mjesto s kojega su i došli u Sabor, ako su radno mjesto prije dolaska u Sabor i imali.
Apsurdi
- Broj kandidata s izborne liste ne određuje dobiveni broj preferencijskih glasova. Šteta
- Saborski zastupnici spajaju dvije profesionalne dužnosti (saborski zastupnik – sveučilišni profesor, saborski zastupnik – liječnik u bolnici, saborski zastupnik – gradonačelnik, saborski zastupnik općinski načelnik,…) Nedopustivo
- Plaćanje djelovanja parlamentarnih stranaka iz državnog proračuna. Ludost
- Plaćanje 6 mjeseci pune plaće i 6 polovine plaće nakon prestanka mandata saborskog zastupnika. Razriješiti.
- Problematični status glasača dijaspore i glasači u BiH.
- Glasanje za predstavnike nacionalnih manjina. Primjer IX. izborne jedinice u kojoj je 409 889 birača – na svakog saborskog zastupnika dolazi 29 277 birača (409 889:14), a predstavnik talijanske manjine Furio Radin (podpredsjednik Hrvatskog sabora s
plaćom preko 20 000 kn) ulazi u Sabor s 890 glasova (?). Zašto se predstavnici nacionalnih manjina proglašavaju nezavisnima i „odlučuju“ sa svojih 8 „ruku“ redovito u korist vladajućih? Nerazumno.
- Je li Veljko Kajtazi prekapacitiran kad predstavlja manjine, austrijsku, bugarsku, njemačku, poljsku, romsku, rumunjsku, rusinsku, rusku, tursku, ukrajinsku, vlašku i židovsku manjinu? Sposobnost?
- Prekomjeran broj saborskih zastupnika (151). Previše.
- Prekomjeran broj korištenja zastupničkog mandata (ograničiti na eventualno na dva). Previše.
- 12 izbornih jedinica ? Je li bolje Hrvatska jedinstvena izborna jedinica ili svaka županija izborna jedinica s pravom zastupnika razmjerno broju stanovnika ? Procjena.
- Neobveznost glasanja, a glasanje bez potpisa - evidentiranje glasanja. Obveznost.
Prethodno navedeno je dovoljan argument u prilog korijenitoj izmjeni Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i njemu popratnih zakona (Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu, Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, Zakon o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, Zakon o registru birača,…), svidjelo se to nekome ili ne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....