tko je glavni?

Tko su ljudi koji drmaju Sveučilištem? Protkani HDZ-om postali su jaki ‘igrač‘, ali ključni su oni iz sjene

Zoran Đogaš

 Joško Ponoš/Cropix

Sveučilište u Splitu u Gradu pod Marjanom ima nezanemariv utjecaj, što je jasno i po njihovu donedavno poprilično uspješnom lobiranju za trenutačno vjerojatno najinteresantniju splitsku nekretninu – hotel "Zagreb" na Duilovu. Jasno, glavnu riječ u ovom vrlo kompleksnom i razgranatom sustavu vodi rektor Dragan Ljutić, a njegove desne ruke su prorektori, njih šestero. No, ima tu još važnih faktora, pa valja spomenuti i dekane sastavnica, splitski (trenutačno skrnavljen) Studentski zbor, Sveučilišno vijeće…

No, zasad ćemo se zadržati na Ljutiću i njegovu najužem timu, onima koji kroje život splitskog Sveučilišta: prorektorici za pravna pitanja Bosiljki Britvić Vetmi, prorektoru za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom Zoranu Đogašu, prorektoru za infrastrukturu Nikši Jajcu, prorektoru za znanost i kvalitetu Igoru Jerkoviću, prorektoru za studente, nastavu i poslovanje Nikoli Koceiću Bilanu te prorektoru za strateško planiranje i upravljanje Borisu Malešu.

Svi su oni stručnjaci u svojim poljima, pa jednim klikom možete saznati broj objavljenih radova i druge detalje vezane za profesionalni uspjeh. No, zanimljivo je što sve leži u pozadini njihovih prorektorskih karijera, čime su se bavili i zbog čega su punili medijske stupce.

Neki od sveučilišnih vođa drže se striktno svojih zadaća i ne vezuju se bespotrebno uz politiku, što ima smisla jer bi Sveučilište u Splitu, kao i sva druga sveučilišta, trebalo biti lišeno suvišnih političkih uplitanja. No, nekima politika nije nimalo strana, pa tako, primjerice, rektor Ljutić svoje simpatije prema HDZ-ovu premijeru Andreju Plenkoviću uopće ne krije, a među prorektorima je i jedan od bivših kandidata za splitskog gradonačelnika.

image

Rektor dr. Dragan Ljutić

Vojko Bašić/Cropix

Osvrnut ćemo se za početak na rektora Ljutića, alfu i omegu Sveučilišta, koji ne krije da mu je Plenković simpatičan, i to u tolikoj mjeri da ga je u javnosti prozvao najboljim hrvatskim premijerom u povijesti. Oni se poznaju i privatno – nisu u krvnom srodstvu, ali jesu svojta. Plenković je, uz još ponekog visokog uzvanika, bio i na Ljutićevoj svečanoj inauguraciji 2018. godine. Iako je normalno da rektori dolaze u doticaj s političarima jer se akademski svijet ponekad s politikom ipak mora susresti, ponajprije zbog sveučilišnih pitanja, nije baš uobičajeno otvoreno favoriziranje.

Nema zemlje za starce

Nedavno je Ljutićev plan za prenamjenu hotela "Zagreb" u studentski dom, za koji se po izjavi koju je dao medijima moglo zaključiti da je već manje-više dogovorena stvar, izazvao poprilično burne reakcije javnosti i dijela političara. U nekoj drugoj stvarnosti bila bi to lijepa sveučilišna priča da se hotel "Zagreb" već koje desetljeće ne spominje u kontekstu doma za starije.

Podsjetimo, u Splitu od 1989. godine nije otvoren nijedan dom za starije, a posljednji dom za studente, onaj na Kampusu, otvoren je 2013., a još je 2019. na lokaciji tik do postojećeg doma najavljena izgradnja još jednoga, kapaciteta 700 ležajeva.

Svakako, ovo nije Ljutićev problem, ali bi trebao biti problem na čije će se rješavanje baciti Splitsko-dalmatinska županija s Blaženkom Bobanom na čelu, odnosno s tim su se problemom već davnih dana trebali obračunati. Ljutić se i treba boriti za boljitak Sveučilišta, među ostalim i zbog toga što je neosporno da Splitu nedostaje kapaciteta za studente. A sad, je li hotel "Zagreb" baš prava lokacija...

image

Zoran Đogaš

Joško Ponoš/Cropix

Onima koji prate lokalnu politiku zasigurno će pozornost privući i ime Zorana Đogaša, prorektora za međunarodnu suradnju i suradnju s lokalnom zajednicom.

On je, prije nego što je postao prorektor, bio nezavisni kandidat HDZ-a na lokalnim izborima 2022. godine. Podsjetimo, suprotstavio se u finalu ponovljenih lokalnih izbora Ivici Puljku, pri čemu je Puljak dobio 27.496, a Đogaš 13.243 glasova.

Kako je u studenome 2022. godine pisao portal srednja.hr, po Splitu se prije izbora spekuliralo da se za Đogaša, u slučaju poraza na izborima, čuva prorektorska pozicija. I zaista bi tako – Đogaš je izgubio izbore, ali je dobio prorektorsku poziciju. Doduše, i Ljutić i Đogaš negirali su da njegovo imenovanje ima ikakve veze s politikom, čak su se čudili pitanju novinara već spomenutog portala. Od tada se nije aktivnije povezivao s politikom, što je zapravo pravi smjer za jednog prorektora.

Sukob interesa

image

Prof. dr. sc. Bosiljka Britvić Vetma

Saša Burić/Cropix

Jedino zbog čega se u medijima spominje prorektorica Bosiljka Britvić Vetma, osim njezinih nezanemarivih profesionalnih dostignuća, jest njezino imenovanje u radnu skupinu za pisanje Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Kako je 2021. pisao Jutarnji list, tadašnji ministar pravosuđa Ivan Malenica u svojstvu predstavnika akademske zajednice u radnu je skupinu postavio Britvić Vetmu i Franu Stančića, a zanimljivost je da su oboje bili članovi Povjerenstva za vrednovanje i obranu Maleničina doktorata. Usput, Britvić Vetma bila mu je i mentorica.

image

Nikola Koceić Bilan

Paun Paunovic/Cropix

Iako se u javnosti nikada nije vezivao uz politiku, čak je takve poveznice izričito izbjegavao, valja spomenuti i Nikolu Koceića Bilana. Osim po nekadašnjoj ulozi dekana PMF-a i trenutačnoj ulozi prorektora, Koceića Bilana neki će prepoznati kao strastvenog navijača Hajduka i nekadašnjeg člana Nadzornog odbora najomiljenijeg splitskog nogometnog kluba, a to je u Splitu uloga eksponiranija od, recimo, uloge velikog broja lokalnih političara. U kontekstu te uloge poveznica s politikom bila bi iznimno nepovoljna za Koceića Bilana. Iz Nadzornog odbora otišao je davnih dana, a na Sveučilištu mu se navodno predviđa svijetla budućnost.

Boris Maleš već je bio prorektor u mandatu rektora Šimuna Anđelovića, doduše tada je bio prorektor za studente. U tom je mandatu jedan od njegovih medijski popraćenih istupa bio onaj vezan za Gordanu Raos, tadašnju ravnateljicu Studentskog centra u Splitu (još jedan važan sveučilišni faktor), koja je htjela ići u treći mandat, iako je tada protiv nje podignuta kaznena optužnica. Maleš se njenoj kandidaturi otvoreno protivio.

image

Boris Maleš i Toni Gamulin

Vladimir Dugandžić/cropix/

Prorektor Nikša Jajac, nekoć dekan Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije, također je jedno vrijeme bio politički aktivan – bio je županijski vijećnik iz redova don Ivana Grubišića, čak je bio njegov kandidat za dožupana. Neki će ga se sjetiti po spasonosnom rješenju za HNK, kada je sa suprugom pravnicom Anom Donadini Jajac pomogao riješiti ogroman broj privatnika uknjiženih na splitski HNK. Do toga je došlo jer su se lože u splitskom nacionalnom kazalištu jedno vrijeme prodavale, a ovaj bračni par bio je jedan od ključnih aktera za rješavanje tog problema, u konačnici i relativno nedavnu uknjižbu Grada Splita kao jedinog vlasnika najvažnije splitske kulturne ustanove.

image

Igor Jerković

Nikola Vilic/Cropix

Za kraj nam je ostao Igor Jerković, koji se u medijima pojavljivao samo zbog svoje uloge unutar akademske zajednice. Nije to "samo", ali u kontekstu ovog teksta nije punio novinske stranice.

Tko su "sedmorica veličanstvenih"?

U kontekstu hotela "Zagreb" nekadašnji vijećnik Ante Zoričić jednom je prilikom spomenuo "sedmoricu veličanstvenih", za koje kaže da su spiritus movens Sveučilišta u Splitu. Pa, iako se brojke poklapaju jer je uz rektora Ljutića baš šest prorektora, pretpostavlja se da Zoričić tom izjavom zapravo nije mislio na prorektore, već na neke druge aktere. Čak je to tada između redaka i kazao:

– Kriva je teza koja se postavila u javnosti, možda čak i podla – studenti ili starije osobe. Problem je puno veći; u splitskom Sveučilištu postoji jedna grupa ljudi koja bira rektore i razrješuje rektore, koja bitno utječe na sam život i procese u Sveučilištu i nije na nama sada da ocjenjujemo ukupni rad Sveučilišta jer to radi cijela jedna vojska ljudi. Pričam ovdje o sedmorici ljudi koje puno više od Sveučilišta zanima komercijalni dio, i to su ljudi koji su pokrenuli ovaj proces i oni koji smatraju da je hotel "Zagreb" za njih puno zanimljiviji nego Kampus. Ne trebamo biti ljuti što Sveučilište ima sposobne ljude koji vode te procese; mi koji smo aktivni ili pasivni političari trebamo tim ljudima kazati – dosta! Oni ne znaju stati – rekao je Zoričić početkom listopada.

Po njegovim riječima dalo bi se zaključiti da kvotu "veličanstvenih" ipak čine veće ribe, vjerojatno i ozbiljnije povezane s politikom. No, zasad ne možemo sa sigurnošću govoriti o kome se radi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 20:11