kad ništa ne znamo

Švicarci nude milijune da i dalje uvoze našu krvnu plazmu, a mi ćemo po višestruko većoj cijeni plaćati njihove lijekove

 Shutterstock

Na stolu ministra zdravstva Vilija Beroša već neko vrijeme stoji vrlo izdašna ponuda švicarskoga famaceutskoga giganta "Octapharme". Tiče se otkupa krvne plazme prikupljene u okviru našeg sustava dobrovoljnog darivanja.

To i ne bi bila neka velika novost, jer Švicarci iz godine u godinu dobivaju suglasnost Ministarstva za izvoz desetaka tisuća litara krvne plazme iz Hrvatske u inozemstvo. Počelo je s ministrima Dariom Nekićem i Milanom Kujundžićem, a Beroš je samo nastavio s istom praskom. Jedino što bi sada "Octapharma" htjela formalizirati suradnju na jedno dulje razdoblje i sebi osigurati zlata vrijednu sirovinu. Zato su u Zagreb preko svoje austrijske podružnice, kažu naši izvori, poslali ponudu "tešku" više stotina milijuna kuna.

Čekamo odgovore

Tragom te informacije ovih dana smo poslali novinarski upit glasnogovorniku Ministarstva zdravstva, ali i na kabinet samog ministra. Interesirali su nas detalji švicarske ponude, kao i konkretan iznos, ali, već poslovično kada je u pitanju spomenuta adresa, nikakav odgovor nismo dobili do zaključenja ovog izdanja.

Posljednji put o izvozu plazme iz Hrvatske pisali smo u proljeće ove godine, kada se sve, također s "Octapharmom", obavljalo u tajnosti i daleko od očiju javnosti. Ministar Beroš pozvao se na Zakon o krvi i krvnim pripravcima, koji u svom članku 24. načelno navodi da se krv i njezini pripravci ne mogu izvoziti iz RH, ali predviđa i mogućnost da ministar može iznimno u "slučaju elementarne nepogode i drugih izvanrednih stanja, kao i slučajevima kada se radi o hitnoj, medicinski opravdanoj potrebi, odobriti izvoz".

Nikakve elementarne nepogode u nas u to vrijeme nije bilo, kao ni izvanrednog stanja, ali sve je prošlo glatko. Kada smo se interesirali za posao, odgovor također nismo dobili.

Stvar je u tome što od 2013. godine, kada je s preradom plazme i proizvodnjom lijekova iz nje prestao raditi Imunološki zavod, država i njezine zdravstvene ustanove na znaju što bi s nagomilanim zalihama, odnosno jedino je znaju prodati. Tako je i uhodan lanac u kojemu Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu najprije prikupi krv, a onda je proda Imunološkom zavodu Zagreb, koji je pak kao čistu sirovinu dalje isporučuje farmaceutskoj industriji u inozemstvo, konkretno "Octapharmi".

I svi zarađuju, jer litru plazme Imunološki od Transfuzije kupuje za 200-injak kuna, a onda je preprodaje po 50 posto višoj cijeni, nekih 300 kuna, da bi se jednog dana nakon što se krv u inozemnim pogonima preradi i proizvedu lijekovi, ti isti pripravci i medikamenti bili natrag uvezeni po višestruko većim cijenama. Nije teško pogoditi da, uz farmaceute, u cijelom lancu najviše zarađuju uvoznici, naše veledrogerije.

Osim detalja o ponudi "Octapharme", od Beroševa Ministarstva u spomenutom upitu tražili smo da nam se predoče važeći ugovori o prodaji naše plazme između Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu i Imunološkog zavoda, kao i oni između Imunološkog zavoda i "Octapharme". Pokušali smo, iako smo znali da su prije nas s dvije adrese (jedna politička, druga farmaceutska, obje poznate redakciji, op. Z.Š.) odbijeni oko toga. Uzalud su se pozivali na Zakon u pravu na pristup informacijama, kao i stratešku vrijednost posla budući da je krv u pitanju.

Ugrožavanje javnog interesa

Možda je od svega najčudniji odgovor Imunološkog zavoda, koji datira od 11. kolovoza, u kojemu stoji:

"Osnovano je posebno Povjerenstvo za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa koje je zaključilo da se mogu dostaviti sve informacije osim ugovora koji su tajne poslovne informacije i čije bi otkrivanje moglo naštetiti budućem poslovanju Imunološkog zavoda. Na temelju utvrđenog, Povjerenstvo je provelo test razmjernosti i javnog interesa i zaključilo kako se djelomičnim uskraćivanjem, tj. uskraćivanjem informacije o ugovorima ne ugrožava javni interes, a istovremeno se štite poslovne tajne, čije bi otkrivanje moglo stvarati štete Imunološkom zavodu."

– U cijeloj priči problematično je baš sve, a posebno tajni ugovori praktično između svih u lancu prodaje. S obzirom da se radi o strateškim djelatnostima, strateškoj sirovini i strateškim proizvodima, ni jedan detalj ne bi smio ostati tajan – komentirao nam je naš menadžer s dugogodišnjim iskustvom u farmaceutskoj industriji.

Njemu je jasno da se "Octapharma" želi dočepati ekskluziviteta na nabavu vrlo cijenjene sirovine kakva je plazma donatora iz Hrvatske, jer u populaciji imamo nisku pojavnost krvlju prenosivih zaraznih bolesti, ali mu u glavu ne ide činjenica da smo se doveli u situaciju da s njom, osim izvoza, nemamo ništa drugo za napraviti.

Zato je i ministar Beroš sada vrlo vjerojatno na sto muka: s jedne strane ovi pusti milijuni od "Octapharme" dobro bi mu došli da zakrpa kratere u zdravstvenom proračunu, ali prihvati li ponudu, to će značiti posljednji čavao u lijes projektu oživljavanja proizvodnje kakvu je barem djelomično nekada imao Imunološki zavod. A vremena je sve manje.

Ples milijuna

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u pretkoronarnoj 2019. godini za uvoz albumina i imunoglobulina, koje je nekada po znatno povoljnijim cijenama od uvoznih proizvodio Imunološki zavod, te koagulacijske faktore 8 (dvije verzije) i 9, potrošeno je više od 112 milijuna kuna. Usporedbe radi, 2018. godine to je bilo 83 milijuna kuna. Podaci za 2020. godinu, kako su prije najavili iz HALMED-a, bit će objavljeni u rujnu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2026 01:26