Fenomen Srbije kao jedne od najuspješnijih europskih zemalja u procjepljivanju stanovništva postaje sve češća tema svjetskih medija. Vijest da je u Beograd u edukacijski posjet doputovao češki premijer Andrej Babiš samo kako bi se iz prve ruke informirao o srbijanskim iskustvima s kineskim i ruskim cjepivom, prenijeli su brojni zapadni mediji, od Associated Pressa, preko BBC-ja, pa do Washington Posta.
Cjepivo protiv koronavirusa postaje udarno geopolitičko oružje, ali i platforma za prvorazredni politički PR. Aleksandar Vučić to prilično vješto koristi, promovirajući „imunizacijski turizam“ te pozivajući birane ljude iz Hrvatske, BiH, Crne Gore i Makedonije na cijepljenje u Beograd. Srbija je dosad cijepila više od pola milijuna ljudi, i to uglavnom kineskim cjepivom Sinopharm, ruskim Sputnjikom V i u manjoj mjeri preparatima Pfizer-BioBTech. Premijerka Ana Brnabić je već za koji dan najavila novu pošiljku od pola milijuna doza kineskog cjepiva Sinopharm.
Dok se sve druge zemlje u regiji, uključujući Hrvatsku, batrgaju u iščekivanju europskih distributera cjepivom, do kraja veljače naši će pragmatični istočni susjedi u svom protuepidemijskom kontingentu imati više od dva milijuna spremnih doza, pravi „švedski stol“ svih svjetskih vrsta cjepiva. Premda je članica EU-a, sličan model borbe s fatalnim virusom odabrala je i Mađarska.
{embed_photo}2146750{/embed_photo}
Deutsche Welle piše kako brojne frustrirane stanovnike Zapadnog Balkana prebrojavanje raspoloživih količina cjepiva na Istoku i Zapadu ovih dana podsjeća na razdoblje Hladnog rata, kad se također zbrajalo koliko atomskih bombi imaju Amerikanci, a koliko Sovjeti.
No, s jednom bitnom razlikom: u vrijeme Hladnog rata svi današnji „zapadni Balkanci“ bili su „nesvrstani“, te su bez većih loših posljedica mogli birati što im paše iz oba politička bloka.
Danas je političko svrstavanje nametnuto kao svojevrsna nužnost, no u borbi na život i smrt puno bolje prolaze oni koji sami prepoznaju svoj interes i biraju svoj put.
Neosporna je činjenica kako su u borbi protiv pandemije dosad u našim krajevima deblji kraj izvukli svi oni koji su se oslanjali na EU i njezin program distribucije cjepiva Covax, koji se u međuvremenu raspao. U Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i na Kosovu imunizacija još nije ni počela, a kad će – nitko pouzdano i ne zna.
Premda po Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti ove zemlje spadaju među najpogođenije po broju smrtnih slučajeva u odnosu na broj stanovnika, nijedna od njih još nema cjepiva. I Albanija je dosad uspjela nabaviti samo simboličnih 2000 doza, premda je tamošnji premijer Edi Rama svojedobnu ponudu Moskve za kupovinu ruskog cjepiva Sputnjik V javno nazvao „političkom provokacijom“. Iskazivanje slijepe lojalnosti Zapadu i EU-u nije mu se baš isplatilo, jednako kao ni susjednim članicama NATO-a – Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
{embed_photo}2146754{/embed_photo}
Građani i zdravstveni radnici su u ovim državama zbog nedostatka cjepiva sve očajniji. „Zaboravite geopolitiku i birokraciju, cjepivo nije političko pitanje. Molit ćemo ubrzo na koljenima za bilo kakvo cjepivo“ – poručila je nedavno makedonskoj vladi skopska liječnica Tatjana Gurzanova.
Vlada u Skoplju je, čini se, pokleknula pod kritikama i uz prigodno pravdanje premijera Zorana Zaeva „zapadnim strateškim partnerima“ prije dva dana ipak naručila 200 tisuća doza od kineskog Sinopharma.
I Crna Gora ubrzo očekuje oko 50 tisuća doza Sputnjika V, a istim bi putem mogla krenuti i cijela BiH, nakon što naručeno rusko cjepivo koncem veljače stigne u Republiku Srpsku.
{embed_photo}2146790{/embed_photo}
Neiskazani politički zaključak ovih bolnih iskustava mogao bi se opisati parafrazom svojedobne Aristotelove mudrosti: Drag nam je Bruxelles, EU i NATO, ali još su nam draži životi naših građana.
Jednako, uostalom, kao i vaših vama, bogati i moćni Europljani.
{infobox-gray_full}267558{/infobox-gray_full}
{embed_photo}2146788{/embed_photo}
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....