OTVORENO MORE U TARANTU

Talijani odustali od vađenja azbesta s drugoga nesuđenoga Debeljakova Mobyja, Otta će postati ploveći hotel i kockarnica - u Maleziji

Drea je zatočena u Tarantu

 Mirela Goreta/

Brod duhova - neželjeni Moby Drea, koji su građani Splita doslovno potjerali iz grada žestoko se na prosvjedima suprotstavivši njegovoj sanaciji u brodogradilištu zbog moguće kontaminacije azbestom, već više od mjesec dana, u pat-poziciji, miruje u talijanskoj luci Taranto.

Iz istih je razloga taj stari trajekt, prvotno dotegljen iz Genove u Split gdje su mu radnici Brodosplita, u vlasništvu Tomislava Debeljaka, trebali ukloniti veliku količinu pregradnih izolacijskih ploča putničkih kabina s azbestom, postao kamen smutnje u lučkom gradu na jugu Italije.

Nakon što su mu hrvatske vlasti, pritisnute reakcijama javnosti i gradske uprave, naložile odlazak iz splitskog škvera neobavljena posla, ista sudbina mogla bi ga snaći i u Tarantu.

Moby Drea, po novome samo Drea (njegovi prethodni vlasnici iz poznate talijanske brodarske kompanije Moby Lines očito su sugerirali kraćenje imena želeći izbjeći negativan publicitet), trenutno je u vlasništvu tvrtke Med Fuel S.r.l. iz Messine čiji su predstavnici upravo održali još jedan u nizu sastanaka s nadležnima u Tarantu kako bi ubrzali cijelu priču oko sanacije. No, još ništa nije odlučeno.

Uz jednog od šefova tamošnje lučke uprave od koje se očekuje zeleno svjetlo za početak radova (mogli bi potrajati nekoliko mjeseci) na sastanku su bili prisutni i predstavnici lokalne zdravstvene uprave, Regionalne agencije za zaštitu okoliša Apulije (ARPA), Med Fuela i tvrtke Ecologica, odgovorne za plan demontaže azbesta na brodu Drea namijenjenog odlagalištu u susjednoj Basilicati gdje se zeleni već bune na sam spomen pohranjivanja takvog otpada na njihovu području.

image

Jedan od ulaza u luku

Mirela Goreta/

Ecologica je nedavno pregledala Dreu, posebno zbog sanacijskih operacija, piše Taranto Today, ističući kako će procjena lokalne zdravstvene uprave i agencije ARPA vezana za sigurnost okoliša biti ključna za donošenje konačne odluke. Iako mediji u Italiji navode brojku od stotinjak tona azbesta u unutrašnjosti trajekta Drea (valja pretpostaviti da ih tako informiraju kako bi se umanjio problem) u Hrvatskoj je u javnost neslužbeno procurila brojka od čak 250 tona.

Na sastanku u Tarantu nije bilo predstavnika gradskih vlasti, koji su proteklih tjedana zauzeli čvrst stav zahtijevajući da se remont broda ne provodi u gradskoj luci, kao i da se boravak plovila ograniči na vrijeme koje je strogo potrebno kako bi se osigurala njegova sigurnost i brzi nastavak plovidbe.

Predstavnici Udruženja obrtnika, malih i srednjih poduzeća u Tarantu (Casartigiani Taranto) pak smatraju kako bi Drea mogla predstavljati konkretnu priliku za gospodarski i ekološki oporavak grada. Drže kako je, umjesto toga, postala simbol neaktivnosti duboko ukorijenjene u političkim izborima, daleko od istinskih interesa lokalne zajednice.

- Zašto sanacija broda nije odobrena u luci Taranto, pitaju se govoreći kako ne razumiju razloge zbog kojih još nema odluke.

- Posebno, s obzirom na iskrivljene informacije koje su potaknule neutemeljene strahove o navodnoj opasnosti broda, stoji u njihovoj izjavi.

image

Oko nje je samo nekoliko stražara

Mirela Goreta/

Prema stavu udruženja, prisutnost azbesta na brodu ograničena je na obloge kabina koje specijalizirano osoblje može sigurno ukloniti, bez ikakva rizika za okoliš. U izjavi se tvrdi kako bi se uklanjanje trebalo provesti u Tarantu, od strane kvalificiranih lokalnih tvrtki, stvarajući radna mjesta i vraćajući dostojanstvo u industrijom prilično devastiranom području.

Raseljeni Taranto u kojemu su se nekretnine prije pet godina nudile za samo 1 euro kako bi se oživio povijesni centar i renovirala njegova napuštena zdanja još uvijek, naime, vodi bitku s tamošnjom čeličanom. Industrijsko postrojenje od 1965. izbacuje štetne pare koje su, tvrdi se, uzrokovale tisuće smrtnih slučajeva od raka.

Emisije iz nekadašnje tvornice Ilva - mješavina minerala, metala i kancerogenih dioksina - a danas Acciaierie d‘Italia (ADI), otkako je premijerka Giorgia Meloni imenovala posebnog povjerenika za njezino privremeno preuzimanje, krivac je za brojne respiratorne, bubrežne i kardiovaskularne bolesti stanovnika Taranta.

Mnogi su zbog visoke koncentracije zagađenja tijekom godina izgubili živote. Izvješće Sentierija (skupine za epidemiološko praćenje) pokazalo je da je između 2005. i 2012. godine 3000 smrtnih slučajeva bilo izravno povezano s ograničenom izloženošću okoliša zagađivačima.

Tamošnji liječnici govore kako stopa raka u Tarantu varira u skladu s proizvodnjom tvornice, a studija talijanskog zdravstvenog instituta ISS iz 2019. pokazala je da su akutno pogođena djeca.

I sada u to, bolestima i smrću ionako već previše izranjavano područje siromašnog talijanskog juga, na remont stiže Drea sa svojim azbestnim pločama.

Usprkos užasavajućim potvrdama već prisutnog zagađenja, visokim stopama smrtnosti i oboljenja (prema riječima pedijatrice Anna Marie Moschetti najviše je izloženo najsiromašnije stanovništvo koje živi blizu postrojenja čeličane), mali obrtnici i gospodarstvenici u Tarantu ipak potiču radove na Drei. Giacinto Fallone, predstavnik udruge vozača kamiona kazao je kako Drea ne može postati talijansko odlagalište otpada.

image

Crtani film je postao groteska

Mirela Goreta/

- Svaki napušteni brod, svaka zaboravljena građevina, propuštena je prilika za radna mjesta, rast i čišćenje okoliša. Sigurnost se jamči čišćenjem, a ne napuštanjem, nedvosmisleno će Fallone. Udruženje Casartigiani upozorava da je velik dio gradske infrastrukture još uvijek pogođen ovim problemom te traži od institucija pojašnjenje razloga koji su blokirali radove na brodu.

- Tarantu su potrebni istinski rad, zdrava poduzeća i hrabre odluke. Vraćanje Dree znači vraćanje povjerenja u grad, poboljšanje lokalne struke i pokazivanje da zaštita okoliša može i mora ići ruku pod ruku s razvojem, kažu u udruženju Casartigiani.

Dok se u Tarantu, jednoj od luka članice EU, oko sanacije Dree još vode polemike ovih je dana objavljeno kako sestrinski brod Moby Otta - zrela za rashodovanje i potencijalno planirana za azbestni facelifting u Splitu - odlazi za Kinu. Brod je od 1. listopada na vezu u Livornu, a tvrtka Moby je, kao svoju posljednju sestru Tor Linea prodala kineskoj kompaniji Hoiyu International Group Ltd za 5 milijuna eura.

Trajekt Moby Otta izgrađen 1976. godine (Drea je godinu starija) sada je preimenovan u Elpis, te je promijenio zastavu iz Italije u Sveti Kristofor i Nevis, otočnu državu u Karipskom moru. Jednom kad se prebaci u Maleziju prenamijenit će se u plutajući hotel i kockarnicu.

image

Moby Otta izbjegla je operaciju vađenja azbesta i postaje kockarnica

Michael Bihlmayer/Imago Stock&people/Profimedia/Michael Bihlmayer/Imago Stock&people/Profimedia

Brodovlasnici iz Moby Linesa očito su odlučili izbjeći još jedno javno sramoćenje i odmah povukli siguran potez uputivši brod na Daleki istok gdje, za razliku od Europe, nitko neće postavljati suvišna pitanja oko par stotina tona azbesta.

Podsjetimo, Tomislav Debeljak je planirao dovesti u Split još jedan brod u vlasništvu spomenute talijanske kompanije i sličnih karakteristika na kojemu se planiralo obaviti isti posao skidanja azbestnih ploča.

Za pretpostaviti je kako je upravo riječ o trajektu Moby Otta, iako su u Brodosplitu ostali nijemi na naše upite na tu temu. Vlasnik Brodosplita je nakon odlaska Moby Dree u Taranto izjavio kako su mu propala dva posla vrijedna tri milijuna eura.

Drea zacementirana u Cementiru

Slučaj Drea dio je šire priče o napuštenim i kontaminiranim industrijskim lokacijama u Tarantu poput Cementira i uljare Oleificio Costa, gdje prisutnost azbesta i dalje ugrožava javno zdravlje. Drea je od 18. rujna usidrena na gatu IV, u dijelu luke koji je pripadao nekadašnjem brodogradilištu Cementir. Prilaz mu čuva visoka lučka ograda usred zapuštenog industrijskog područja nalik onom u splitskoj Sjevernoj luci, samo znatno većem. Primakli smo joj se maksimalno, kako bi izbliza ovjekovječili napuštenu Dreu. Dok smo snimali usred pustoši, s vanjske strane zaštitne ograde, zamijetili smo tek čuvara na jednom od službenih ulaza u luku. Znatiželjno je pogledavao u našem pravcu. Pristup nam, naravno, nije bio dopušten.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
08. studeni 2026 00:09