U veljači ove godine ministrica zdravstva doc. dr. sc. Irena Hrstić uputila je zahvalu na adresu splitskog KBC-a i njegova Zavoda za ortopediju i traumatologiju zbog, po prvi put u Hrvatskoj, obavljenog zahvata odstranjenja izrazito malignog tumora osteosarkoma tibije.
"Ovo značajno medicinsko postignuće pokazuje vašu medicinsku izvrsnost te je pravi primjer timskog rada, entuzijazma i predanosti u unaprijeđenju kvalitete života pacijenata. Vaš rezultat pokazatelj je snage hrvatskog javnog zdravstvenog sustava i njegove kvalitete koja konkurira čak i svjetskim centrima", kazala je tada Hrstić upućujući riječi hvale KBC-u Split i Zavodu čiji je dojučerašnji pročelnik, doc. dr. sc. prim. Bruno Lukšić ovih dana, na samom isteku mandata, podnio ostavku. Prije malo više od pola godine pohvale ministarstva za timski rad, predanost i entuzijazam, a sad ostavka. Nameće se logično pitanje - gdje je nestao duh zajedništva?
"Nije ga ni bilo", govori nam dobro upućeni medicinski izvor u situaciju na Zavodu za ortopediju i traumatologiju KBC-a Split želeći ostati anoniman (puni identitet poznat redakciji). Prije nego ispriča ono što zna o zahvatu zbog kojega je stigla zahvala iz ministarstva, kazuje što je prethodilo aktualnoj pročelnikovoj ostavci.
Usluga fizikalne terapije
- Događaj iz prošlog tjedna vjerojatno je doveo do kulminacije, koja je rezultirala njegovom ostavkom. Dr. Lukšić, koji inače ima i privatnu praksu Medi Help i nudi uslugu fizikalne terapije, dao je vizitke svoje privatne prakse sestrama i fizioterapeutima na odjelu da ih, po otpustu iz bolnice, podijele pacijentima. Nitko nije rekao da je pročelnik zbog toga dao ostavku, ali za očekivati je da je ravnateljstvo saznalo za to. I da je to bila kap koja je prelila čašu, jer se u tom Zavodu događa svašta - kazuje nam izvor.
U međuvremenu smo, od bolničkih izvora, doznali kako ravnateljstvo KBC-a Split ionako nije namjeravalo produžiti mandat dr. Lukšiću, koji je, čuvši za to, svega koji tjedan prije njegova isteka podnio ostavku.
Za bolje razumijevanje situacije na ortopediji i traumatologiji KBC-a Split valja se vratiti koju godinu unatrag. Duga je to povijest bolesti... Splitsku bolnicu je i prije nekoliko godina napustilo više ortopeda, koji su otišli raditi u Biograd, a prije pet godina ostavku je, nakon samo malo više od tri mjeseca provedenih na toj dužnosti, podnio i dr. Darko Sršen, voditelj Zavoda za ortopediju i traumatologiju pri Klinici za kirurgiju KBC-a.
"S obzirom na najavu pročelnika Zavoda za ortopediju i traumatologiju, dr. Bruna Lukšića, o reorganizaciji Zavoda s formiranjem novih odjela, koji nemaju nikakve veze sa strukom niti sa zdravim razumom i oko kojih se nije niti pokušao konzultirati s bilo kime s Odjela za ortopediju. Ne želim sudjelovati u gašenju struke", sažeo je tada u obrazloženju svoje ostavke dr. Darko Sršen nezadovoljan najavljenim potezima dr. Lukšića, inače sina pokojnog Branimira Lukšića, nekadašnjeg splitsko-dalmatinskog župana, koji je tu dužnost obnašao od 1997. do 2003. godine kao član HDZ-a.
Povijest otkaza
Prije odlaska više ortopeda iz splitske bolnice još je 2017. otkaz u KBC-u Split dao prof. dr. sc. Vladimir Boschi, vrhunski traumatolog i spinalni kirurg, jedan od (prema riječima pacijenata i njegovih kolega) od najboljih u Hrvatskoj, a 2019. i kirurg Kanito Bilan, subspecijalist traumatolog, koji je otišao raditi u Norvešku.
- Bilo je tu još nevjerojatnih ljudi, iznimnih kirurga, koji su napustili bolnicu samo za to što to nije bilo okruženje za njih. Taj Zavod za ortopediju i traumatologiju KBC-a Split je jedna otužna ustanova. Kad dođete u 7 ujutro tamo već vam je grop u želucu. Muka Božja. Tako se osjeća 95 posto zaposlenih, a preostalih pet je dobro. Ti ne rade ništa, odu doma, u privatnu praksu... Pa i dojučerašnji pročelnik bi došao u 7 i 30 na sastanak, a otišao bi iz bolnice već u 9 i 30 sati - upire prstom naš sugovornik navodeći i problem, karakterističan za javni zdravstveni sustav.
Brojni pacijenti inače svakodnevno svjedoče miješanju privatne prakse i rada u javnom zdravstvu, ali su prisiljeni, zbog dugih lista čekanja u bolnici, pristajati na kombinaciju jednog i drugog ne bi li se domogli nasušno im potrebne zdravstvene usluge. U brojnim slučajevima to znači da, ako od bolničkih liječnika, koje rade i privatno, zatraže i plate dio usluga u njihovoj privatnoj praksi, brže i lakše dolaze do operacije u bolnici. U suprotnom, osuđeni su na čekanje...
Naš sugovornik tvrdi kako je po istom principu funkcionirao i dojučerašnji pročelnik Zavoda za ortopediju i traumatologiju KBC-a Split.
Mlađa i starija služba
- On bi svoje pacijente iz privatne prakse kanalizirao na operacije u bolnici. Nitko od njih nije čekao, bili su prioritet. A oni koji nemaju nikog svog i nemaju novca za odlazak privatniku, nikom ništa... Njegovi bi dolazili na zahvate bez ijednog prethodno obavljenog pregleda i nalaza iz KBC-a Split. Sve prije i poslije samog zahvata obavljalo se u privatnoj ordinaciji, a netko od kirurga u bolnici, tko je, recimo, bio na programu za sljedeći tjedan, dobio bi zadatak obaviti zahvat.
Pročelnik u bolnici nije radio ništa, ako bi napravio jednu operaciju... Operacije su radili liječnici koji znaju raditi, primjerice, totalne proteze kuka. On to ni ne zna. On radi samo najjednostavnije operacije poput parcijalne proteze kuka što je inače specijalizantska operacija. Doslovno je uništio taj Zavod. Ako je tu i bilo išta prihvatljivo, više nije – ogorčeno će naš sugovornik, pa opisuje kako izgleda traumatološko dežurstvo u KBC-u Split.
- Imate mlađu i stariju službu. Mlađa služba su mladi specijalisti do neke 40- te godine, a starija služba su tzv. ortopedi zaduženi za ortopedske hitne postupke, a takvo što ne postoji. I što oni rade?! Dežuraju uz telefon, kao zbog hitnih poziva. Ne zove ih se, a ako ih se i zove onda je to zbog frakture bedrene kosti. Devedeset i pet posto hitnih operacija, riječ o statistici iz bolničkog informativnog sustava, u prošloj godini je izvela mlađa služba. Sve prometne nesreće, sve padove, pa i one s motora, bicikla ili romobila, sve pokušaji samoubojstva i sl..
A što je još u svemu tome najgore? U toj tzv. ortopedskoj službi su svi stariji traumatolozi, koji su se godinama borili protiv ortopeda s Križina i sad su samo dohvatili njihove dežurne telefone. I nikome ništa. A pravi ortopedi su otišli iz bolnice. Ili su ih potjerali ili su ih uništili - govori izvor, te ujedno rasvjetljava priču oko povijesnog zahvata odstranjenja izrazito malignog tumora osteosarkoma tibije u KBC-u Split.
Pohvale ministrice
Operaciju, za koju je na adresu Zavoda za ortopediju i traumatologiju početkom godine stigla zahvala ministrice, obavili su dr. Davor Čarić, specijalist ortopedije splitskog KBC-a i dr. Marko Bergovec, zagrebački student medicine, koji se usavršavao u najpoznatijim centrima u svijetu, kao što su Mayo Clinic, Rochester, Rush University Medical Center, Chicago te Memorial Sloan Kettering, New York.
Od 2014. do 2022. je radio kao voditelj tima za tumorsku ortopediju u Sveučilišnoj bolnici Graz, a od 2023. do 2024. kao voditelj tumorskog i rekonstruktivnog tima u Sveučilišnoj bolnici Krems u Austriji. Dr. Bergovec je od lani predstojnik Klinike za ortopediju i traumatologiju u Klinici Diakonissen u Schladmingu.
Mladom Splićaninu je, kako je za medije u veljači izjavio dr. Čarić, tijekom operacije duge pet sati odstranjen koljenski zglob i 17 cm goljenične kosti.
"Prvi dio zahvata je napravio kolega Bergovec, drugi dio zahvata ja i treći smo zajedno napravili rekonstrukciju mekotkivnog defekta i zatvaranje cijele proteze", objasnio je splitski ortoped.
- To vam je ovako išlo... Dr. Bergovec je iz Austrije došao na poziv kolege, dr. Čarića. I oni su operirali. A što je napravio pročelnik, dr. Lukšić?! Došao u operacijsku salu, presvukao se, niti oprao za operaciju, fotografirao i otišao. Kasnije su stigle pohvale ministrice... Hrvatska klasika - ironično je komentirao naš sugovornik.
‘Nema sukoba interesa‘
Dio pitanja koja smo uputili ravnateljstvu KBC-a Split povodom pročelnikove ostavke, ured glasnogovornice je, na našu zamolbu, proslijedio i dr. Brunu Lukšiću. Dok je iz ravnateljstva stigla samo štura potvrda njegove ostavke i informacija o novom v. d. pročelnika odjela dr. sc. Matku Rošinu, dr. Lukšić je, nakon prvotne šutnje, posredstvom glasnogovornice od ravnatelja zatražio dopuštenje za javni istup. Kad ga je dobio, proslijedio je svoje odgovore uz uvjet da ih se objavi u cijelosti.
No, onda ih je, prije no što je išta objavljeno na našim stranicama, dovodeći u sumnju u poštivanje svojega uvjeta, zajedno s pitanjima (u maniri bivšeg dogradonačelnika Bojana Ivoševića), ranije obznanio na svojemu Facebook profilu. Treba reći da je, jer je imao u njih uvid, odgovarao i na ona pitanja koja su bila upućena ravnateljstvu. Donosimo ih u nastavku...
1. Je li okidač za ostavku bio sukob interesa (miješanje rada u bolnici i privatnoj praksi)? Je li ravnateljstvo bolnice, između ostalog, bilo upoznato s nedavnom situacijom (uputio nas je dobro informiran izvor) u kojoj je dr. Lukšić, koji inače ima i privatnu praksu Medi Help i nudi uslugu fizikalne terapije, dao bolničkim med. sestrama i fizioterapeutima vizitke svog Medi Help-a da ih, po otpustu iz bolnice, podijele pacijentima?
- Nikakvog sukoba interesa nije bilo, svi pravni uvjeti za obnašanje dužnosti pročelnika ZZOIT su ispoštovani do u detalje. Ostavku sam podnio nezadovoljan dinamikom procesa izdvajanja Zavoda za ortopediju i traumatologiju iz sastava Klinike za kirurgiju, te njegovog pretvaranja u Kliniku za ortopediju i traumatologiju (kao što već postoji u, primjerice, KBC Zagreb i KBC Osijek, a za što je Zavod tijekom mog mandata stekao sve uvjete), što bi bio benefit i za zavod i za KBC Split, kao drugu najveću zdravstvenu ustanovu RH.
Što se sukoba interesa tiče, vaš ‘izvor‘ vam je zaboravio napomenuti da je u mom mandatu pročelnika, primjerice, na poliklinici Zavoda za ortopediju i traumatologiju pregledano ukupno čak 146 928 pacijenata (najviše u dosadašnjoj povijesti Zavoda u istom vremenskom razdoblju), unatoč Covidu-19, čime sam izravno smanjio potrebu za pregledima u svim privatnim zdravstvenim ustanovama koje se bave ortopedijom i traumatologijom, pa i u MEDI HELP-u, kojeg sam prokurist.
Kad smo već kod MEDI HELP-a, na kojeg se u svojim upitima novinarka SD često referira, on postoji dugo prije mog preuzimanja pročelničkog mjesta ZZOIT, a jedna je od rijetkih privatnih poliklinika koja javno na svojim mrežnim stranicama ima objavljene sve podatke, od osoblja, djelatnosti kojima se bavi, pa do cjenika usluga. Slijedom navedenog, svi pacijenti mogu jednostavnim klikom na web stranici doći do podataka koje usluge mogu ostvariti u MEDI HELP-u, među njima i fizikalnu terapiju.
2. Ima li bolnica saznanja da su pacijenti iz privatne prakse dr. Lukšića imali prioritet i nisu morali čekati na operacije poput ostalih ‘smrtnika‘, koji nemaju novca za odlazak u privatne ordinacije? Takvo što je, naime, lako provjerljivo uvidom u kartone pacijenata, koji prije operacija u bolnici (navodno bi nakon upisa bili operirani već za tjedan dana) nisu imali bilo kakav bolnički nalaz.
- Tijekom mog mandata pročelnika, na ZZOIT je obavljeno 7578 operativnih zahvata (unatoč tome što je polovina mandata protekla u uvjetima pandemije Covid-19 sa znatnim ograničenjima u prijamu i mogućnosti operiranja pacijenata). Simptomatično je da novinarku SD ne interesira stanje lista čekanja, što je bila vrlo atraktivna tema u prethodnim, negativno intoniranim, člancima koje je SD periodički objavljivala tijekom mog četverogodišnjeg mandata.
Jer da je istražila tu temu, uvidjela bi da je za mog mandata lista čekanja za operacijske zahvate koje obnavljamo na ZZOIT smanjena s 3962 pacijenta na ukupno 624 pacijenta sredinom lipnja o.g. (prije ljetne pauze u izvođenju elektivnih operacijskih zahvata).
U svom sam mandatu, opet prvi put u povijesti ovog Zavoda, informatizirao listu čekanja za operacijske zahvate i učinio je javno dostupnom na bolničkim mrežnim stranicama!
Pitanja tipa "izvor(!) nam je potvrdio da su pacijenti iz privatne prakse dr. Lukšića imali prioritet i nisu morali čekati na operacije poput ostalih smrtnika(!)" uopće ne zaslužuju odgovor, ali kako su za svakog operiranog pacijenta dostupni svi podaci u BIS-u, pozivam novinarku da istraži i prezentira nam koliko je pacijenata od tih 7578 operirano "bez nalaza iz bolnice izravno iz poliklinike dr. Lukšića". Mislim da bi odgovor mogao neugodno iznenaditi novinarku.
3. Je li dr. Bruno Lukšić, za trajanja pročelničkog mandata, bio prisutan na svom radnom mjestu u punom radnom vremenu? (navodno je, pod normalno, često napuštao radno mjesto u bolnici već nakon 9.30 sati).
- Kao Pročelnik ZZOIT, kao član Katedre za kirurgiju MEFST, kao predavač na Zdravstvenim studijima u Splitu, kao član Povjerenstva za ortopediju i traumatologiju Ministarstva zdravstva, te kao stručnjak s dugogodišnjim stažom u djelatnosti kojom se bavim, u djelokrug mojih obveza spadaju i povremeni radni sastanci izvan KBC, nastava na MEFST i ZS, očevidi u povjerenstvima MZ, pa i predavanja na raznim stručnim i znanstvenim skupovima.
Konstrukcija tipa ‘navodno, pod normalno, često napuštao radno mjesto u bolnici već nakon 9.30 sati‘ govori ponajviše o motivima ‘izvora‘ i kontekstu upita novinarke, te uopće ne zaslužuje odgovor. Još kada bi se uspjelo utvrditi da sam, izlazeći u 9.30, odlazio raditi ‘na crno‘ u MEDI HELP ili neku drugu privatnu zdravstvenu ustanovu, kao što je to slučaj s ‘izvorom‘ informacija novinarke SD, kakva bi to tek poslastica bila?
Na njihovu žalost nisam! U rijetkim prilikama kada sam morao izaći, obavljao sam dužnosti koje spadaju u moj djelokrug radnih obveza, a za koje se iskreno nadam da će sada, kada više nisam Pročelnik ZZOIT, biti rjeđe i manje naporne - stajalo je u odgovorima uz potpis doc. prim. dr. sc. Bruno Lukšić, dr.med., specijalist opće kirurgije, specijalist ortopedije i traumatologije, subspecijalist traumatologije.
Neka čitatelji sami prosude jesu li dobili odgovore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....