U pandemijskoj godini banke više zarađivale na provizijama za tekuće i žiroračune nego godinu ranije

Bankama se dobit prošle godine prepolovila, pala je 53 posto na 2,7 milijardi kuna neto zarade. Porasle su im rezervacije, smanjeni su im prihodi od kamata, provizija i naknada, no kad se naknade pojedinačno gledaju, ima i iznimaka u pandemijskoj 2020., poput naknada za vođenje tekućih i žiroračuna koje su porasle...

Prema podacima koje su banke dostavile Hrvatskoj narodnoj banci, lani su im prihodi od provizija i naknada za platni promet kliznuli 278 milijuna kuna na 1,46 milijardi kuna, pri čemu su im smanjene provizije za izdane akreditive i garancije, sklopljene ugovore za društva za osiguranje i za upravljanje investicijskim fondovima, provizije po kreditnim karticama...

Provizija i naknada za vođenje tekućeg računa i žiroračuna jedina je iz tablice provizija platnog prometa koju je objavila središnja banka što je porasla prošle godine i to 57,5 milijuna kuna na 534,9 milijuna kuna. Proteklih godina su naknade za vođenje tekućih i žiroračuna stalno rasle pa je lanjskih 534,9 milijuna naplaćenih naknada za 167 milijuna kuna više nego su banke naplatile vlasnicima tekućih i žiroračuna preklani.

Naplaćeno 4,5 milijardi

Provizije po kreditnim karticama također su proteklih godina postojano rasle, no pandemija ih je smanjila za 457 milijuna kuna na lanjskih 923 milijuna kuna. Banke su prošle godine naplatile 153 milijuna kuna provizija i naknada za internetsko, telefonsko i mobilno bankarstvo te za potvrde putem SMS-a i taj je iznos manji za 96 milijuna kuna u odnosu na godinu prije pandemije, ali je i dalje veći od onog što su po toj stavci naplatile u ranijim godinama. Od svih provizija i naknada lani su banke naplatile 4,5 milijardi kuna, 822 milijuna manje nego preklani, dok su im istovremeno troškovi splasnuli za 444 milijuna kuna na 1,3 milijarde kuna.

Banke su prošle godine imale 897 milijuna kuna manje prihode od kamata nego u godini ranije i naplatile su 11,3 milijarde kuna, pri čemu su imale i kamatnih troškova od 1,2 milijarde kuna. Građani su najvažniji "izvor" kamatnih prihoda jer su od njih naplatile 6,7 milijardi kuna kamata, 207 milijuna manje nego preklani, dok su od poduzetnika naplatile 2,4 milijarde kuna kamata u prošloj godini, što je 297 milijuna kuna manje nego pretprošle godine.

Iz Hrvatske udruge banaka ovih su dana ukazali da su se bankama ukupni neto prihodi iz poslovanja smanjili za 9,9 posto u odnosu na 2019. godinu, pa je prihod banaka pao nešto više nego hrvatski BDP u 2020. godini. Stopa ukupnog kapitala banaka na kraju prošle godine iznosila je 24,9 posto, čime se, ističu u udruzi banaka, one i dalje nalaze među najbolje kapitaliziranim bankama na svijetu, što omogućuje rast kredita, depozita i niske kamatne stope.

Marijo Bašić/ Ilustracija/Cropix

Pad prihoda deset posto

Ekonomisti Privredne banke Zagreb ističu da je lani kvaliteta kredita zadržala pozitivan smjer, ponajprije zbog visokog iznosa moratorija od 8,8 posto ukupnih kredita krajem godine te relaksiranog supervizorskog tretmana kredita pod moratorijima koji je bankama omogućio njihovo zadržavanje u kategoriji nižeg rizika.

Krajem 2020. udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima iznosio je 5,4 posto i bio tek 0,1-postotni bod manji na kvartalnoj razini. Kapitaliziranost kreditnih institucija ostala je snažna zahvaljujući HNB-ovu zahtjevu za zadržavanje dividendi i smanjenju pondera rizika za deviznu izloženost, navode ekonomisti Privredne banke Zagreb.

Podsjetimo, HNB je zbog povećanja otpornosti banaka i održavanja stabilnosti financijskog sustava u tijeku pandemije bolesti COVID-19, do kraja ove godine ograničio isplatu dividenda, stvaranje obveze isplate dividenda, otkup vlastitih dionica, dodjelu varijabilnih primitaka i druge oblike raspodjela.

Razlog takvoj odluci su i dalje visoke neizvjesnosti u vezi s učinkom trenutačnih izvanrednih zdravstvenih i gospodarskih okolnosti na poslovanje kreditnih institucija pa iz HNB-a kažu da se ograničenjem raspodjele jača otpornost banaka na moguće gubitke povezane s materijalizacijom kreditnog rizika u bilancama. Središnja banka će najkasnije do 30. rujna preispitati razloge za ograničenje, a može ga i ranije ukinuti.