‘pošto titula?‘

Tko sve ima lažne diplome? Sumnjiva i 171 verificirana diploma sa privatnih sveučilišta iz BiH uhvaćenih u kriminalu

Piše:

Objavljeno: 6. srpnja 2024. 19:57

Srdjan Vrancic/hanza Media/Srdjan Vrancic/cropix

"Ruka pravde" u susjednoj Bosni i Hercegovini, čini se, ozbiljno je ščepala "lažnjake" koji su se pokušali okititi akademskim titulama, kao i one koji su im u tome zdušno pomagali. Otvoreno je pitanje – imaju li razloga i u Hrvatskoj drhtati građani koji su svoje diplome i visokoobrazovne kvalifikacije stekli na posrnulim bosanskohercegovačkim (privatnim) visokim učilištima, koja su se (zasad) našla na udaru?

Ovog je tjedna, podsjetimo, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine izvijestilo da je, nakon što je prije više od godinu dana pokrenulo istragu, sada i podignulo optužnice u predmetu "Klaster" protiv ukupno 15 fizičkih te šest pravnih osoba, odnosno privatnih visokoškolskih ustanova u Banjoj Luci, Mostaru i Distriktu Brčko. Na udaru su se našli Nezavisni univerzitet za političke i društvene nauke "NUBL" Banja Luka, Visoka škola za primijenjene i pravne nauke "Prometej" Banja Luka, Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment "PIM" Banja Luka, poslovna jedinica Brčko distrikt, Victoria International University iz Mostara, koji je pravni sljednik Univerziteta modernih nauka CKM Mostar, potom Visoka škola "Union" Mostar, kao i Internacionalni univerzitet Brčko. Optužnice su podignute i protiv ukupno 15 odgovornih osoba s tih visokih učilišta, među kojima ima i rektora, menadžera, (su)vlasnika, profesora, čak i jedan profesor emeritus.

Tereti ih se, kako stoji u optužnici, za udruživanje radi činjenja kaznenih djela, koruptivna kaznena djela i nedopuštenu trgovinu više desetaka visokoškolskih diploma, uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske, zdravstvene struke, menadžmenta i drugih profila obrazovanja. Tužiteljstvo je prikupilo dokaze da je najmanje 49 visokoškolskih diploma s tih šest privatnih visokih učilišta krivotvoreno ili kupljeno te će zatražiti njihovo poništenje u zakonom predviđenom postupku.

– Tužilaštvo BiH i SIPA prikupili su dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom opsegu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćale iznose od nekoliko tisuća eura – navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH, iz kojega su izvijestili i kako je opsežnom istragom Tužiteljstva BiH i SIPA-e u protekle dvije godine prikupljeno više tisuća materijalnih dokaza te saslušano više od 130 svjedoka, među kojima i predstavnici akademske zajednice. Provedene su i posebne istražne radnje kojima su predstavnici policijskih struktura bili direktno angažirani u razotkrivanju nezakonite prodaje i izdavanja diploma.

Osim poništenja najmanje 49 lažnih diploma, Tužiteljstvo će, kažu, zatražiti da se optuženim osobama izrekne zabrana obavljanja dužnosti u visokoškolskim obrazovnim institucijama.

– Odgovornost optuženih tužilački tim dokazivat će pozivanjem oko 70 svjedoka, osam stručnih vještaka te prilaganjem više od 3000 materijalnih dokaza, među kojima su i dosjei te studentska i sveučilišna dokumentacija – najavljuju iz Tužiteljstva BiH.

Diplome s benzinskih crpki

U ovom trenutku nema informacija o tome odakle su, to jest iz koje države, vlasnici lažnih 49 "naštancanih" diploma s ovih visokih učilišta, a nemamo ni informacija o tome hoće li se istraga nastaviti i dalje te u kojem smjeru. Hrvatskoj javnosti, podsjetimo, nije nepoznato da se još od prošle godine i pokretanja akcije "Klaster" pisalo o tome kako su se diplome pojedinih privatnih visokih učilišta u BiH kupovale po benzinskim crpkama, a konkretno za ovih šest sveučilišta, bosanskohercegovački su mediji pisali kako su osobe s tih učilišta koje su bile pod istragom "kupce diploma nalazile od Prijedora do Mostara". Portal Inforadar.ba pisao je i kako je od 2014. godine postojala kriminalna skupina u BiH koja je izdavala visokoškolske i srednjoškolske diplome bez polaganja ispita i pohađanja nastave, a kandidate je pronalazila "na području BiH, Hrvatske, Crne Gore i Srbije".

Ima li među "benzinskim diplomantima" i građana Republike Hrvatske, odnosno jesu li se tijekom istrage sumnjivima pokazale i neke diplome koje su na ovih šest visokih učilišta stekli građani Republike Hrvatske, također nam nije poznato. Bez ikakve želje da generaliziramo ili dovodimo u sumnju bilo čiju akademsku titulu, niti imamo razloga sve diplome i visokoobrazovne kvalifikacije s tih šest privatnih BiH sveučilišta dovoditi u pitanje, ipak smo se u interesu i hrvatske javnosti raspitali u našoj Agenciji za znanost i visoko obrazovanje (AZVO), zaduženoj za nostrifikaciju/priznavanje inozemnih diploma, jesu li imali zahtjeva za priznavanjem diploma s ovih visokih učilišta iz BiH.

Naravno da jesu! U odgovoru koji su nam poslali stoji, naime, kako je u razdoblju od 2004. do 2022. godine Agencija za znanost i visoko obrazovanje zaprimila sveukupno 256 zahtjeva za priznavanjem inozemnih visokoškolskih kvalifikacija s ovih šest visokoškolskih institucija iz Bosne i Hercegovine protiv kojih je Tužiteljstvo BiH podignulo optužnicu. Od tih 256 zahtjeva, naša je Agencija u startu odbila njih 85, odnosno nije im izdala rješenje o priznavanju. U odgovoru koji su nam dostavili ne navode razloge zašto su ih odbili. Ali nesumnjivo je, a proizlazi to i iz njihova odgovora, da je hrvatska Agencija za znanost i visoko obrazovanje do 2022. godine priznala valjanost ukupno 171 diplome stečene na šest privatnih sveučilišta iz BiH protiv kojih su podignute optužnice!

171 diploma priznata u Hrvatskoj

Nakon 2022. godine, kako potvrđuju iz naše Agencije, više nisu priznali, odnosno nostrificirali niti jednu inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju stečenu na ovih šest bosanskohercegovačkih visokoškolskih ustanova. Razlog tomu je, uz ostalo, i promjena zakonskog okvira, odnosno stupanje na snagu Zakona o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 69/22). Agencija tako, kako objašnjavaju, od lipnja 2022. godine provodi neupravni postupak vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u svrhu pristupa tržištu rada i na temelju kojeg donosi neupravni akt – mišljenje o inozemnoj visokoškolskoj kvalifikaciji.

– Mišljenje je informativni dokument koji sadržava informacije o statusu predmetne institucije i studijskog programa, o razini, obujmu, profilu i kvaliteti inozemne visokoškolske kvalifikacije, kao i usporedbu s razinom obrazovanja u Republici Hrvatskoj, ali ako je to moguće. Na taj način unaprijeđena je svrhovitost i kvaliteta samoga postupka te se sustav štiti od nekvalitetnih kvalifikacija koje pristižu iz neuređenih i neučinkovitih sustava koji nisu usklađeni s Europskim standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG) te bolonjskim načelima – objašnjavaju iz našeg AZVO-a.

– Stoga ističemo, od stupanja na snagu novog zakona kvalifikacije stečene na visokim učilištima u Bosni i Hercegovini koje ste naveli u upitu nisu usporedive s razinama visokog obrazovanja u RH – podcrtavaju iz Agencije. Međutim, to ne znači da će automatski prethodno priznate (čiste) diplome i kvalifikacije stečene, konkretno, na privatnim sveučilištima u BiH biti poništene.

– Također naglašavamo, odluka o zapošljavanju i uvjetima koje osoba mora ispuniti da bi se zaposlila na određeno radno mjesto u Republici Hrvatskoj u diskreciji je poslodavca, uz iznimku reguliranih profesija za koje uvjete za obavljanje profesije utvrđuju te rad u profesiji odobravaju nadležna tijela – dodaju još iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Naša Agencija, kako su potvrdili, dosad nije imala nikakvih kontakata s Tužiteljstvom BiH, niti je itko s njihove strane tražio bilo kakve informacije. Međutim, ako se ustanovi da se (zasad) među 49 krivotvorenih diploma s ovih šest privatnih sveučilišta – za koje je Tužiteljstvo BiH najavilo da će tijekom zakonom predviđenog postupka zatražiti poništenje – ustanovi da se među njima nalaze i neke koje je priznala hrvatska Agencija, AZVO će poduzeti potrebne korake.

– U slučaju da se potvrdi da je neka od 49 inozemnih visokoškolskih kvalifikacija bila priznata u RH od Agencije za znanost i visoko obrazovanje, potvrdom njihovih sudova da se radi o krivotvorenom dokumentu pokrenut će se postupak za poništavanje rješenja – najavljuju iz AZVO-a.

Na mostarskom CKM-u doktorirao i Damir Trut

Među privatnim sveučilištima u BiH protiv kojih je u ovom trenutku podignuta optužnica ne nalazi se, na primjer, Univerzitet u Travniku, na kojemu je magisterij kineziologije stekao novopečeni ministar poljoprivrede iz redova DP-a Josip Dabro. Međutim, među njima jest onaj na kojemu je doktorirao hrvatski šef Civilne zaštite Damir Trut, a riječ je o Univerzitetu modernih nauka CKM iz Mostara, čiji je pravni sljednik Victoria International University Mostar. Trut je, podsjetimo, ondje doktorirao 2016. godine, a iako su hrvatski mediji već problematizirali način na koji je došao do doktorata (doktorski studij ondje traje tri godine, a CKM je tek dvije godine prije njegova doktorata dobio dozvolu za rad), naša je Agencija za znanost i visoko obrazovanje ustanovila kako nema ništa sporno s Trutovom doktorskom kvalifikacijom, odnosno da je visokoškolska ustanova u Mostaru u to vrijeme imala potrebnu privremenu/prijelaznu akreditaciju za rad. Doktorat mu je u Hrvatskoj priznat, a i sam je Trut lani u razgovoru s novinarkom Jutarnjeg lista Mirelom Lilek kazao kako ga se "bezveze provlači kroz aferu" te da je njegova diploma stečena u Mostaru "ispravna".

Damira Truta zvali smo na telefon ovih dana kad je podignuta optužnica protiv visokoškolske ustanove u BiH na kojoj je doktorirao, ali nakon poziva stigla nam je samo automatska poruka "pošaljite mi SMS". Nakon što smo mu u poruci na mobitelu objasnili što nas zanima, nije se povratno javio.

Blaženka Divjak vladajućima: Preispitajte diplome u javnim i državnim službama!

"Pošto magisterij? A doktorat?" – napisala je, uz ostalo, na Facebooku bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u povodu podizanja optužnice protiv 21 fizičke i pravne osobe u BiH zbog krivotvorenja diploma.

– U BiH traju istrage i dižu se optužnice za prodaju diploma na privatnim učilištima u više gradova. Što nadležni u Hrvatskoj poduzimaju na temelju toga? Magistara i doktora iz BiH privatnih univerziteta, s vrlo maštovitim nazivima, imamo na mnogim vrlo utjecajnim pozicijama u Hrvatskoj – kritizira bivša ministrica i aktualna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Blaženka Divjak. Ona je, podsjetimo, 2019. godine, u vrijeme dok je bila ministrica, naložila provjeru vjerodostojnosti diploma i obrazovnih kvalifikacija svih zaposlenih u sustavu obrazovanja, provjereno je oko 70 tisuća isprava, otkriveno oko 70 "lažnjaka", koji su dobili otkaze, a slučajevi su proslijeđeni policiji i DORH-u.

U izjavi za Slobodnu Dalmaciju prisjeća se kako je bilo poteškoća s dobivanjem informacija o obrazovnim kvalifikacijama zaposlenika, među kojima i s onih ustanova iz BiH protiv kojih su upravo podignute optužnice.

– Zato sam naložila svim školama i fakultetima da ne zapošljavaju osobe za čije diplome i svjedodžbe ne možemo dobiti potvrdu matične ustanove da su ondje diplomirali, kao ni informacije o programima i uvjetima studiranja. Za one koji su već zaposleni, a diplomirali su na takvim učilištima, zatražili smo da u roku od šest mjeseci moraju srediti papire ili izlaze iz sustava – prisjeća se ministrica Divjak. Kaže kako bi i sada, kada su podignute optužnice u BiH, sva državna i lokalna tijela u Hrvatskoj, sve državne i javne službe te javna poduzeća trebali sami pokrenuti provjeru diploma svojih zaposlenika.

– Za obrazovne isprave djelatnika u javnim i državnim tijelima Agencija za znanost i visoko obrazovanje mogla bi pokrenuti "double chek", odnosno ponovno preispitati te slučajeve. Međutim, jasno je da za sve treba postojati politička volja. Na koncu, postoji i drugi način, ne mora to biti samo od strane Agencije. Ni mi nismo preko Agencije provjeravali diplome zaposlenika u obrazovanju, nego su to činili izravno poslodavci, odnosno škole i fakulteti – podsjeća Blaženka Divjak.