Videosnimke s ukrajinske bojišnice potencijalno vrijede milijune, možda i milijarde dolara, a što je najbolje – ne postoje zakoni koji reguliraju njihovu upotrebu. Naime, njihova vrijednost nije umjetnička, nije ni dokumentaristička. Neprocjenjive postaju tek kad ih se uveže s umjetnom inteligencijom, a Ukrajinci su to shvatili još odavno.
U protekle dvije godine, neprofitni digitalni sustav OCHI, rekao je za Reuters njegov voditelj Oleksandr Dmitriev, prikupljene su videosnimke koje ukupno traju dva milijuna sati (ili 228 godina). Svakog dana na to još se doda pet ili šest terabajta snimaka.
OCHI centraliziraju i analiziraju videozapise 15.000 posada dronova koje rade na prvoj crti bojišnice, a što sa svim time može napraviti El Capitan, ove godine najsnažniji superkompjutor na svijetu koji u jednoj sekundi može obraditi 1,72 exaflopsa informacija, dakle 1,72 milijardi milijardi (brojka s 18 nula) informacija teško je i u ovom trenutku i predvidjeti.
Dronovi samostalno odlučuju
I Rusi i Ukrajinci u ovom ratu već koriste umjetnu inteligenciju, ali samo za automatsku identifikaciju ciljeva. Superkompjutori mogu skenirati slike i identificirati cilj daleko brže od čovjeka. Ukrajinsko Ministarstvo obrane koristi sustav Avengers uz čiju pomoć tjedno locira 12.000 komada ruskog naoružanja koje predstavlja cilj vrijedan napada. Rusi pak promoviraju upotrebu umjetne inteligencije za otkrivanje ciljeva na dronovima Lancet koji su se pokazali izuzetno opasni za ukrajinska borbena vozila.
Prije 6 ili 7 godina autor ovih redaka u Izraelu je imao prilike vidjeti autonomna vozila koja sama odlučuju hoće li prijeći ili zaobići prepreku. U međuvremenu je IDF umjetnu inteligenciju koristio u vrlo složenim obavještajnim sustavima koji su pronalazile Hamasove lidere i istodobno izračunavali boj kolateralnih žrtava koji bi mogao stradati u njihovoj likvidaciji.
Izrael, koji se u prethodnim sukobima orijentirao samo na likvidaciju visokorangiranih neprijateljskih časnika, odjednom se našao u prilici likvidirati puno veći broj individualnih meta sve do razine bojne. Posljedično je dramatično narastao i broj ukupnih kolateralnih žrtava.
Videosnimke iz ukrajinskih borbenih dronova su, kako je Dmitriev objasnio, iskustvo koje se može pretvoriti u matematiku. Te snimke su hrana za umjetnu inteligenciju koja može kreirati nove metode napa i obrane, načina zaobilaženja prepreka. Korištenje umjetne inteligencije danas je samo pitanje etike.
Već danas se koristi na tisuće dronova koji autonomno obavljaju zadatke. Pitanje je samo trenutka kad će čovjek umjetnoj inteligenciji prepustiti upotrebu okidača, donošenje potpuno samostalne odluke o uništavanju neke mete.
Ruski predsjednik Putin izvrsno je predvidio da će lider na području umjetne inteligencije postati gospodar cijelog svijeta. To prema sadašnjim pozicijama sigurno neće biti Rusija. Utrku vode Kina koja investira 150 milijardi dolara i SAD koje ulažu 4,6 milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije. Rusi im sa svojih 180 milijuna dolara nisu ni blizu. Kina se deklarirala da želi postati globalni lider na tom polju do 2030. godine. Budući da je novoizabrani predsjednik Donald Trump obećao da će smanjiti ulaganja u znanost i obrazovanje, sasvim je realno da im Kinezi do tada oduzmu primat.
Ni Kinezi, ni Amerikanci ne vide umjetnu inteligenciju samo kao oružje. Puno je značajnija njena uloga u gospodarskom razvoju, u medicini i drugim djelatnostima. Ali isto je i s dinamitom ili atomskom energijom, sve što je dobro za čovječanstvo, korisno je i za njegovo uništenje.
Sve je izvan zakona
Osim u smislu zaštite privatnosti, korištenje umjetne inteligencije još nije regulirano zakonima. Future Life Institute je 2017. uputio UN-u otvoreno pismo 126 direktora robotičkih i AI-tvrtki o tome da se zabrani upotreba autonomnog oružja. Na konferenciji MORH-a i Slobodne Dalmacije o borbenim sustavima 5. generacije, održanoj 2019. za vrijeme izložbe vojne opreme ASDA, predstavnici američkog Lockheed Martina i izraelskog Rafaela složili su se da je korištenje autonomnog oružja pitanje etike, ali su rekli i da vojna industrija u pravilu razvija borbene sustave dvije generacije naprednije od onih o kojima se raspravlja u političkim krugovima.
Koliko smo daleko odmakli nitko pouzdano ne zna. No, ako je I. svjetski rat završio masovnijom upotrebom aviona, 2. svjetskom ratu bombardiranjem Hirošime i Nagasakija i početkom nuklearne ere ratovanja - Ukrajinski rat označio je prijelaz u ratovanje umjetne inteligencije. Od tu do masovne upotrebe autonomnih borbenih sustava samo je mali korak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....