Teško vrijeme za Angelu Merkel: afera ‘Wirecard‘, pa mutna nabava oružja i, za kraj, korona-mutljavina

U ovom trenutku posebno povjerenstvo njemačkog Bundestaga ispituje aferu "Wirecard", u kojoj su "oprane" gotovo dvije milijarde eura.

Taj podatak ne bi bio toliko važan da se pred povjerenstvom ne treba pojaviti čitav njemački politički vrh, na čelu s kancelarkom Angelom Merkel, koju će ispitivati predsjednik povjerenstva, jedan od lidera, mnogima kontroverzne, oporbene stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Kay Gottschalk.

Koliko bi Gottschalkova pitanja mogla biti neugodna, svjedoči vrlo eksplozivna pozadina afere "Wirecard". Naime, dana 25. lipnja 2020. je njemačka kompanija za transfer novca "Wirecard" proglasio bankrot "težak" 1,9 milijardi eura tvrdeći da su joj poslovne knjige nestale negdje u Aziji.

S obzirom da je Angela Merkel vjerojatno umiješana u poslovanje te kompanije, njemačka oporba je već tada počela pripremati parlamentarni udar koji bi mogao uzdrmati ne samo Njemačku, nego i Europu.

Čitava stvar izgleda još opasnije jer javni tužitelj u Münchenu svoju istragu u ovom slučaju vodi pod naslovom koji na hrvatskom zvuči kao "udruženi zločinački pothvat za financijsku prijevaru". Pozadina ovog "udruženog zločinačkog pothvata" je, prema podacima koje je donio utjecajni tjednik Der Spiegel, vrlo neugodna za Angelu Merkel i njezine socijaldemokratske koalicijske partnere.

Naime, tijekom svoga posjeta Kini u rujnu 2019. Angela Merkel je s kineskom vladom razgovarala o namjeri "Wirecarda" da kupi istovjetnu kinesku kompaniju "AllScore Payments". Čak štoviše Angela Merkel je kod kineske vlade osobno lobirala za sklapanje toga posla, što se poslije pokazalo višestruko kontroverznim.

Na prvom mjestu, kineska kompanija "AllScore Payments" nije imala baš dobru reputaciju jer je novac svojih klijenata, neovlašteno, ulagala u internetske igre na sreću, a onda i u industriju računalnih igara, zbog čega je bila pod istragom kineskih vlasti.

Na drugom mjestu, na površinu je isplivala činjenica da su njemačke financijske vlasti još u veljači 2019., dakle prije puta u Kinu, upozorile Angelu Merkel i njezina ministra financija, socijaldemokrata Olafa Scholza, da se o "Wirecardu" vodi istraga, na što su se, po svemu sudeći, oboje oglušili.

U čitavu priču je, kako je izvijestio Der Spiegel, umiješan i Angelin povjerljivi čovjek, demokršćanska politička zvijezda i bivši ministar ekonomije i obrane Karl-Theodor zu Guttenberg, koji je, po svemu sudeći, bio njezina poveznica s upravom "Wirecarda".

Kako sada stoje stvari, pred Angelom Merkel su, bez obzira na to što je karizmatična žena zauzeta spašavanjem Europe, vrući politički mjeseci u kojima će oporba vrlo vjerojatno "istresti" vrlo neugodne detalje o 1,9 milijardi eura kompanije "Wirecard" koji su, navodno, nestali u bespućima azijskog poslovnog svijeta.

Istražno povjerenstvo Bundestaga bi svoje izvješće trebalo objaviti u negdje u rujnu 2021., baš u vrijeme kada se u Njemačkoj očekuju parlamentarni izbori.

Da stvar bude gora, Angelu Merkel i njezin CDU tada će vjerojatno "pritiskati" i najnoviji vojni skandal čiji konci sežu čak do Bruxellesa i predsjednice Europske komisije i Angeline prijateljice Ursule von der Leyen.

Naime, kako ovih dana piše tjednik Der Spiegel, u njemačkome Ministarstvu obrane je ured za nabavu opreme, čiju je predsjednicu imenovala tadašnja ministrica Ursula von der Leyen, koji je ozbiljno zabrljao nabavu novih jurišnih pušaka za vojsku, "tešku" oko 600 milijuna eura.

U želji da uštedi, ministarstvo je, umjesto ponude svjetski poznatog proizvođača oružja "Heckler und Koch", koji je do sada proizvodio puške za njemačku vojsku, odabralo vrlo slabo poznatu tvrtku "CG Haenel".

No, nakon godine dana provjere pušaka, ali i čitave procedure natječaja, i nakon što je, navodno povoljnija, ponuda prihvaćena, ispostavilo se da je mali proizvođač možda ukrao dio patenta velikog proizvođača pa su u javnosti dužnosnici ministarstva počeli izgledati kao nesposobni glupani koji su počinili početničku pogrešku jer nisu detaljno provjerili obje ponude.

Stoga ne treba čuditi što je oporba čitavu stvar nazvala "divovskom sramotom za Ministarstvo obrane", to više što je moguće da bi čitava stvar njemačke porezne obveznike mogla stajati još koju stotinu milijuna eura.

U svemu je politički vrlo osjetljivo to što je ministrica obrane bivša čelnica CDU-a i osoba od posebnog kancelarkina povjerenja Annegret Kramp-Karrenbauer. To će sigurno jako zakomplicirati život Angele Merkel, koja će se, osim s parlamentarnim povjerenstvom i blamažom oko nabave pušaka za vojsku, morati suočiti s gorkim plodovima svoje neiskrene i neuspješne korona-politike.

Tako barem misli kolumnistica njemačkog dnevnika Die Welt, književna kritičarka i poznata TV voditeljica Thea Dorn, koja je kancelarku Angelu Merkel otvoreno optužila da njemačkim građanima laže kako bi prikrila neuspjeh svoje korona-politike.

Napadajući kancelarkine riječi kako Nijemci svojim neodgovornim ponašanjem ugrožavaju sve rezultate koje je vlada do sada postigla u borbi protiv koronavirusa, Dorn joj zamjera širenje panike koja je ovog ljeta mnoge Nijemce spriječila da se potpuno opuste i spreme dodatnu mentalnu snagu potrebnu za novi val pandemije koronavirusa.

Još je veći problem što Angela Merkel od građana zapravo traži da se odreknu normalnih, ljudskih hedonističkih uživanja koje život na ovom svijetu čine vrijednim življenja. Ekstremnim primjerom takve politike Dorn smatra bavarskog premijera i političkog saveznika Angele Merkel Markusa Södera, koji je Bavarcima, ali i Nijemcima općenito, poručio: "Moramo više nositi maske, manje piti alkohol i manje slaviti!"

Ovakva politika strašenja, smatra Dorn, čista je manipulacija, odnosno nastojanje mnogih političkih lidera da pandemiju koronavirusa iskoriste za vlastiti politički opstanak, što većina Nijemaca prihvaća bez ikakvog otpora.

Gledano iz šire političke perspektive, ove riječi su upiranje prstom u Angelu Merkel, kojoj je u ožujku ove godine upravljanje pandemijom koronavirusa i korona-recesijom omogućilo da doživi "kohlovski trenutak", odnosno da se odjene u političke haljine ujedinitelja moderne Njemačke Helmuta Kohla i tako oživi svoju ozbiljno nagrizenu političku karizmu.

Na duge staze ovakva bi se politika mogla pokazati opasnom i neodgovornom, to više što je Angela Merkel Nijemcima nedavno dala neostvarivo i neodgovorno obećanje.

Obraćajući se svojim sugrađanima s govornice Bundestaga, Angela Merkel je poručila: "Sigurna sam da će se život kakvim smo ga do sada poznavali vratiti. Opet ćemo slaviti obiteljska slavlja, klubovi, kazališta i nogometni stadioni opet će biti puni. Opet ćemo uživati u životu."

Iza tih riječi Dorn vidi činjenicu da se u glavi Angele Merkel pomiješala ozbiljna znanstvenica koja ima doktorat iz kemije, ali i kći protestantskog svećenika, koja Nijemcima, umjesto racionalnih političkih rješenja, nudi samo kršćansku nadu. Ovakav postupak Dorn smatra opasnim jer je oko koronavirusa toliko puno nepoznanica da nitko sa sigurnošću ne može kazati što nas čeka u budućnosti, u kojoj ćemo, možda, ostvariti suživot s koronavirusom. Isti onaj suživot koji već desetljećima, na primjer, imamo s HIV-om.

Umjesto ovakve otvorenosti i racionalnosti, kancelarka Angela Merkel, usporedo s isticanjem kršćanske nade, sve više poseže za politikom straha i plašenja smrću, ali i korištenjem državnog aparata ne bi li prisilila građane na poslušnost.

Primjer toga su izvješća njemačkih medija kako je policija u vlakovima i ostalom javnom prijevozu nekoliko stotina građana prisilila da se drže propisanih mjera nošenja zaštitnih maski.

Ako se ovakva politika nastavi i uhvati korijena, kolumnistica Dorn smatra da pred Nijemcima leži dugo i mračno doba usamljenosti bez veselja i sreće.

Bilo kako bilo, Angela Merkel je u velikim problemima jer će AfD-ov čovjek na čelu parlamentarnog istražnog povjerenstva "kopanjem" po aferi "Wirecard" vjerojatno oteti dio dosadašnjih CDU-ovih birača, posebno na istoku zemlje.

"Šeprtljanje" Angelinih ljudi s nabavom pušaka za vojsku te posebno mogući kolaps njezine korona-politike obećavaju vruću predizbornu kampanju za parlamentarne izbore u Njemačkoj, koji se očekuju između kolovoza i listopada sljedeće godine.