U pozadini dvoboja Trumpa i Bidena paralelno se odvijaju ništa manje važni izbori

U zapećku izbornoga dvoboja dvojice glavnih rivala, u Americi se paralelno odvijaju i drugi, strateški ništa manje važni izbori.

Potaknuti protestantskim duhom štednje koji su utemeljeli još američki Oci Utemeljitelji (Founding Fathers), Sjedinjene države nastoje objediniti izborne troškove i procese: svake četiri godine su veliki izbori kad se bira predsjednik i cijeli Zastupnički dom Kongresa, te trećina Senata.

Na polovici mandata predsjednika SAD-a iznova se bira Zastupnički dom i trećina Senata. Senat je time pozicioniran dvostruko stabilnije od donjeg parlamentarnog doma i u njemu je uvijek dovoljno iskusnih političkih veterana. Svaka savezna država daje dva senatora, a mandat im traje šest godina: sustav je dizajniran kako bi parlamentarni domovi bili usmjereni na dogovore i konsenzus o bitnim pitanjima.

Svaki američki predsjednik priželjkuje komotnu situaciju i sve alate u svojim rukama: u Bijeloj kući, Zastupničkom domu i Senatu, a obično to i imaju u prvome dijelu mandata.

To je u prve dvije godine imao i Donald Trump, no onda je izgubio prevlast u Kongresu. Do samog kraja su on i republikanci imali tijesnu senatsku većinu od šest ruku, koja im je i omogućila kontroverzno imenovanje sutkinje Amy Coney Barrett u Vrhovni sud.

Republikanci na ovim izborima brane 23 senatorska mandata, a demokrati 12, pa se procjenjivalo kako bi na valu Bidenove kampanje moglo doći do demokratskog preokreta i barem poravnavanja rezultata u Senatu. U tom slučaju, postane li novi predsjednik Joe Biden, on i Senatu sebi osigurava stratešku prednost, jer odlučujući postaje glas potpredsjednice Kamale Harris.

Prema zadnjim rezultatima, demokratima ubrzano kopne nade u stjecanje kontrole nad Senatom jer bilježe slabije rezultate od očekivanih u ključnim državama.

Mnogi republikanski kandidati za gornji dom parlamenta neočekivano su i uvjerljivo pobijedili: trenutni omjer u Senatu u korist Trumpove momčadi je 48:46, a za kontrolu je potrebno osvojiti 51 mandat.

Predviđa se da će demokrati uspjeti zadržati većinu u Zastupničkom domu, ali i tamo s određenim nepredviđenim gubicima. Čak i ukoliko Joe Biden pobijedi, republikanci bi mogli biti zadovoljni s zadržavanjem većine u Senatu i ojačavanjem svoje postave u Zastupničkom domu, a usput će se riješiti i mnogima od njih mrskog Donalda Trumpa.

Među većim demokratskim razočaranjima bila je borba za senatorsko mjesto u Maineu, gdje je Susan Collins, jedina republikanska senatorica koja je glasala protiv nedavnog Trumpovog nasilnog imenovanja sutkinje Barrett u Vrhovni sud, izvojevala pobjedu nad demokratkinjom Sarom Gideon.

Čelnici republikanske većine u Senatu Mitch McConnell i Lindsey Graham ponovno su također izabrani u Kentuckyju, odnosno u Južnoj Karolini. U Arizoni je bivši astronaut i demokrat Mark Kelly pobijedio republikanku Martu McSally, borbenu pilotkinju vojske SAD-a, a demokratski bivši guverner John Hickenlooper osvojio je, pak, ključno mjesto u Coloradu od republikanca Coryja Gardnera. Tridesetogodišnja demokratkinja iz Delawarea Sarah McBride ušla je u povijest kao prva transrodna senatorica u zemlji.

Bitka za Zastupnički dom također bilježi neke povijesne i civilizacijske iskorake: demokrati Ritchie Torres i Mondaire Jones, obojica njujorčani, postali su prvi homoseksualni crni članovi Kongresa. Vrijedi napomenuti i da su demokratkinje Aleksandria Ocasio-Cortez, Ayanna Pressley, Rashida Tlaib i Ilhan Omar, koje je Trump godinama posprdno vrijeđao nazivajući ih „Odredom“ (Squad) osigurale reizbor u Kongres.