Aktualni svjetski trend sve bržeg tehnološkog razvoja i sve šire primjene elektropogona, osobito u cestovnom prometu, posljednjih je godina snažno zahvatio i segment plovila za sport i rekreaciju. Gotovo svaki dan svjedočimo lansiranju novih modela brodica, glisera i manjih jahti pogonjenih elektromotorima, pri čemu su im najznačajnije tehničke karakteristike, a ponajprije domet plovidbe i brzina, sve impresivniji. Već je posve očigledno da je taj trend elektrifikacije nezaustavljiv proces, pa je samo pitanje vremena i inženjerske inovativnosti kojom će brzinom i kada prevladati u nautičkome svijetu.
Uostalom, kad je riječ o jedrilicama, one su i sada svojevrsni hibridi zahvaljujući svojem zelenom pogonskom karakteru, odnosno vjetru koji im je praktički glavni pogon. Stoga su već u poziciji da mogu prilično lako prijeći i na zelenu elektromotornu propulziju kao dodatni pogon i alternativu sadašnjim motorima na unutarnje izgaranje. To više što bi se baterije, kao nužni i teški dio elektrosustava, mogle skladištiti i u kolombama, a one su vrlo teške i trebaju biti takve.
Tijesna utrka
Sve u svemu, strujni pogonski show ide dalje, a njegov važan dio su i električne pente, kojih je na tržištu svakoga dana sve više, a uz to postaju sve ozbiljnije kad je riječ o snazi. Tako je u zadnjih godinu dana norveška start-up tvrtka Evoy konstruirala električnu pentu od 150 KS koja se već može kupiti, te je najavila za 2023. godinu lansiranje modela od 300 KS, a za 2025. godinu i električne pente od čak 450 KS.
No, utrka se u foto finishu okrenula u korist kompanije Vision Marine Technologies, koja se udružila s tvrtkom Hellkats Powerboats kako bi zajednički premašili svjetski rekord u brzini električnih brodova od 88,6 km/h, što ga je Jaguar Vector Racing postavio 2018. godine. Cilj im je do studenoga ove godine dovršiti električnu verziju 32-metarskog katamarana Hellkatsa nazvanog Fulgura l i probiti granicu od 100 km/h.
Kada je Evoy prije nešto više od godinu dana najavio skoru promociju svoga aduta od 150 KS, najjačeg na svijetu, korona ih je malo usporila, a spomenuti duet ubrzao je tempo svoga rada i vrlo brzo izbacio svoju električnu pentu E-Motion 180E snage 180 KS, tako preuzevši vodstvo.
Dvije takve pente predviđene su za krmu Fulgure l i željenu stotku. Osim snagom u konjima, visokonaponski 180E nadmašuje Evoy 150 i u okretnom momentu, a iz tvrtke Vision Marine Technologies ponosno su poručili da je njihova moćna penta optimalan pogon za brodice između 18 i 26 stopa.
Prije ove najnovije epizode, na tržištu nije bilo toliko uzbuđenja i pretrčavanja, jer je elektrifikacija izvanbrodskog pogona još uvijek bila pionirski posao. Stoga je dosta dugo u segmentu snage dominirao njemački Torqeedo s izvanbrodskim motorom Deep Blue 50 od 80 KS.
No, stvari su se očito promijenile, a razvojni obzori počeli su poprimati električne obrise, pa se utakmica zahuktala. Nema sumnje da će ići dalje sve žešćim tempom, pa ćemo idućih godina svjedočiti brojnim premijerama električnih izvanbrodskih pulena mnogih kompanija, pri čemu će se game brzo širiti pokrivajući sve segmente snage.
Od malih penti s tek dva-tri strujna konja, preko srednjeg segmenta od 20 do 50 KS, pa sve do vrlo jakih izvanbrodskih elektromomaka koji će uskoro nadmašiti i najjače konkurente s unutarnjim izgaranjem. Uostalom, njima je već presuđeno da će u svijetu koji se, potaknut klimatskim promjenama, snažno okreće održivim zelenim alternativama u dogledno vrijeme i doslovno izgorjeti kao tržišna i pogonska kategorija.
Dvije vrste penti
Naravno, do toga trenutka još ćemo pričekati, pa u međuvremenu treba realno i bez navijanja pogledati i odvagnuti sve današnje faktore koji govore za i protiv brzog prelaska na elektropogon, već sada ili dogodine, u segmentu izvanbrodskih motora.
No, prije nego što dublje uđemo u temu, treba odmah pojasniti da u ovom tekstu prvenstveno govorimo o električnim izvanbrodskim motorima, koji se tako i označavaju (Electric Outboard Motor), a ne o električnim trolling motorima. Potonji su bazično dizajnirani da uvezani s GPS-om održavaju poziciju broda iznad izabrane pošte prilikom ribolova na velikim dubinama.
Lagane su konstrukcije, najčešće rade na 12 i 24 volta, spajaju se s odvojenim akumulatorima koji se posebno kupuju i dimenzioniraju po potrebi vlasnika (uglavnom AGM i gelovim), a njihov je propeler projektiran za maksimalni potisak, a ne za maksimalnu brzinu. Oni reagiraju trenutno i snažno, što omogućava držanje broda na poziciji i kad je more valovito, a vjetar dosta jak. No, maksimalne brzine koje ostvaruju nisu velike, najčešće u rasponu četiri do šest čvorova.
Naravno, s njima se također može kaićem izići u večernji lignjolov, panulavati, loviti hobotnice povlačenjem saonica s rakom..., no oni uglavnom nisu napravljeni ni predviđeni da budu glavni pogon, nego pomoćni i s ograničenim zadaćama. U tom je smislu teško, pa i nepotrebno, uspoređivati trolling motore s izvanbrodskim električnim motorima, budući da su dizajnirani za posve različite namjene.
Pravi izvanbrodski motori izgledom su dosta robusniji, jer im je namjena primarni pogon broda, a propeler im je dizajniran da može razviti velike brzine plovidbe. U toj su kategoriji i spomenute pente snage 150 i 180 KS, te čitav niz električnih izvanbrodskih motora manje snage, koji su izravni konkurenti benzinskoj braći u svojim kategorijama.
Baterija i elektronika za kontrolu njezina punjenja kod manjih su modela, uglavnom do 3 KS, integralni dio pente, s tim da je tu u pravilu riječ o kvalitetnim litij-ionskim i litij-polimerskim baterijama koje osiguravaju veći domet plovidbe, te iznimno velik broj ciklusa punjenja i pražnjenja.
Stoga takve motore trebate samo raspakirati, montirati na krmeno zrcalo i zaploviti. Pritom ćete na malom displeju, ili na ekranu mobitela posredstvom bluetooth veze, stalno moći očitavati stupanj napunjenosti baterije, voltažu i preostalo vrijeme plovidbe izabranom brzinom. U pravilu možete birati između četiri do pet režima rada, a logično je pravilo da manja brzina znači veći domet.
Plusovi strujne opcije
Kada je pak riječ o snažnijim izvanbrodskim električnim motorima, litijski baterijski sklop isporučuje se kao dio pogonskoga paketa zajedno s motorom, ali se zbog potrebne veličine i kapaciteta ugrađuje u plovilo. Pritom je, naravno, moguće birati veću ili manju snagu baterija, kao i kod automobila, o čemu značajno ovisi domet plovidbe, a još više cijena pogonskog sustava.
Zbog svojih svojstava, čak i mali električni izvanbrodski motor, kakve su popularne pente snage 3 KS (odnosno oko 1 kilovata), može uspješno gurati plovilo teško 1,5 tona, uključujući gumenjake i manje jedrilice, brzinom od 5 čvorova.
No, rečene prednosti imaju i svoju cijenu, pa su takve male električne pente i do tri puta skuplje od trolling motora nominalno iste snage. Naravno, ponajprije zbog ugrađene litijske baterije, na koju otpada gotovo pola ukupne cijene motora. Stoga je važno znati što vam doista treba kad birate i kupujete.
No, vratimo se razlozima za i protiv prelaska na izvanbrodski strujni pogon. Počet ćemo s plusovima koji su brojni i prilično uvjerljivi: tihi su, ekološki čisti, ne trebaju redovite servise, ne šire oko sebe neugodne mirise, nemaju vodenu pumpu i impeler koji treba mijenjati, ne morate ih iznutra ispirati od soli, ne troše benzin ni ulje pa štede novac, a kad bateriju punite solarom, voze vas doslovno besplatno. Punite li je na komercijalnoj strujnoj mreži, cijena je zanemariva u usporedbi s troškom benzina.
Naravno, svaka medalja ima dvije strane, pa tako i električni izvanbrodski motori nisu potpuno cijepljeni od nekih nedostataka koji mogu, više ili manje, smetati njihovim potencijalnim kupcima.
Kao prvo, prilično su skupi, pa ćete malu električnu pentu snage 3 KS, kakve se najčešće koriste za pogon pomoćnih gumenjaka, čamaca i manjih jedrilica, platiti najmanje dva puta više od standardne benzinske iste snage. Naravno, ovdje govorimo o kvalitetnim električnim pentama poznatih i priznatih proizvođača kakvi su, primjerice, pionir elektropogona Torqeedo i tvrtka ePropulsion, a ne o štancanim jeftinim pentama čija je niska cijena mahom i odraz kvalitete.
Uzgred, ePropulsion je kineska tvrtka, ali iznimno ambiciozna, inovativna i tehnološki napredna, neka vrsta Huaweija u elektropogonu, pa je u mnogim segmentima razvoja električnih penti, koje su projektirane na Hong Kong University of Science and Technology, tehnološki lider.
Druga strana medalje
Dakle, pouzdana strujna opcija u startu košta znatno više od benzinske. Pa iako će se ta razlika u cijeni polako topiti tijekom eksploatacije zbog nižih troškova održavanja i praktički besplatnog goriva, ona može biti značajan odbijajući faktor. Povoljna je okolnost što će sve masovnija proizvodnja i električnih penti i baterija tu cijenu zasigurno polako smanjivati, pa će i oni plićih džepova uz malo strpljenja s vremenom doći na svoje.
Druga je mana električnih penti naličje njihove vrline. Struja jest čista i tiha, ali ne može se napuniti u bateriju u pet minuta, koliko traje dopuna spremnika goriva benzinske pente. Benzin je zapaljiv, dimi i smrdi pri izgaranju, no lako ga je skladištiti na brodu i imati uvijek pri ruci kad vam zatreba. Ovo ograničenje brze i stalne dostupnosti goriva posebno pogađa strujne pente veće snage, koje troše i znatno više energije.
Kod klasičnih penti to se lako riješi ugradnjom većih tankova goriva u brod, odnosno njihovom brzom nadopunom na crpki, dok je kod električnih izvanbrodskih motora stvar ipak složenija. Za puno raspoložive strujne energije treba imati baterije vrlo velikoga kapaciteta kako bi mogle osigurati dovoljan domet plovidbe broda, a one su iznimno skupe i treba im vremena da se napune, čak i ako vam je na raspolaganju brzi punjač.
Pozitivno je, ako imate dovoljno novca za takvu opciju, to što su dometi plovidbe s jakim baterijskim sustavima, i to vrlo solidnim brzinama, u posljednje vrijeme značajno povećani zahvaljujući stalnim unaprjeđenjima njihove izrade.
Tako su prve električne pente, kao i unutarnji električni brodski motori, mogli ostvariti doseg od tek petnaestak milja, a sada je već uobičajeno da on iznosi 60 do 100 milja. Kad se uzme u obzir razvedenost hrvatske obale, prosječne rute većine standardnih plovila u ribolovu i na điti potpuno se mogu uklopiti u toliki domet. Ne samo dnevne, nego i višednevne.
No, ponavljamo, baterije su, kao i kod električnih automobila, najveća cjenovna stavka prilikom prelaska na elektropogon, a to onda znači i trenutno najveći limit za njegovo brzo omasovljenje. Primjerice, kod kvalitetnih električnih penti snage 3 KS, odnosno jedan kilovat, sama baterija snage oko 1100 Wh stoji oko 1000 eura, a cijeli motor 2000 eura.
Odredite dan D
Kad je, pak, riječ o jakim električnim izvanbrodskim motorima, snage 80 KS ili više, tada cijena potrebnih baterija za njihovo napajanje doslovno leti u nebo. Primjerice, samo baterijski sklop za BMW i3 kapaciteta 40 kWh, koji koristi i Torqeedo za svoj izvanbrodski motor Deep Blue 50 R od 80 KS, stoji oko 29.000 eura, a spomenuta penta tek nekoliko tisuća eura manje.
Neki kupci taj problem ublažavaju kupnjom i povezivanjem većeg broja kvalitetnih standardnih baterija ako imaju mjesta u brodu za njihovo instaliranje, no to je ipak polovično rješenje.
Zbog svega rečenog, može se s velikom sigurnošću zaključiti kako će se tranzicija benzinskog pogona na strujni u izvanbrodskom pogonu puno brže događati u segmentu motora male snage, odnosno 3-4 KS, koji se danas najviše koriste za pogon bajbota, manjih jedrilica i barki za ribolov i izlete. Zapravo, kada se sve zbroji i oduzme, tu se računica već i sada pokazuje isplativom zbog velike redukcije troškova uporabe, pa postaju isplativi već tri godine nakon kupnje.
Prelazak na strujnu opciju u segmentu jačih i jakih motora bit će dosta sporiji, iako se pokazalo da čak i oni već danas mogu biti ekononomski isplativi na srednji rok kad je riječ o brzim plovilima za komercijalni prijevoz putnika.
U skoroj budućnosti, pak, valja očekivati još povoljnije cijene kvalitetnih električnih penti, a osobito litijskih baterija, koje su za konačnu cijenu znatno važnije, jer će se početi masovnije proizvoditi, a rast će i broj proizvođača te njihova konkurencija. To je uvijek put koji vodi prema nižim cijenama, a najbolji je orijentir podatak da je cijena litij-ionskih baterija za automobile od 2010. godine pala za 85 posto. Naravno, pad cijena sada će biti polaganiji, ali je posve izvjestan.
U međuvremenu, svatko može s obzirom na plovilo koje posjeduje, bilo kao glavno ili pomoćno, napraviti za sebe kalkulaciju i donijeti odluku kada je njegovo pravo vrijeme za električni dan D.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....