Dalmatinskih top 100: problemi za Studenac, veliki pad Luke Ploče, Tommy ide na burzu, skok građevinara iz Turjaka...
U Dalmaciji je prošle godine, prema podacima servisa FINA-e, Fina Info BIZ, bilo registrirano 37.202 poduzetnika, od kojih je aktivno bilo njih 32.544. Ukupni prihodi i primitci tvrtki koje imaju sjedište u četiri dalmatinske županije u 2025. godini iznosili su 21,09 milijardi eura. Ukupna dobit dalmatinskih poduzetnika u prošloj je godini iznosila 1,24 milijarde eura.
Tvrtke kojima je sjedište u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prošloj su godini prema satima rada zapošljavale 165.405 radnika. Usporedbe radi, u 2024. godini u Dalmaciji je bilo aktivno ukupno 31.787 poduzetnika, koji su ostvarili 19,43 milijarde eura prihoda. Njihova ukupna dobit iznosila je 1,15 milijardi eura. Poduzetnici čije je sjedište tvrtki u Dalmaciji ukupno su 2024. godine zapošljavali 161.376 radnika. Dakle, rasli su svi ključni pokazatelji.
Prema podacima Fina Info BIZ, stotinu najvećih tvrtki kojima je sjedište u Dalmaciji ukupno je u 2025. godini ostvarilo prihode u iznosu od 7,08 milijardi eura. To je značajan rast prihoda u odnosu na 2024. godinu, kada je tih istih 100 tvrtki uprihodilo 6,56 milijardi eura. Vodećih 100 dalmatinskih tvrtki prema kriteriju visine prihoda u prošloj je godini ostvarilo ukupnu neto dobit u iznosu od 379,86 milijuna eura, što je samo malo bolji rezultat ovih tvrtki u odnosu na 2024. godinu, kada je ovih 100 tvrtki ostvarilo neto dobit u iznosu od 377,46 milijuna eura. Profitabilnost dalmatinskih tvrtki zapravo je pala, jer su prošle godine pojedine tvrtke dobile porezne poticaje za ulaganja, što im je podignulo neto dobit.
Izvoz u plusu
Izvoz ovih 100 tvrtki u prošloj je godini bio vrijedan 1,4 milijarde eura, dok je uvoz iznosio nešto više od 693 milijuna eura. To samo na prvi pogled izgleda kao dobra vanjskotrgovinska bilanca, kada ne bi bilo poznato da se artikli poznatih globalnih brendova koji se nalaze na policama trgovina ne plasiraju direktno, preko zastupništava tih tvrtki u Hrvatskoj. Naravno da su i marže na te proizvode drukčije nego u zemljama zapadne Europe. U tome i leži odgovor zašto su neki njemački ili talijanski proizvodi značajno skuplji na policama trgovačkih lanaca u Hrvatskoj nego u tim zemljama.
Primjerice, Studenac, Tommy, Ribola ili bilo koja trgovina, bila ona u domaćem ili inozemnom vlasništvu, nema jednaku, već zapravo veću veleprodajnu maržu na globalne brendove jer ih ne mogu nabavljati direktno, nego preko njihovih tvrtki u Hrvatskoj. To je proteklih godina jako zbunjivalo potrošače. Rezultati trgovaca pokazuju da kod njih ne treba tražiti profitere u ovoj situaciji. Studenac je iskazao ozbiljan minus u poslovanju za koji optužuju Vladu RH i njezino ograničenje cijena, koje se najviše reflektira na njihove trgovine manjih formata. No, ovaj maloprodajni lanac, koji je svoju strategiju temeljio na bujanju maloprodajnih mjesta, morat će dobro preispitati vlastiti poslovni model. Studencu nije uspio IPO, dok je Tommy u završnoj fazi priprema za izlazak na burzu. Tommy je, za razliku od Studenca, pronašao održiv model poslovanja, ima stalan i stabilan rast, širok asortiman proizvoda i stabilnu dobit.
Prošlogodišnja je na razini prethodne, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da je Tommy dobio porezne poticaje za ulaganja, što mu se odrazilo na dobit. Unatoč dobiti, vidljivo je da nije profitirao na inflaciji i rastu cijena.
Najveći dobitaši, gubitaši i poslodavci
Studenac je najveća tvrtka u Dalmaciji po prihodima, a slijedi ga Tommy. Dakle, dva trgovačka lanca su tvrtke s najvećim prometom. Najveću neto dobit prikazala je zadarska brodarska kompanija na čijem je čelu uprave Mario Pavić. Tankerska plovidba je prošlu godinu završila s neto dobiti od 50,4 milijuna eura i ona je nešto veća nego godinu prije. Slijedi je Hattrick-PSK iz Dugopolja s 37,2 milijuna eura, kojim upravljaju Gabriel Makki, Bože Bagarić i Kristina Živković, te Cemex Hrvatska iz Kaštel Sućurca, na čelu čije je uprave Alen Voloder, s 37 milijuna eura neto dobiti.
Najveći neto gubitak iskazao je omiški Studenac, čiji negativan rezultat u prošloj godini iznosi 30,6 milijuna eura. Slijedi ga Aluflexpack Novi s minusom od preko 11,8 milijuna eura te Jadroplov, čiji je neto gubitak u prošloj godini iznosio 7,83 milijuna eura. Međutim, daleko najlošiju poslovnu godinu među dalmatinskim tvrtkama imala je nekada važna tvrtka Luka Ploče, koja je, podsjetimo, u vlasništvu mirovinskih fondova i najutjecajnijeg poduzetnika Pavla Vujnovca i njegovih partnera. Prihodi Luke Ploče strmoglavili su se s 98,7 milijuna eura na samo 27,7 milijuna eura te je ona s 12. mjesta u 2024. godini pala na 83. mjesto, koje skoro pa dijeli s tvrtkom Zagora promet. Naravno da je izgubila vodeće mjesto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Posljedica je to izloženosti nekolicini partnera u Bosni i Hercegovini koji su zapali u krizu, ali ne samo toga, nego i lošeg upravljanja jer klijenti modernije i veće Luke Ploče bježe u Luku Split.
Apsurd je da je usprkos lošim rezultatima uprava nagrađena izdašnim nagradama.
Hrvoje Livaja, predsjednik uprave Luke Ploče, iskustvo je stjecao po ministarstvima te nadzirući poslovanje državnih tvrtki poput HŽ Carga. Upravo HŽ Cargo, čudnim tržišnim cijenama prometa Ličkom prugom, stavlja Luku Split u nekonkurentan položaj u odnosu na ostale luke.
Najveći poslodavac je Studenac, koji je prošle godine imao 6095 zaposlenih. Slijedi ga Tommy Tomislava Mamića s 3307 zaposlenih te Mesna industrija Braća Pivac Nevena Pivca s 1952 zaposlena. To su ujedno i najveće tvrtke po prihodu među tvrtkama sa sjedištem u Dalmaciji i jedine tri koje imaju više od tisuću zaposlenih. Najveće prosječne neto plaće, a ove su za 461 zaposlenog iznosile 3307 eura, isplaćuje Zagreb Montaža Vlade Čovića. Slijedi Tankerska plovidba, čijih je 82 zaposlenika na kopnu imalo prosječnu plaću od 2773 eura. Na trećem mjestu je Deltron, čiju upravu vodi Mladen Drnasin, a čijih 118 radnika ima prosječnu plaću od 2530 eura.
Najniže neto plaće imao je maloprodajni lanac Djelo, čiji su radnici primali u prosjeku 792 eura mjesečno, zatim splitska tvrtka Auto za treće tisućljeće, čiji su radnici primali 878 eura, Dom Commerce iz Podstrane s prosječnom neto plaćom od 881 euro te Babić pekara s 891 euro prosječne neto plaće radnika. To su podaci Fina Info BIZ-a na osnovu financijskih izvješća samih tvrtki.
Aluflexpack Novi je najveći izvoznik s izvozom vrijednim 190,8 milijuna eura. Slijedi ga AD Plastik iz Solina sa 121,2 milijuna eura vrijednim izvozom te Cemex Hrvatska s izvozom vrijednim 80,1 milijun eura. Najveći uvoznik je INTER S.T.E.E.L. iz Turjaka, čiji je uvoz u prošloj godini bio vrijedan 85,4 milijuna eura. Iza njega slijedi Aluflexpack Novi s uvozom vrijednim 82,7 milijuna eura te Cemex Hrvatska, koji je uvezao sirovine vrijedne 60,7 milijuna eura.
Među 10 vodećih tvrtki i dalje je njih osam iz Splitsko-dalmatinske županije, dok su dvije iz Zadarske županije.
Vodećih 10 tvrtki
Omiški Studenac imao je u prošloj godini rast prihoda, broja zaposlenih i ukupne aktive, ali je poslovao s neto gubitkom od čak 30,5 milijuna eura. Smanjeni su kapital i rezerve za 37,6 posto i iznose 50,7 milijuna eura. Ukupni prihodi Studenca narasli su za 12,7 posto i iznosili su 854,4 milijuna eura. Povećan je broj zaposlenih za 11 posto, na 6095. Njihova prosječna neto plaća rasla je za 11 posto i iznosila je 1127 eura. Na čelu uprave Studenca je Michał Wojciech Seńczuk. Studenac je prošle godine doživio niz promjena u višem i srednjem menadžmentu, tako da će biti zanimljivo kako će novopridošli profesionalci iz Konzuma voditi Studenac u ovoj godini.
Ukinut je dosta aktivan odjel za akvizicije, tako da po svemu sudeći slijedi ozbiljno restrukturiranje i konsolidacija poslovanja, pri čemu treba donijeti odluku o sudbini trgovina manjih formata, a njih je u Studencu jako puno. Podsjetimo, Studenac je napravio niz akvizicija otkako ga je preuzeo Enterprise Investors. Te akvizicije i njihova integracija najzaslužniji su za rast prihoda.
Drugo mjesto zauzima splitski Tommy, čiji vlasnik Tomislav Mamić može biti zadovoljan rezultatima poslovanja, ali i pripremama koje je sa suradnicima proveo oko izlaska na burzu. Tommy već dugo vremena ima profesionalnu upravu kojoj je na čelu Ante Josić, a čine je još Slavko Ledić, Zoran Mikulić i Joško Rađa. Tommy je prošle godine ostvario ukupne prihode od 726,31 milijun eura i oni su rasli za 12 posto u odnosu na godinu prije. Neto dobit je gotovo ista kao i 2024. godine i iznosila je 25,65 milijuna eura. Povećan je i broj zaposlenih za četiri posto, kojih je u 2025. godini bilo 3307. Prosječna neto plaća radnika Tommyja iznosila je 1565 eura i veća je za 10,3 posto u odnosu na godinu prije. Osim Tommyja, za IPO se u paketu pripremaju Mamićeve proizvodne tvrtke Bobis i Petason, koje su također na ovoj ljestvici.
Vrgoračka Mesna industrija Braća Pivac zahvaljujući rastu prihoda, a pogotovo dobiti, učvrstila se na trećem mjestu. Ukupni prihodi Mesne industrije Braća Pivac u 2025. godini iznosili su 394,5 milijuna eura. U 2025. godini ostvarena je neto dobit u iznosu od 13,8 milijuna eura, a tvrtka je prema satima rada u 2025. godini zapošljavala 1952 radnika. Rast broja radnika najvećim je dijelom posljedica pripajanja tvrtke PPK Karlovačka mesna industrija vlasničkoj tvrtki Mesnoj industriji Braća Pivac. Vlasnik je Neven Pivac, koji je osim ove, nakon raspodjele imovine, vlasnik i Mesne industrije Vajda koju vodi njegova kći Ruža Pivac. Kraš, dionice Podravke te hotelski segment nekadašnje zajedničke tvrtke u vlasništvu su Miljenka Pivca i ostalih nasljednika, potomaka pokojnog Ivice Pivca.
Na četvrtom mjestu nalazi se Cemex Hrvatska, čiji su ukupni prihodi u 2025. godini iznosili 229,25 milijuna eura, što je na istoj razini kao i prethodne godine. Neto dobit Cemexa iznosila je respektabilnih 37 milijuna eura i rasla je za 57 posto u odnosu na godinu prije. Ova proizvodna kompanija je prošle godine prema satima rada imala 508 zaposlenih, što je malo povećanje u odnosu na godinu prije. Ovim proizvođačem cementa, građevinskog materijala i betona upravlja Alen Voloder.
Peto mjesto zauzima najveća tvrtka iz Zadarske županije, proizvođač aluminijske ambalaže Aluflexpack Novi iz Poličnika, zahvaljujući ukupnim prihodima od 223,8 milijuna eura, što je pad prihoda od preko šest posto u odnosu na godinu prije. U 2025. godini Aluflexpack Novi iskazao je neto gubitak od 11,83 milijuna eura. Predsjednik uprave je Nikola Poropat. Aluflexpack Novi, koji je prošle godine zapošljavao 741 radnika, dio je velike globalne kompanije u kojoj natpolovični vlasnički udio ima Constantia Flexibles, globalni proizvođač ambalaže i tvrtka u vlasništvu podružnice američkog investicijskog fonda One Rock Capital Partners, kojemu je jedan od osnivača japanski Mitsubishi.
Šesto mjesto zauzima sve bolja splitska tvrtka Brodometalurgija, tvrtka koju su osnovali bivši djelatnici Brodomerkura. Radi se o tvrtki specijaliziranoj za elektroinstalacijske radove uz snažnu trgovinu građevinskim materijalom. Prošle godine je ova tvrtka, koju su osnovali Krešimir Mešin i Denis Čović, dobila vrijedan posao opskrbe HEP-a brojilima, a inače dosta rade za HEP.
Ukupni prihodi Brodometalurgije u 2025. godini iznosili su 153,7 milijuna eura, što je povećanje za četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu. Ostvarena je neto dobit od 3,32 milijuna eura, što je povećanje od 128,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Brodometalurgija je smanjila broj radnika za 5,4 posto, na ukupno 140 u prošloj godini.
Slijedi poznata kladioničarska tvrtka Hattrick-PSK s ukupnim prihodima od 140,7 milijuna eura u prošloj godini, što je smanjenje od 12,2 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tvrtka je u 2025. godini ostvarila visoku neto dobit od 37,2 milijuna eura, što je smanjenje od 14,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Hattrick-PSK je prema satima rada u 2025. godini zapošljavao 724 radnika, što je smanjenje od 18,65 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Osmo mjesto zauzima Ribola, maloprodajni lanac u vlasništvu obitelji Nikše Dragičevića kojim upravlja Igor Milas. Ukupni prihodi Ribole u 2025. godini iznosili su 127,1 milijun eura i rasli su za 8,4 posto u odnosu na 2024. godinu. Ribola je ostvarila neto dobit od 5,9 milijuna eura, a prošle je godine zapošljavala 624 radnika, što je 12 posto više nego godinu prije.
Deveto mjesto, s prihodima od 126,4 milijuna eura, zauzima solinski proizvođač automobilskih komponenti AD Plastik, čiju je upravu u prošloj godini preuzela Katija Klepo. Neto dobit AD Plastika iznosila je 5,42 milijuna eura, a broj radnika je narastao na 865, što je povećanje od 7,2 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Ljestvicu 10 vodećih zatvara uzgajivač ribe Cromaris, čiji je predsjednik uprave Ivan Leko, nažalost, nedavno iznenada preminuo, tako da odnedavno Cromaris ima novog predsjednika uprave Antu Šarića. Ukupni prihodi ove Adrisove tvrtke u 2025. godini iznosili su 115,9 milijuna eura, što je otprilike na istoj razini kao i prethodne godine. U 2025. godini Cromaris je poslovao s neto dobiti od 1,5 milijuna eura, što je smanjenje od 61,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. U prošloj godini ovaj jedan od najvećih europskih uzgajivača bijele ribe zapošljavao je 495 radnika.
Građevinari iz Turjaka
Na 11. mjestu je najbolje plasirana građevinska tvrtka, INTER S.T.E.E.L. iz Turjaka, tvrtka koja je u 2024. godini zauzimala 14. mjesto. INTER S.T.E.E.L. pruža usluge strojnog sječenja i savijanja betonskog željeza prema armaturnom nacrtu. Tvrtka ima više dioničara, ali se njezino poslovanje veže uz dva poduzetnika, a to su Mario Dumančić i Ugo Dalbello.
Slijedi moćna cavtatska građevinska tvrtka Texo Molior, poznata po jakom utjecaju njezinih lobista. Splitski Deltron, kojim nakon prodaje odlično upravlja njezin nekadašnji suvlasnik Mladen Drnasin, nalazi se na 13. mjestu. Na 14. mjestu je poznati distributer pića BA Com Trgovina iz Žrnovnice, čiji su vlasnici Ilija Babić i Ivan Babić, koji i upravlja tvrtkom. Ljestvicu 15 vodećih tvrtki zatvara zadarska Tankerska plovidba. Slijede je Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije kojima upravlja predsjednik HDZ-a Ante Mihanović, potom ide Omial Novi, proizvodna tvrtka povezana s Aluflexpack Novim, te dvije tvrtke iz Šibensko-kninske županije: Knauf iz Uzdolja, kojim upravlja Nebojša Kereš, i Jolly Autoline Josipa Stojanovića.
Na 20. mjestu je poznati distributer elektromaterijala i opreme Welmax Mirka Šiška. Slijede je Zračna luka Split i Zračna luka Dubrovnik. Potom idu Tromont, kojim upravlja Ivan Parčina, i Termodinamika, kojom upravlja Karlo Pavela, te vodeća turistička tvrtka iz Dalmacije Solaris, u vlasništvu samozatajnog Veljka Župana, kojom desecima godina upravlja Goran Zrilić. Hajduk je, zahvaljujući knjiženju uplate novca od transfera Luke Vuškovića, godinu završio s neto dobiti od preko 6,5 milijuna eura, a po prihodu se nalazi na 37. mjestu. Što se tiče brodogradnje, najbolje je plasirana Končareva tvrtka Brodotrogir Cruise, kojom upravlja Mateo Tramontana, na 69. mjestu. Na ljestvici je još, na 74. mjestu, Iskra brodogradilište obitelji Šešok kojim upravlja Roko Vuletić. Za ući na ljestvicu vodećih 100 tvrtki iz Dalmacije bilo je potrebno premašiti prihode od 23,11 milijuna eura, koliko je uprihodila tvrtka Ultra Auto iz Splita.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....