ETO NAM LJETA

Svi govore: Ovo će biti rekordna turistička sezona. Okej, postoje i rizici o kojima se puno ne govori. Pobrojali smo ih

Piše:

Piše Paško Burnać

Objavljeno: 27. siječnja 2024. 07:24

Duško Marušić/Cropix

Osim povremenoga sportskog uspjeha, strani mediji o Hrvatskoj uglavnom pišu kao o turističkoj destinaciji. Okačio je tako nedavno ugledni portal lonelyplanet.com na svoju naslovnu stranicu savjet svim svjetskim putnicima da u 2024. godini nikako ne bi smjeli zaobići Hrvatsku.

Goste sa svih strana svijeta, koji već sad planiraju svoje putovanje, poznati turistički portal informira o tome da ih u Hrvatskoj čeka "obala obasjana suncem, bezbrojni otoci, spektakularne planine i povijesni gradovi opasani zidinama." Napominju kako je "putovanje u Hrvatsku postalo još lakše s njezinim ulaskom u schengensko područje bez granica i eurozonu." Za one koji nisu razumjeli, nudi se dodatno pojašnjenje: "Sada možete putovati kopnom cijelim putem od Lisabona do Dubrovnika bez predaje putovnice ili mijenjanja valute."

Malo manje poznat, ali ništa manje ugledan, najstariji britanski putnički časopis Wanderlust dodijelio je Hrvatskoj prošle godine zlatnu medalju za najpoželjniju destinaciju u Europi. Iza nas su tako ostali Španjolska i Italija, dok je Austrija zauzela tek deseto mjesto na ovoj prestižnoj rang-listi. U obrazloženju se navodi: "Ovaj dragulj Jadrana putnicima je najpoznatiji po svojim obalnim zvijezdama, uključujući i povijesni grad Dubrovnik."

Svi zadovoljno trljaju ruke

Zahtjevniji gosti neka imaju na umu da "izvan upečatljivog krajolika otoka i obale, postoji mnogo kulturnih otkrića i avantura, kako uz more tako i u unutrašnjosti." Urednici časopisa pozivaju sve one koji sumnjaju da smo zaslužili zlato neka se u to sami uvjere: "Od izvanrednih rimskih ruševina u Puli i neobičnih zagrebačkih muzeja, do divljih slapova Plitvica i planinskih krajolika Risnjaka, autentična Hrvatska vas čeka."

Daleko od toga da su Lonely Planet i Wanderlust jedini koji su prepoznali naš potencijal. Popularni talijanski turistički časopis Bell‘Italia objavio je veliku reportažu o ljepotama hrvatske obale, opisujući je kao nautički raj. Nautičare u Hrvatsku vabi i utjecajni francuski magazin Le Figaro, dok istovremeno najtiražnije njemačke novine Bild navode lijepu našu kao jednu od najpoželjnijih destinacija ovog ljeta. Najutjecajniji svjetski medij, The New York Times, prepoznao nas je kao hit zemlju još u razdoblju korone, dok pariški modni magazin Vogue vrišti o Hrvatskoj kao idealnom izboru za ljetovanje.

Dobar glas čuje se i na Dalekom istoku, gdje nas južnokorejski turistički časopis SRT svrstava među top 10 must-see destinacija. Tiktokeri, youtuberi i ostali influenceri snimaju kratka videa po Hrvatskoj i šalju ih cijelom svijetu u realnom vremenu.

Trljaju ruke u Vladi, ne skriva zadovoljstvo ni Hrvatska turistička zajednica, vlasnici apartmana na Viru već sad uređuju bazene i naručuju novi namještaj iz Ikee. Po svemu sudeći, bit će ovo još jedna rekordna turistička sezona.

Hoće li sve biti baš tako i jesmo li pretjerali s očekivanjima, u ovom trenutku je neizvjesno prognozirati. Postoji nekoliko rizika koji nam lako mogu pomrsiti planove.

Talijani i Nijemci su na rubu

Prvi rizik je ekonomski i odnosi se na pad ekonomske aktivnosti u našim najvažnijim emitivnim tržištima. Njemačka je već neko vrijeme u silaznoj fazi, dok Italija pleše na rubu recesije. Makroekonomske prognoze za ovu godinu svakako bi trebale uzeti u obzir tu informaciju. Nije to bitno samo zbog hrvatskog izvoza, već i zbog onoga na što se najviše oslanjamo i s čime redovito računamo, a to je upravo turistička sezona.

Prva stavka na kojoj svi štede u situaciji kada je životni standard u padu ili pak stagnira jest luksuz, a toj kategoriji pripadaju i putovanja. Stoga, čak i ako nas naši najvjerniji gosti posjete ovog ljeta, očekivati je da će manje trošiti.

Valja to imati na umu prilikom planiranja cijena za ovu turističku sezonu. Već u prošloj godini mnogi su ugostitelji pretjerali s dizanjem cijena, osobito uoči turističke sezone. Cijene su nam u prosjeku sve bliže Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, a sve dalje od Grčke, Turske ili Crne Gore. Za mnoge turiste nismo više jeftina destinacija. Međutim, s promjenom cijena i strukture gostiju, trebala bi se mijenjati i ponuda. Value for money, reklo bi se u poslovnom svijetu. Ali problem je u tome što naša turistička ponuda ne prati veće cijene.

Paško Burnać rođen je u Splitu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Nositelj je većeg broja predmeta koji se izvode na stručnom, preddiplomskom i diplomskom studiju.

Sudjeluje u znanstveno-istraživačkim i stručnim projektima iz područja javnih financija. Objavljuje radove iz područja fiskalne i porezne politike, strukture javnih prihoda i rashoda te fiskalne konsolidacije.

Diplomirao je na Sveučilištu u Splitu, a doktorirao na Ekonomskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu.

Htjeli bismo goste veće platežne moći, ali im nemamo što ponuditi, osim prirodnih resursa. Premalo je hotela s pet zvjezdica, premalo je velikih kulturnih događaja, premalo je kvalificiranih i obučenih turističkih radnika. Sve to skupa jednom mora doći na naplatu, možda već ove sezone.

Drugi rizik je geopolitički i tiče se rata u Ukrajini. Pitate se, kakve sad to ima veze s Hrvatskom. Pri tom zaboravljate da Hrvatsku od Ukrajine dijeli samo jedna država i nešto manje od 400 kilometara zračne udaljenosti. Bilo kakva dodatna eskalacija sukoba u Ukrajini može utjecati i na našu turističku sezonu.

Složit ćemo se, za goste iz Slovenije ili Austrije to ne vrijedi. Međutim, za prosječnog Amerikanca koji će teško pogoditi gdje se Hrvatska nalazi na karti svijeta, 250 milja nije velika udaljenost. Slično vrijedi za goste s Dalekog istoka.

Treći faktor koji bi mogao igrati važnu ulogu u prvom dijelu turističke sezone jest europsko prvenstvo u nogometu koje se održava u Njemačkoj, od 14. lipnja do 14. srpnja. Svi naši susjedi (osim Crne Gore, jer Bosna i Hercegovina još uvijek ima šanse), kao i većina zemalja iz kojih turisti dolaze u Hrvatsku, plasirali su se na završni turnir.

A što s ovih 80 posto?

Stoga, nije nerealno očekivati da će tih mjesec dana gosti (kao i jedan dio hrvatskih građana), umjesto jadranske obale, radije birati gradove u kojima se održava nogometno prvenstvo. Pogotovo uzme li se u obzir da je zadnje europsko prvenstvo bilo po mnogo čemu drukčije (korona ograničenja i više zemalja domaćina), dok je zadnje svjetsko prvenstvo za navijače bilo još kompliciranije i skuplje.

Bez obzira hoće li ijedan od spomenutih rizika materijalizirati i ugroziti naše planove, ili ćemo ove godine imati još jednu rekordnu sezonu, treba se konačno suprotstaviti prevladavajućoj monokulturi turizma. S vremena na vrijeme, valja podsjetiti koliko je krhka ta naša orijentacija.

Drugi nas promatraju isključivo kroz turističku predsezonu, sezonu i posezonu, kao da se u ostatku godine ovdje ništa ne događa. Prihodi od turizma za Hrvatsku su važni, ali ipak čine "tek" 20 posto (izravni plus neizravni učinci) bruto domaćeg proizvoda, što znači da se čak 80 posto novostvorene vrijednosti realizira u ostalim djelatnostima. Srećom, nije sve u turizmu.