Do kraja siječnja istječe krajnji rok u kojem poljoprivrednici moraju dostaviti dokaze o korištenju svojih voćnjaka, vinograda i maslinika. U suprotnom, prijeti im brisanje parcela iz ARKOD-a – sustava evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta koji predstavlja temelj za gotovo sve aktivnosti u poljoprivredi, od ostvarivanja poticaja do legalne prodaje proizvoda i prerađevina.
ARKOD nije tek administrativna formalnost. Riječ je o ključnom registru bez kojeg poljoprivrednici ne mogu ostvariti prava na državne i europske potpore, ali ni plasirati svoje proizvode na tržište. Sokovi, vino, maslinovo ulje i drugi prerađeni proizvodi bez upisanih i priznatih parcela postaju – barem na papiru – nelegalni.
Ako do kraja siječnja ne dostave odgovarajući dokaz o vlasništvu ili zakonitom korištenju zemljišta, država će takve parcele izbrisati iz ARKOD-a. Posljedice su dalekosežne: poljoprivrednici ostaju bez poticaja, gube pravo na sudjelovanje u mjerama ruralnog razvoja, a njihovi proizvodi ne mogu se legalno prodavati.
„Ilegalci“ na vlastitoj zemlji
U praksi to znači da mnogi riskiraju postati svojevrsni „ilegalci“ na vlastitim parcelama. Zemlju obrađuju, u nju ulažu, s nje žive – ali bez upisa u sustav, sve to gubi pravnu težinu. Posebno je problematično što su vlasnički odnosi u mnogim dijelovima Hrvatske, osobito na obali i otocima, složeni i često neriješeni desetljećima.
Najveći udar mogao bi osjetiti upravo jug zemlje. Dalmatinska poljoprivreda već se suočava s nizom izazova – rascjepkanim parcelama, zapuštenim zemljišnim knjigama, visokim troškovima proizvodnje i klimatskim ekstremima. U takvim okolnostima dodatni administrativni pritisak prijeti dodatnim gašenjem proizvodnje, za razliku od regija poput Slavonije ili Istre, gdje su vlasnički odnosi u pravilu uređeniji.
Stručnjaci upozoravaju kako bi masovno brisanje parcela iz ARKOD-a moglo imati dugoročne posljedice ne samo za pojedine proizvođače, nego i za ukupnu domaću proizvodnju hrane, očuvanje ruralnog prostora i tradicionalnih kultura poput masline i vinove loze.
Dalmacija pod pritiskom
Posebnu težinu cijeloj situaciji daju strukturni problemi koji već desetljećima opterećuju dalmatinsku poljoprivredu. Glavni izazovi su nesređeno zemljišno-knjižno stanje, izrazita usitnjenost parcela te veliki broj suvlasnika – često se radi o desecima imena, među kojima su neki preminuli, a neki raseljeni diljem svijeta. Dodatni problem predstavljaju i zastarjele zemljišne knjige koje u pojedinim slučajevima potječu još iz austrougarskog razdoblja, što dokazivanje vlasništva ili prava korištenja čini izuzetno složenim i dugotrajnim procesom. Sve to baca ozbiljnu sjenu na mogućnost dalmatinskih poljoprivrednika da u zadanom roku spase svoje parcele i nastave proizvodnju.
Unatoč tome, nisu svi ostali bez rješenja. Dio maslinara i vinogradara uspio je, uz mnogo truda i snalažljivosti, pronaći način kako dokazati pravo korištenja zemljišta i zadržati svoje nasade u ARKOD-u. Iskustva s terena pokazuju da je u pojedinim slučajevima moguće pronaći alternativne modele – od izjava suvlasnika i privremenih rješenja do aktivnijeg angažmana prema nadležnim institucijama.
Maslinari koji su prošli taj proces poručuju kako je ključno ne čekati zadnji trenutak, nego se što prije obratiti savjetodavnim službama i uredima zaduženima za ARKOD. Iako birokratski zahtjevan, postupak nije uvijek nemoguć, no zahtijeva upornost, strpljenje i pravodobnu reakciju.
U suprotnom, upozoravaju, Dalmaciji prijeti gubitak tisuća hektara evidentiranih maslinika, vinograda i voćnjaka – ne zato što se na njima ne proizvodi, već zato što papiri ne prate stvarno stanje na terenu. A to bi bio udarac ne samo za poljoprivrednike, nego i za cijeli ruralni prostor, tradiciju i proizvodnju po kojoj je ovaj kraj prepoznatljiv.
Bez izjave nema potpore
Kako bi se izbjegle najteže posljedice i brisanje parcela iz sustava, nadležne institucije ipak su ostavile mogućnost privremenog rješenja za one koji nemaju u potpunosti sređenu dokumentaciju. Upravo zato važno je da poljoprivrednici budu upoznati s konkretnim obvezama i rokovima koji im stoje na raspolaganju.
Poljoprivrednici koji u ARKOD sustav imaju upisano privatno poljoprivredno zemljište, a nemaju dokaz o vlasništvu ili posjedu, obvezni su do 31. siječnja 2026. godine dostaviti u najbliži ured Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Izjavu o posjedovanju privatnog poljoprivrednog zemljišta. Uz izjavu je potrebno priložiti odgovarajuću dokumentaciju, i to: posjedovni list, vlasnički list (ZK uložak), rješenje o nasljeđivanju te dokaze, ako postoje, o poduzetim radnjama radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima zemljišta koji su kao takvi navedeni u zemljišno-knjižnom ulošku (vlasničkom listu).
Navedena Izjava se može pronaći na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) dok je posjedovne, odnosno vlasničke listove, najlakše „skinuti“ preko sustava e-Građani, tko ima takvu mogućnost, a tko nema treba će otići u zemljišnik, odnosno katastar. Izjavu je potrebno ovjeriti kod javnog bilježnika, dok ostale priloge nije potrebno ovjeravati.
Mirni posjed
Potrebno je dostaviti kopiju ZK uloška i izvadak iz katastra za katastarsku česticu, ili sve katastarske čestice, koji čine ARKOD parcelu za koju poljoprivrednici zaprimili obavijest da moraju regulirati zemljišno-knjižno stanje. Sve obavijest se nalazi u AGRONET-u pa bi bilo dobro da svi maslinari i vinogradari provjere svoje pretince za elektronsku poštu u AGRONET-u kako njihove parcele ne bi bile izbrisane iz sustava, a oni ostali bez poticaja.
Izvadak iz ZK uloška i katastra može se preuzeti na portalu Uređena zemlja kao neslužbene kopije čime je olakšano prikupljanje dokumentacije. Nažalost, kako je većina maslinara starije životne dobi i relativno slabo se koristi novim tehnologijama, bilo bi dobro da im pomognu mlađi članovi obitelji.
Najsporniji dio postupka odnosi se na dokazivanje da je maslinar ili vinogradar pokušao stupiti u kontakt s upisanim „vlasnicima“ zemljišta. Kao prihvatljivi dokazi priznaju se različiti oblici komunikacije, poput pisanih dopisa, e-mailova, obraćanja putem odvjetnika, pokretanja tužbi, povratnica i slične dokumentacije.
Važno je naglasiti da te dokaze nije potrebno dostaviti u ovom kratkom roku do kraja siječnja. Rok za njihovu predaju nadležnim službama produljen je do 31. prosinca 2027. godine.
Dok je pokušaj kontakta s privatnim vlasnicima u pravilu relativno lako dokazati, situacija je znatno složenija kada je riječ o zemljištu u vlasništvu države. U praksi se događa da poljoprivrednici pošalju zahtjev za mirno rješenje spora, ali ne dobiju nikakav odgovor. Takva šutnja administracije dodatno otežava postupak jer izostaje službeni dokaz da je država uopće zaprimila zahtjev ili se očitovala o njemu.
Austrougarske knjige i vlasnici po svijetu
Međutim, vratimo se na srž problema. Dakle, u velikom dijelu Republike Hrvatske, naročito u Dalmaciji, postoje neriješeni imovinsko pravni odnosi nad zemljištem. To u praksi znači da onaj koji stvarno koristi, obrađuje ili po nasljednoj liniji polaže pravo na neku parcelu, nije kao vlasnik upisan u zemljišne knjige.
Uzroci takvom stanju su različiti, ali najčešće je uzrok tromost država. Još od vremena Austro-Ugarske monarhije pa i u vrijeme bivše Jugoslavije u više navrata narodu je dijeljeno državno zemljište, tzv. „muša“. Sve što je u tom trenutku država dala da se podijeli, ljudi su odmah ogradili i napravili parcele, obrađivali i koristiti oni i njihovi nasljednici do danas.
Da je država odmah parcelama koje su stvorene prilikom podijele državnog zemljišta dodijelila brojeve katastarskih čestica, danas bi posao bio puno lakši u smislu dokazivanja čije je što odnosno od kada tko obrađuje pojedinu parcelu.
Pitanje koje mnogi poljoprivrednici postavljaju jest: zašto država ne priznaje dosjelost i ne omogućava da ljudi koji desetljećima obrađuju zemlju relativno lako riješe imovinsko-pravne odnose? Umjesto da potiče ruralni razvoj, ostanak na selu i povećanje poljoprivredne proizvodnje, birokracija često stvara prepreke koje sve to koče.
Za poljoprivrednike u Dalmaciji rokovi se bliže, a samo pravovremeno djelovanje može spasiti njihove maslinike, vinograde i poljoprivrednu proizvodnju kojom se godinama bave na parcelama na kojima nije regulirano vlasništvo i imovinsko-pravni odnosi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....