zlokobna peraja

U strahu su velike oči: naš stručnjak objašnjava kako prepoznati vrstu morskog psa

 Shutterstock

Nakon što je kod Pule nedavno uočena golema morska psina te s obzirom na brojne članke u zadnje vrijeme koji se bave različitim morskim organizmima i njihovom identifikacijom, naročito vrsta morskih pasa, kako mi obični ljudi možemo uopće prepoznati o kojoj vrsti je riječ? Mladen Z., Zadar.

U ovoj rubici je puno puta bilo odgovoreno na upite čitatelja o nekoj nepoznatoj morskoj vrsti, ali moram također i kazati da na par pitanja nisam nikad dao odgovor jer je materijal (fotografija, video) bio neupotrebljiv za identifikaciju u smislu da su kut snimanja, rezolucija slike ili nedostatak nekog detalja tijela bili prepreka točnoj i preciznoj identifikaciji. Naime, kao znanstvenik, ne mogu se baviti špekulacijama, nego samo dokazima, pa bez obzira na to što nekome neupućenom nešto izgleda kao tako, ako nema jasnog i nedvojbenog dokaza, onda nema ni točnog i preciznog odgovora.

Točna identifikacija

Na primjer, slika priložena uz ovaj tekst pokazuje jednu vrstu morskog psa te sve njegove karakteristike na koje treba obratiti pažnju za točnu identifikaciju. Napominjem da jedna vidljiva karakteristika ne znači da ste identificirali neku vrstu, već to mora biti kombinacija različitih karakteristika, jer svaka pojedina karakteristika vrijedi za veliki broj različitih vrsta, te samo slijed točno determiniranih karakteristika osigurava i točnu identifikaciju pojedine vrste. Poseban problem su slične vrste koje imaju sve karakteristike iste, osim možda jedne koja ih razlikuje. Ako ta razlikovna karakteristika nije vidljiva, onda vam i identifikacija ne završava na vrsti, već na rodu ili obitelji.

image

Snimke morskih pasa uz našu obalu

Screenshot/Yotube

Nadalje, sve ovo se odnosi na situaciju kada imate snimku nekog organizma koji vam dopušta determiniranje, a najčešće je to prikaz cijelog organizma s bočne strane (zato su u znanstvenim knjigama sve ribe prikazane bočno). Znanstvenici točno znaju koje karakteristike možete gledati bočno, a koje odozgo ili odozdo.

Pogrešan kut

Primjerice, udaljenost leđne peraje od prsne gledate samo bočno, a nikako odozgo, dok se dužinu prsnih peraja u odnosu na udaljenost početka prsnih peraja od gubice smije gledati samo odozgo. Praksa je pokazala da u slučaju kad takve specifične karakteristike gledate iz nekih drugih kuteva, to uglavnom rezultira pogreškom. Zbog toga, ponavljam, kada šaljete upite za neki organizam, obvezno priložite fotografiju cijelog organizma bočno, kao i fotografiju nekog detalja koji se posebno ističe.

Kod morskih pasa to bi bili zubi i čeljust, jer se po njima uspješno mogu determinirati mnoge vrste. Za brojne carinske službe u Europi sam mnogo puta radio identifikaciju čeljusti morskih pasa, s obzirom na to da turisti često kupe takve čeljusti ne znajući o kojoj je vrsti riječ, a također ne znajući da je trgovina dijelovima tijela nekih vrsta strogo zabranjena.

Sve prethodno navedeno vrijedi kod organizama koji su izvučeni na površinu te dokumentirani, ali što je s fotografijama i videom organizama u moru? U toj situaciji ovisi imate li podvodnu snimku ili je snimano s površine. U slučaju da je površinski, onda se u znanosti gledaju isključivo one karakteristike koje su nedvojbene, primjerice leđna peraja koja viri iznad površine. Ostale karakteristike se ne mogu procjenjivati s površine, već isključivo podvodnom snimkom.

Velika bijela

Gledanje s površine i pokušavanje determiniranja nekih određenih karakteristika je u znanosti skoro pa strogo zabranjeno, jer je odavno dokazano da kut loma svjetlosti ili odbljesci sunca igraju krucijalnu ulogu u takvom determiniranju koje je uglavnom netočno. Doduše, neke druge karakteristike mogu upućivati na vrstu, pa ako primjerice vidite morskog psa od 5-6 m u Jadranu, jasno je da se može raditi samo o gorostasnoj psini ili velikoj bijeloj čije specifične karakteristike, ako su imalo vidljive, mogu točno identificirati vrstu.

S druge strane, puno puta sam dobio snimke nekakvih leđnih peraja gdje su mnogi mislili da se radi o morskom psu, a zapravo se radilo o bucnju, većim tunama, a greške su nastajale čak i s dupinima. Znanost u slučajevima gdje nema detalja koji mogu omogućiti pravu identifikaciju uglavnom šuti, ali tada nastupaju ostali. Bilo je smiješno nekidan čitati identificiranje nekog videa gdje se vidjela samo leđna i repna peraja, ali neki nepoznati stručnjak je sa sigurnošću kazao da se radi o modrulju ili mustelusu (valjda neka od 3 jadranske vrste morskih pasa iz roda Mustelus sp.). Takvi stručnjaci bi trebali znati da je modrulj vrsta stupca i površine vode, a drugi isključivo pridnena vrsta koja nikad ne dolazi do površine, pa samim time ne može niti doći do takvog miješanja.

image


Bojan Mejak/Cropix

SVOJA PITANJA VEZANA UZ MORSKU TEMATIKU POŠALJITE NA ADRESU:

Otvoreno more
Slobodna Dalmacija
Hrvatske mornarice 4
21000 Split

ili na e-mail adresu: [email protected]

Odgovara: dr. sc. Alen Soldo, Centar za studije mora Sveučilišta u Splitu

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 19:26