Svi zaposleni imali bi koristi od ukidanja prireza, ali Vlada je tu olakšicu ‘zaboravila‘

Premijer Andrej Plenković najavio je plan poreznih olakšavanja do 2024. godine i na toj se listi našlo ukidanje poreza na promet nekretnina. Pri tome nije konkretizirao kada bi se to ukidanje moglo dogoditi, nego je kao okvir za to olakšavanje poreznog tereta stavljen u novi Vladin mandat. Uostalom, ostvariti sve s liste lijepih želja koje se sastavljaju na početku mandata, nije do sada pošlo za rukom nijednoj Vladi pa ne mora ni ovoj.

Porez na promet nekretnina u posljednje se tri godine dvaput mijenjao, prvo je sa stope od pet posto, koliko su na tržišnu vrijednost nekretnine bili dužni plaćati oni koji su stan, kuću, zemljište, šumu ili neku drugu nekretninu kupili, dobili ili naslijedili, smanjen na četiri posto, a potom je od 2019. godine spušten na tri posto.

Prije tri godine, ukinuto je oslobađanje od plaćanja toga poreza za prvu nekretninu i država je kompletan prihod od poreza na promet nekretnina prepustila gradovima i općinama, koji su te prve godine kada im je pripao porez na promet nekretnina uprihodili od njega 864 milijuna kuna.

'Izgubio je smisao'

Porez je to koji na svakodnevan život građana ne utječe previše jer većina jednom ili najviše dvaput u životu smogne dovoljno snage za kupnju nekretnine. Tri posto od cijene, njima je u takvim situacijama mnogo jer, primjerice, uz 80.000 eura, ili 600.000 kuna, za manji stan moraju namaknuti još 2400 eura, ili 18.000 kuna, za porez na promet nekretnina. I utoliko će im buduće ukidanje tog poreza olakšati tu kupnju. Kupcima stanova koristit će ukidanje poreza, vjerojatno će to pojačati tržište nekretnina, no ostalima koji ne planiraju takve investicije olakšavanje poreznog tereta neće ništa značiti.

U Hrvatskoj ima besmislenijih poreza koji su prihod općina i gradova, a za njih nije najavljeno smanjenje. Takav je, primjerice, prirez porezu na dohodak. Da se sutra ukine, koristi bi imali svi koji plaćaju porez na dohodak.

Građanima s plaćom od 5000 kuna koji plaćaju prirez po 15 posto ostalo bi 49 kuna mjesečno, za koliko bi im porasla plaća zbog ukidanja prireza, onima sa 6000 kuna plaća bi porasla za 99 kuna, plaće od 7000 kuna porasle bi za 149 kuna, a plaće od 9000 kuna bi porasle za 248 kuna zbog ukidanja prireza porezu na dohodak.

– Prirez je izgubio smisao u trenutku kada je država prepustila gradovima i općinama prihode od tog poreza. Osim toga, rad je u Hrvatskoj ionako skup s obzirom na produktivnost, a prirez poskupljuje taj rad. Naša država ne razmišlja o učincima poreza na gospodarstvo, nego uzima onoliko koliko joj treba – kaže dr. Guste Santini.

Financiranje plaća

Besmislen ili ne, prirez postoji i "sjedi" na plaćama i dohocima mnogih građana. Država se još preklani odrekla poreza na dohodak i prepustila ga lokalnim vlastima, ali to je rijetke gradove i općine potaknulo da ukinu ili makar smanje prirez.

Ove godine samo su tri grada, Sinj, Valpovo i Bjelovar, ukinuli prirez, a isto je učinilo pet općina: Dugopolje, Promina, Motovun, Rugvica i Belica. To rasterećenje je kap u moru jer trenutačno u zemlji čak 306 od ukupno 556 gradova i općina prirezom dodatno opterećuju dohotke. Gotovo svaka druga općina ima prirez, jednako kao i 75 posto gradova.

– Gradovi koji su odlučili smanjiti ili ukinuti prirez, poput Bjelovara, time neće značajnije pomoći građanima niti će imati značajan manjak u proračunu jer prirez nije značajna stavka, naročito to nije u onim gradovima i općinama gdje prevladavaju radna mjesta koja su plaćena ispod prosjeka, a baš takav slučaj je Bjelovar. Gradovi bi najviše pomogli svojim građanima kada bi smanjili komunalne naknade. Hrvatski građani i političke stranke su neskloni uvođenju poreza na imovinu nekretnine, a zapravo bi građani s tim porezom najbolje prošli jer bi tada oni koji imaju puno nekretnina platili više, a ovako često i ne plaćaju komunalnu naknadu – kaže dr. Damir Novotny, koji smatra da je ključno pitanje iz čega se lokalna samouprava uopće može financirati jer potrebe za financiranjem sve više rastu i građani žele što više javnih usluga po niskim cijenama, i to je jedan opći trend.

U gradovima i općinama preklani je radilo 11.852 službenika i namještenika prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva uprave za kraj 2018. godine. Te iste godine gradovi i općine su imali 13,5 milijardi poreznih prihoda, od čega su 11,8 milijardi kuna bili porez na dohodak i prirezi koji su im na račune legli iz svih vrsta dohodaka njihovih stanovnika.

Koliko je prireza u toj svoti, ne objavljuje se, no kad se radi o milijardama poreza na koje se obračunava, jasno je da to nije beznačajna svota. Rijetki su se gradovi i općine odlučili odreći prireza i djelića tih kuna u korist svojih građana. Možda to i ne treba čuditi zna li se da svaki drugi grad i općina troše polovicu svih svojih prihoda na svoje zaposlenike i za materijalne troškove, prema studiji zagrebačkog Ekonomskog instituta iz 2012. godine. Ako tako stoje stvari, onda im je svaka kuna bitna i neće im lako pasti premijerova najava o ukidanju poreza na promet nekretnina.

{infobox-gray_full}194824{/infobox-gray_full}