U priči o poskupljenjima i lancu u kojem se gradi cijena svakog proizvoda svaki sudionik u lancu nastoji lopticu prebaciti na nekog drugog u lancu. Istina je da nema nevinih, istina nije ni crna ni bijela nego siva. Potrošača je briga za sve boje ovog svijeta, njemu je važna samo cijena i debljina njegove platne liste. Tako su neki odavno u bojkotu mnogih proizvoda jer jednostavno nemaju novca, a drugima je kasnije voda došla do grla.
Mnogi se pitaju kako se grade cijene, a to recept u kojem ima više slojeva nego u mnogim pitama a mnogi nemaju strpljenja za sve sastojke jer ih zanima samo koliko se zarađuje i kolika je marža. No, nemaju svi istu maržu i nema lakog odgovora ne to pitanje.
Proizvođači u cijenu moraju ugraditi sve od sirovina za koje moraju izbrojiti novac dobavljačima do cijene struje, vode, telefona, goriva, plaća zaposlenih, prijevoznici ne prevoze robu bez naplate, imamo distributere koji povezuju proizvođače s trgovcima, skladišne troškove, trgovačke marže koje su u cijeni a neki će reći da neki trgovci naplaćuju dobavljačima i mjesto na policama, a na koncu imamo i državu s trošarinama i PDV-om. Neke proizvode trgovci moraju nabavljati preko distributera, druge mogu nabavljati tako da ih kupuju direktno od proizvođača.
Svako u tom lancu ima svoj udio, a potrošač vidi onog na kraju balade trgovca. Kupce ne zanimaju ti putevi nego konačna cijena. Ako pogleda svaku stavku računa iznenadit će se kad shvati da je i državi u tom računu uplatio lijepi dio kolača od 25 posto za dobar dio proizvoda koje je kupio. Na određene proizvode plaća se snižena stopa od pet posto i što se prehrane tiče riječ je o kruhu, mlijeku, dječjoj hrani, jestiva uljima i mastima, mesu, ribi, povrću, voću i jajima. Na svu ostalu hranu plaća se po 25 posto poreza. Tako je porez nemali teret u cijeni proizvoda.
Marže i PDV
Stručnjaci za trgovinu ovih su dana objašnjavali da većina trgovaca živežnim namirnicama u Hrvatskoj ima bruto maržu od 20 do 25 posto koja u razvijenim europskim zemljama u iznosi od 21,5 do 22 posto. Kod svježih proizvoda, marže su 10 do 15 posto. Neki su trgovci prozvali distributere tražeći da spuste cijene pa su za dobavljače koji se pojavljuju kao isključivi uvoznici i distributeri za određene proizvode tražili da im omoguće ili barem ne blokiraju izravnu suradnju s proizvođačima ukazujući da je model rada u kojem se između proizvođača i trgovačkog lanca pojavljuju najprije uvoznik, a zatim i distributer, zastario je i nepotreban. Proizvođače su prozvali da spuste razinu cijena na domaćem tržištu na razinu onih koje imaju kad izvoze robu...
Najveći distributeri na domaćem tržištu su Orbico grupa i Atlantic trade. Orbico grupa je jedan od najvećih distributera u Europi, vodeći distributer velikog broja globalno zastupljenih robnih marki, proizvoda za njegu i ljepotu, prehrambenih proizvoda, tehničkih i električnih uređaja, farmaceutskih proizvoda, igračaka, tekstila, cigareta, kao i motornih ulja. Tu su primjerice, Ariel, Dash. Lenor, Jar, Uhu, Toshiba, Rio mare, Dr. Oetker, Jacobs, Lavazza, Bonduelle, Pampers, Pantene, Oral B, Wella, Always, Gillette, Braun...
Preklani je Orbico imao 996 zaposlena prema satima rada što je gotovo 12 posto više nego u godini ranije, ukupne prihode od 674,9 milijuna eura koji su porasli 18,6 posto u odnosu na godinu ranije dok mu je neto dobit iznosila 25,35 milijuna eura i bila je 32 posto veća nego u 2022.
Proizvodnja se isplati
Atlantic trade je proizvođač i veliki distributer koji stoji iza niza marki kao što su: Barcaffè, Boom Box, Cedevita, Cockta, Donat, Smoki, Štark, Alkaloid, Badel 1862, Bic, Duracell, Ferrero, Hipp, Kandit, Mars, Nestlé, Neva, Pasta Zara, Rauch, Red Bull... Atlantic trade je preklani zapošljavao 709 ljudi, njih 3,4 posto više, ukupni prihodi su mu iznosili 292 milijuna eura i bilo su pet posto iznad onih iz 2022. dok mu je istovremeno neto dobit od 547.692 eura pala za 98 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći distributer Orbico grupa sa svojom je dobiti od 25 milijuna eura u Hrvatskoj bila na 34. mjestu po dobiti, a Atlantic trade nije ni ušao na listu 100 najvećih tvrtki po dobiti. Znatno više po dobiti bio je rangiran Lidl koji je bio deveti među svim tvrtkama u zemlji sa 60,7 milijuna eura dobiti, Plodine su bile dva mjesta niže s 52 milijuna eura neto dobiti, dok je Podravka bila na 14. mjestu s 47 milijuna eura dobiti. Ipak se čini da nije sva proizvodnja umrla jer Podravka uspjela povećati prihode za 8,5 posto na 359 milijuna eura dok joj je neto dobit povećana čak 80 posto na 47,40 milijuna eura. U 2022. Podravkina neto dobit težila je 26,3 milijuna eura.
Dobit s krilima
Među najuspješnijim tvrtkama bio je Lidl kojem je preklani dobit porasla 16,9 posto, Tommy kojem je bila veća za 32 posto, Dukat s rastom zarade od 34,7 posto, Plodine su imale 59 posto veću dobit preklani u odnosu na godinu ranije. Vindija je pretprošle godine imala 20,7 milijuna eura neto dobiti dok je godinu ranije imala svega 2,5 milijuna eura pa joj je dobit skočila za 743,7 posto.
Za one koji se pitaju koje su tvrtke imale najveću dobit u Hrvatskoj vrijedi informacija da su u top 10 Ina s 224 milijuna eura koja je vodeća i nije joj naudilo Vladino reguliranje cijena, jednako kao što nije naškodilo HEP Elektri koja je osma s više od 70 milijuna eura neto dobiti. Među kompanijama s najvećom zaradom su sportske kladionice, telekomi, kartična kuća i jedan proizvođač lijekova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....