Sin Marka Perkovića Thomspona se nalazi u bolnici u Zagrebu, liječnici mu se bore za život. Navodno je došlo do srčanog zatajenja.
Više ovdje:
No, što je zastoj srca i koga pogađa?
- Iznenadni srčani zastoj/arest je stanje koje označava prekid srčane aktivnosti te situaciju u kojoj zbog intervencije Htitne pomoći dolazi do ponovnog uspostavljanja spontane cirkulacije i preživljenja bolesnika. U slučaju u kojem dođe do fatalnog ishoda koristimo termin iznenadna srčana smrt - objašnjava za Pliva zdravlje Matko Šperanda, dr. med., specijalist hitne medicine.
Akademika Davora Miličića pitali su što može uzrokovati iznenadni prestanak rada srca u mladih i naizgled zdravih ljudi, koji do tada nisu imali nikakvih vidljivih znakova srčane bolesti?
- Najčešće je riječ o smrtonosnoj aritmiji koja uzrokuje prestanak rada srca, a naziva se fibrilacija klijetki. Ako do takvog naglog srčanog zastoja dođe u mladih, naizgled zdravih ljudi, u pravilu je u podlozi neprepoznata kardiomiopatija – primarna bolest srčanoga mišića koja je većinom genski uvjetovana. Ponekad takav događaj može nastati i tijekom miokarditisa tj. upalne bolesti srca, obično virusnoga podrijetla.
Srce međutim može biti i naizgled posve zdravo, a iznanadna srčana smrt se ipak dogodi jer postoji poremećaj na razini provođenja srčanih električkih impulsa. Kanalopatije su skupina poremećaja koje podrazumijevaju elektrolitsko neravnovjesje na razini stanice srčanoga mišića. Takve bolesti također su uglavnom nasljedne, pa je podatak o nagloj srčanoj smrti u nekoga od srodnika važan detalj koji ne bi smio promaknuti liječniku, posebice ako pregledava osobe koje se bave športom. Uvjeti ekstremnoga tjelesnoga napora u tom slučaju mogu biti okidači tkivnoga poremećaja u srcu koji dovodi do zloćudne aritmije i nagle smrti.
U sredovječnih i starijih ljudi, kao uzrok iznanadne srčane smrti prevladava aterosklerotska bolest koronarnih arterija, premda se i u toj dobi umire zbog kardiomiopatija, miokarditisa, kanalopatija i drugih bolesti srca. Dobro je poznato da je u nekih osoba prva manifestacija akutnoga infarkta miokarda upravo fibrilacija klijetki koja rezultira naglim prestankom rada srca.
U mladih ljudi, pod uvjetom da ne boluju od teškog poremećaja metabolizma masnoća, koronarna ateroskleroza javlja se kao uzrok nagle srčane smrti vrlo rijetko, ali postoje tzv. prirođene anomalije koronarnih arterija kod kojih u pojedinim okolnostima može doći do akutnog smanjenja opskrbe određenog dijela miokarda krvlju odnosno kisikom, pa i to može rezultirati zloćudnom aritmijom odnosno iznenadnom smrću.
Naposljetku, jaki udarac u prsni koš, najčešće ispred samoga srca, – tzv. commotio cordis, također može izazvati fibrilaciju klijetki, što se ponekad događa u nogometu, boksu ili prometnim i sličnim traumama - rekao je Miličić za Pliva zdravlje.
A evo što kaže HZJZ.
- Pojam iznenadne srčane smrti (ISS) koristi se nekoliko stoljeća, te se tijekom vremena mijenjala definicija ISS nastojeći ga što bolje definirati.
Iznenadna srčana smrt (eng. sudden cardiac death, SCD) je nagla, neočekivana smrt uslijed trenutnog gubitka srčane funkcije. Po definiciji, smrt nastupa unutar jednog sata od početka simptoma, ali se najčešće to događa već nakon nekoliko minuta.
Iznenadna srčana smrt može nastupiti kod osobe koja ima poznatu srčanu bolest ili kao prvi događaj bez prethodno poznate srčane bolesti. U riziku od iznenadne srčane smrti su gotovo sve osobe sa srčanim bolestima, ali najvažnije su: koronarna bolest srca, kardiomiopatije i zatajenje srca.
Neposredni uzrok iznenadnoga prestanka rada srca najčešće je zloćudni poremećaj srčanoga ritma, tzv. fibrilacija klijetki, kojoj su obično u podlozi bilo bolest koronarnih arterija odnosno akutni infarkt miokarda bilo bolesti samoga srčanoga mišića i ostalih srčanih struktura, ali i neke nasljedne bolesti koje mogu pogodovati iznenadnoj smrti osobe s prividno zdravim srcem. Primjer za potonje jest i iznenadna smrt u športaša, kako profesionalnih tako i rekreativnih.
Zbog same prirode nastanka ISS, različitih metodologija bilježenja uzroka smrti (mnoge smrti koje zadovoljavaju kriterije za ISS su pripisane osnovnoj bolesti srca poput koronarne bolesti ili kardiomiopatije), ne postoje pouzdani epidemiološki podaci o učestalosti, već se podaci temelje na procjenama na temelju pojedinih istraživanja te na rutinskim podacima mortaliteta na osnovu kojih se procjenjuju i ISS, kako u svijetu, tako u Europi i kod nas - navode u Hrvatskom zavodu za javnos zdravstvu uz napomenu kako prema procjenama velik broj ljhudi i u Hrvastkoj umre od poslejdica iznenadne srčane smrti. Međutim, ona je rijetka kod mladih ljudi.
- Ne postoje podaci u RH koliki je postotak preživljavanja, jer nisu rađene studije, ali se vjerojatno uklapamo u svjetske statistike, što znači manje od 10% - navodi HZJZ.
- Zastoj srca izvan bolnice značajan je uzrok smrti širom svijeta. Zastoj srca (srčani arest) nastaje kad srčani ritam postane neorganiziran i srce stoga ne može učinkovito pumpati krv u ostatak tijela. Dulja razdoblja smanjene razine kisika u mozgu mogu uzrokovati trajna oštećenja. Zastoj srca može nastati uslijed srčanog udara (infarkat miokarda), ali zastoj srca i srčani udar nisu ista stanja.
Neorganizirani ritam srca koji uzrokuje zastoj često se može popraviti terapijom pomoću električnog šoka (defibrilacija). Također je vrlo važno raditi brze i snažne pritiske na prsa (u okviru postupka oživljavanja) kako bi se na taj način imitirala funkcija srca i potaklo ispumpavanje krvi bogate kisikom u tijelo, što omogućuje spašavanje vitalnih organa i njihovu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima - navodi Cohrane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....