Trumpovi ljudi hoće i dvije zračne luke u BiH! Nude pola milijarde maraka. Što to znači za Dubrovnik, Split i Zadar?

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koju vode ljudi blisku predsjedniku Donaldu Trumpu, nije u Bosni i Hercegovini oko bacila samo na plinski biznis i Južnu interkonekciju. Već nekoliko mjeseci na stolu Vlade Federacije BiH u Sarajevu i gradske uprave u Mostaru stoji i njihova ponoda za preuzimanje dviju zračnih luka, u Sarajevu i Mostaru, teška oko pola milijarde konvertibilnih maraka (250 milijuna eura).

Nikakva odluka još nije donešena, ali lobiranja su u punom jeku. Kao i u slučaju plinovoda pa i ako se radi o privatnom ulagaču, uključila se ponovno američka diplomacija, konkretno američko Veleposlanstvo u Sarajevu. Sigurno je da to ne rade bez znanja i odobrenja Washingtona.

- Više radnih mjesta, rast turizma i bolja regionalna povezanost prilike su koje američka ulaganja mogu donijeti - poručili su iz američke ambasade za nedavnih razgovora u Mostaru, a s istim argumentima nastupaju i u glavnom gradu susjedne nam države.

A što to nude potencijalni američki ulagači? Njihov je plan preuzeti obje zračne luke u koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produženja za još 20 godina, nakon čega bi one bile vraćene vlasnicima – Federaciji BiH, odnosno Gradu Mostaru. U proračun bi godišnje novi operater uplaćivao oko jedan posto godišnjeg prihoda, što je oko 720.000 eura te još sedam posto dobiti prije oporezivanja ili 2,5 milijuna eura godišnje, uz projicirani prihod oko 72 milijuna eura.

Sarajevo na 4 milijuna putnika

Što se njihovih ulaganja tiče, konkretno u Sarajevu nude produženje uzletno-sletne staze za prihvat većih zrakoplova na dugolinijskim letovima, proširenje postojećih ili izgradnja novih putničkih i teretnih (cargo) terminala, nabavu naprednih sustava za navigaciju, prihvat i otpremu zrakoplova, kao i logistički centar (izgradnju pratećih skladišta i objekata za razvoj kargo prometa). Cilj im je pretvoriti Sarajevo u regionalno čvorište s kapacitetom od 3 do 4 milijuna putnika godišnje umjesto, što bi bilo udvostručenje prometa u odnosu na lani, kada je aerodrom u Butmiru imao oko 2,2 milijuna putnika, a u 2024. 1,8 milijuna putnika.

Zračne luka Mostar i Sarajevo na meti američkog ulaganja

Mostar je daleko manja zračna luka. U 2025. godini imao je oko 72.000 putnika i zato je ovisniji o potporama. U veljači ove godine s Republikom Hrvatskom potpisan je ugovor od 1,75 milijuna eura, gdje je 950.000 eura namijenjeno za subvencioniranje linije Mostar - Zagreb, a 800.000 eura za sigurnost, infrastrukturu i širenje aerodroma.

Država Hrvatska, inače, zajedno s Gradom Zagrebom i lokalnim općinama ima preko Zračne luke Zagreb u vlasništvu 12 posto dionica mostarskog aerodroma, tako da je se mora ticati najava američkog ulaganja. Oni na Ortiješu predviđaju investiciju od 75 milijuna eura i modernizirali bi postojeće zgrade terminala, pistu produljili i prilagodili za sigurno slijetanje većih komercijalnih zrakoplova, kao i instalirali opremu za uvjete slabe vidljivosti.

Svađa u Mostaru

Američka ponuda trebala se naći kao tema na ovotjednoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, ali zbog višemjesečnog sporenja i razilaženja hrvatskog i bošnjačkog bloka ona nije uopće održana (Hrvati su željeli da bude jedna od 19 točaka, a Bošnjaci da je jedina). Inače, ključnu ulogu u upravljanju aerodromima u Bosni i Hercegovini ima Direkcija za civilno zrakoplovstvo (BHDCA). Iako ne odlučuju o koncesijama, bez njezinog odoborenja novi operater ne bi mogao preuzeti upravljanje. Taj postupak, kako je pojašnjeno ovih dana, uključuje certifikaciju, procjenu rizika i odobrenje svih promjena u sigurnosnom i operativnom sustavu.

- Koncesija je jedan od modela u kojem država može javno dobro dati na upravljanje privatnoj kompaniji ukoliko procijeni da će to donijeti bolji rezultat i korist za državu.

Međutim, postoje i drugi modeli, poput javno-privatnog partnerstva ili zajedničkih ulaganja. Aerodrom će sigurno imati potrebu za dodatnim ulaganjima, proširenjem piste i povećanjem kapaciteta. Na vlasniku, odnosno Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, je da odluči na koji način će se taj razvoj finansirati – komentirao je američki interes v.d. direktora sarajevske zračne luke, Dino Selimović, pohvalivši se i da su jedna od najbrže rastućih regionalnih avio-destinacija zahvaljujući novim linijama prema Parizu, Berlinu i Ankari, kao i programima subvencija i podrške kompanijama.

Američku kompaniju AAFS Infrastructure and Energy vode ljudi blisku predsjedniku Donaldu Trumpu

Kent Nishimura/Afp

S druge strane, Muharem Šabić, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije u Sarajevu za Radio Slobodna Europa (RSE) javno je upozorio kako sarajevski aerodrom, unatoč rastu, i dalje kaska za regionalnim konkurentima, od kojih su već mnogi poput Zagreba, Beograda ili Skoplja već kroz koncesije našli strateške investitore. Glavni problemi, po njemu su, kratke piste i skromni terminali, nedostatak stalno baziranog avio-prevoznika, slabije razvijene mreže linija, kao i i česti zimski poremećaji u saobraćaju, kada magla nerijetko dovodi do otkazivanja letova.

- Ako nema koncesionara i velikih ulaganja, Aerodrom Sarajevo realno bi ostao u rasponu od dva do dva i po milijuna putnika godišnje, uz oscilacije povezane s turizmom i dijasporom. S koncesionarom koji ima reputaciju i može otvoriti nove linije, potencijal je tri do tri i po milijuna putnika, što bi Sarajevo približilo Skoplju ili Prištini – ističe Šabić.

Dijaspora i vjerski turizam

A kakvog bi utjecaja američki ulazak imao na rezultate zračnih luka u Hrvatkoj, a u prvom redu onih na Jadranskoj obali? To smo pitanje postavili Tončiju Peoviću, bivšim direktoru niza aeodroma u nas, koji je danas u ulozi savjetnika za zračni promet i infrastrukturu.

- Po meni – kaže Peović – to ne bi trebalo imati nikakvog utjecaja jer niti Mostar, niti Sarajevo ne konkuriraju niti jednoj zračnoj luci na našoj obali kao što su Dubrovnik, Split i Zadar. To su potpuno različita tržišta i kupci, odnosno korisnici usluga. U Mostaru promet čine pretežito putnici koji odlaze prema Zagrebu i Beogradu, gdje već postoje linije, idu prema tim centrima ili se transferiraju preko njih za druge međunarodne destinacije. U Mostaru je dobar dio putnika vezan i za religijski turizam, točnije Međugorje. Sarajevo kao glavni grad ima svoje čvorište i veze prema ostalim gradovima, što znači da inicijativa ne može utjecati na strategiju razvoja i promet na našoj obali.

Tonči Peović, stručnjak za zrakoplovstvo: Ovo ne bi trebalo imati nikakvog utjecaja jer niti Mostar, niti Sarajevo ne konkuriraju niti jednoj zračnoj luci na našoj obali kao što su Dubrovnik, Split i Zadar.

Cropix

Ovdje se radi o prijedlogu za koncesiju, što je ustupanje upravljanja na određeno vrijeme i prijenos vlasništva nazad vlasniku. Nemojmo zaboraviti da kod svake koncesije ove vrste postoje dva partnera: jedan je onaj koji je gradi, a drugi onaj koji nastavljanja operiranje zračne luke kroz trajanje koncesije.

I tu se često jave sukobljeni interesi, jer oni potpuno različiti. Interes je građevinara da izgradi planiranu infrastrukturu, da naplati svoje radove i povuče se, što je ograničeno na nekoliko godina, dok operater želi kvalitetno upravljati i zaraditi kroz operiranje i, naravno, vratiti uloženo. I tu je najveći prijepor kod privatizacije, jer ako se ne odabere pravog operatera, građevinar će napraviti svoje i povući se, ostavljajući sve posljedice operateru i davatelju koncesije – upozorava naš sugovornik.

Po njegovim, ali i javno dostupnim informacijama, AAFS Infrastructure and Energy se uglavnom bavi investicijama, prvenstveno građevinom, ali nemaju iskustvo upravljanja zračnim lukama, što je važno ako žele sutra postati operater u Mostaru i Sarajevu. To ih nije spriječilo da obećaju porast broja putnika, nove linije, privlačenje low-cost kompanija ...

- BiH je već sada dosta prekrivena mrežom low-costera i tu je glavni problem što su mnoge zračne luke bile izdašne kod davanja raznih subvencija prijevoznicima da bi uopće došli. Ne poznajem poslovni model po kojemu se uz davanje tako povoljnih uvjeta low-costerima još uspjelo zaraditi za izgradnju, odnosno rekonstrukciju zračnih luka.

Očito je da su oni prepoznali da postoje potencijali na ova dva aerodroma, Sarajevo kao glavni grad, veliki broj građana koji žive u inozemstvu i putuje se obiteljski u dva smjera može otvoriti dodatni prostor za rast. BiH nije posebno atraktivna u turističkom smislu, ali može biti za vjerska putovanja. Poljska, Italija, Španjolska ..., čak Latinska Amerika, uz islamski svijet su potencijalna tržišta – viđenje je Tončija Peovića.